Ajay kumar organo

2019

Prostor, 2016

Arhitektica Dragica (Daša) Crnković Očko u razdoblju od 1958. do 1974. godine u dva navrata boravi u Africi djelujući u Etiopiji, Zambiji, Svaziju i Sierra Leoneu. Ovaj tekst postavlja njezin afrički opus u kontekst djelovanja hrvatskih arhitekata u zemljama Trećega svijeta, nastojeći pritom odgovoriti na pitanja translacije sustava vrijednosti imanentnog tradiciji hrvatske moderne arhitekture i odraza neposrednih radnih okolnosti na aspekte projektantskog pristupa.

Anafora, 2017

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0.

Zbornik radova „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“

2001

Hrvat Lujo Adamovic (1864-1935) je mladost i posljednje godine svojega života proveo u Dubrovniku. Nakon zavrsenog studija na beogradskom sveucilistu (1888), predavao je nekoliko godina jezike na gimnazijama u vise gradova u južnoj Srbiji. Godine 1898. obranio je u Berlinu doktorsku disertaciju pod naslovom Die Vegetationsverhaltnisse Ostserbiens. Od 1901. do 1905. obavljao je dužnost profesora botanike i upravitelja botanickog vrta Sveucilista u Beogradu. U razdoblju od 1906. do 1915. radio je kao privatni docent biljne geografije na Sveucilistu u Becu.. Nakon toga je ponovno imenovan upraviteljem Botanickog vrta u Beogradu (1915-1918). Dopisnim clanom Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb) izabran je 1907 godine. Sljedbenik je najpoznatijih europskih botanicara koji su istraživali “ ; ; ; biljne formacije” ; ; ; . Objavio je vise od 60 knjiga, znanstvenih radova i clanaka. Opisao je nekoliko novih biljnih vrsta i nižih svojti. Najvažnija djela Luja Adamovica Die Ve...

2005

Datacija: Tiberijevo doba (14.-21. g. 1. st.) Opis Dimenzije: ukupna visina kipa 184 cm; visina kipa: 177 cm Stanje sa~uvanosti: Glava iz Oxforda pokazuje sitnija o{te}enja u obliku manjih rupica po cijelom licu. Nos je velik i pri dnu razbijen. Vrh brade je o{te}en. Cijeli stra'nji dio glave nedostaje pa nije jasan na~in ~e{ljanja kose, kao i njezin zavr{etak oblika pun|e na vratu. @enski kip iz Opuzena je prili~no dobro sa~uvan. Manji dio odje}e pla{ta je nepravilno odlomljen uokolo vrata, i to od desne prema lijevoj strani. Uglavljivanjem glave u otvor kipa, manji trag draperije na vratu spojio se s naborom na desnom ramenu. Kipu nedostaju obje ruke u razini podlaktice. Jedan dio, vjerojatno odje}e, odlomljen je u predjelu grudi na lijevoj strani, dio kojega je rukom pridr'avala desna ruka. Sitnija i krupnija, uglavnom rupi~asta o{te}enja vidljiva su posebno na prednjoj strani kipa, tj. po odje}i pla{ta. Ostala o{te}enja mogu se uo~iti na brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

Filozofska Istraživanja, 2008

Aristotelov nauk o aktu Sažetak Aristotelov nauk o aktu nastao je u okviru njegovih metafizičkih istraživanja o biću i njegova rješenja velikog filozofskog problema njegovih prethodnika-promjene ili kretanja. Ovome je rješenju prethodilo njegovo otkriće analogije bića, koje će on dosljedno prenijeti i na pojam akta. Naime, Aristotel je za pojam akta koristio dva grčka izraza: općenito prihvaćeni pojam <Xk(g4 i izraz koji je on sam skovao <Jg8XPg4. Njegovo je shvaćanje pojma akta neodvojivo od njegova pojma potencije (*b<:4H), budući su njemu akt i potencija dva osnovna značenja bića. Naša je nakana istražiti Aristotelovo cjelovito naučavanje o aktu, kroz kritičku analizu trostrukog shvaćanja akta, tj. akta kao: promjene, postojanja i djelovanja. Ova bi analiza, također, trebala pokazati i adekvatnu primjenu pojmova <Xk(g4 i <Jg8XPg4 u odnosu na njegove ostale temeljne metafizičke pojmove, poput forme i materije, te supstancije i akcidenata. Posebno ćemo naglasiti dinamičku komponentu Aristotelova shvaćanja akta, te njegovo prvenstvo u odnosu na potenciju. Ključne riječi Aristotel, akt, <Xk(g4, <Jg8XPg4, *b<:4H, svrha Uvod Ako se hoćemo baviti Aristotelovom filozofskom mišlju, onda nam je sasvim sigurno potrebno poznavati njegove izvorne metafizičke doktrine i pojmove. Premda o njima možemo čitati po raznim njegovim djelima, ipak smatramo da je njegova Metafizika ono privilegirano mjesto gdje oni dobivaju svoje puno značenje. No, čime se bavi metafizika? Možemo se složiti s Brentanom da Aristotel u svojoj metafizici, ili prvoj filozofiji, praktički istražuje odgovor na jedno bitno pitanje: što je biće? 1 Zato će je Aristotel prvenstveno označiti kao znanost koja istražuje biće kao biće. Aristotel će u nastojanju da bude što jasniji nuditi i druge oznake ove svoje nove znanosti koju on naziva prvom filozofijom. Također je označuje kao znanost, točnije mudrost (F@n\), koja istražuje prve uzroke i počela (A. 1). Ujedinjujući ove dvije definicije, možemo zajedno s Brentanom reći da metafizika istražuje biće općenito, krećući od njegovih prvih počela i uzroka. 2 Aristotel na početku knjige Γ. Metafizike ističe da se biće kaže na mnoge načine, a tu istu tvrdnju ponavlja u šestoj i sedmoj knjizi, kao i na mnogim dru-1

1999

Bilo bi zanimljivo podrobno proučiti reflekse ovog indoeuropskog etimona u slavenskim jezicima. Na IV. Skokovim etimološkim susretima Metka Furlan izlagala je o psi. adverbu doma. Usp. ilativ namon u litavskom. Na litavski ndmas, koji predstavlja posebno pitanje u baltoslavistici, upozorio me je akademik D. Brozović (v. ovdje u nastavku § 1.6.).

1989

2016

Gaj Julije Avit Aleksijan-namjesnik rimske provincije Dalmacije Uvod U lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu čuva se ulomak počasnoga natpisa iz Salone koji sadržava karijeru Gaja Julija Avita Aleksijana, 1 osobe od velikog značenja za rimsku dinastiju Severâ (sl. 1, 2). Objavio ga je Egger, 2 a naknadno je u današnjem Augsburgu (Augusta Vindelicorum, glavni grad rimske provincije Recije)