Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva

I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) 399 Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva Mr.sc. Ivana Salopek, dipl.ing. Prof.dr.sc. Zenun Skenderi, dipl.ing. Prof.dr.sc. Jelka Geršak, dipl.ing.* Tekstilno-tehnološki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu Zavod za projektiranje i menadžment tekstila Zagreb, Hrvatska *Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru Oddelek za tekstilne materiale in oblikovanje Maribor, Slovenija e-mail: [email protected] Prispjelo 29.01.2007. UDK 677.075:677.017.2/.8 Izvorni znanstveni rad Fizikalno-mehanièka svojstva pletiva utjeèu na izgled, uporabna svojstva odjevnih predmeta i udobnost nošenja. S porastom životnog standarda, navedena svojstva postaju iznimno bitna kod donošenja odluke o kupnji proizvoda. Cilj rada je istražiti na koji naèin uporaba razlièitih preða za pletenje (pamuk, pamuk/elastan) te postupak dorade pletiva utjeèu na fizikalno-mehanièka svojstva pletiva. Ispitivanje je provedeno na pamuènim preðama finoæa 12, 14 i 20 tex te na sirovim i doraðenim kulirnim desno-lijevim glatkim pletivima izraðenim od 100% pamuènih preða i mješavine pamuènih preða s elastanom. Koristeæi sustav KES-FB, ispitivana su rastezna svojstva, svojstva smicanja, savijanja, kompresije i površinska svojstva svih pletiva. Kljuène rijeèi: pletiva, fizikalno-mehanièka svojstva, KES-FB mjerni sustav 1. Uvod Pletenje je složen tehnološki proces. Pažljivim projektiranjem pletiva moguæe je neželjene promjene oblika pletenog odjevnog predmeta svesti na minimum uz istovremeno postizanje zadovoljavajuæih fizikalno-mehanièkih svojstava [1]. Tradicionalne metode ispitivanja mehanièkih svojstava plošnih proizvoda uglavnom su se odnosile na ispitivanje vlaène èvrstoæe, otpornosti materijala na udarne sile (proboj) i tome slièno. S porastom životnog standarda, uz navedena svojstva postaju sve bitnija i svojstva vezana uz poveæanje udobnosti nošenja. Jedan od temeljnih zahtjeva koji se postavlja na gotov odjevni predmet je postizanje sinergije karakteristika plošnog proizvoda i udobnosti nošenja odjevnog predmeta [2]. Na važnost ispitivanja opipa plošnih proizvoda i prouèa- vanja mehanièkih svojstava plošnog proizvoda za projektiranje odjevnog predmeta ukazao je još davne 1930. godine F.T. Peirce [3]. Objektivnu metodu ocjenjivanja opipa plošnog proizvoda razvili su 1972. godine S. Kawabata i M. Niwa u suradnji s ekspertima japanske tekstilne i odjevne industrije. Metoda se u industriji poèela primjenjivati 1975. godine [4]. Prve norme subjektivnog ocjenjivanja opipa utvrðene su iste godine, a razvoj i šira primjena objektivnih sustava ocjenjivanja zapoèeli su 1980. godine. Èitav je niz èimbenika koji utjeèu na izradu visokokvalitetnog plošnog proizvoda i odjeæe. To je prije svega optimalni odabir vlakna, kvalitetno projektiranje i izrada preðe i plošnog proizvoda te optimiranja procesa dorade, sl.1 [5]. Važnost fizikalno-mehanièkih svojstava pletiva za izgled i uporabna svojstva odjevnih predmeta neupi- tna je. Stoga je cilj ovoga rada istražiti na koji naèin uporaba razlièitih preða za pletenje (pamuk, pamuk/elastan) te postupak dorade pletiva utjeèu na fizikalno-mehanièka svojstva pletiva. 2. Uzorci i metodika ispitivanja 2.1. Uzorci Za prouèavanje dimenzijskih karakteristika pletiva upotrijebljeno je deset kulirnih desno-lijevih glatkih pletiva koja se, s obzirom na sirovinski sastav i finoæu preðe od koje su ispletena, mogu podijeliti u tri skupine: - pletiva ispletena od jednostruke pamuène preðe finoæe 20 tex, - pletiva ispletena od jednostruke pamuène preðe finoæe 14 tex i s udjelom od 5 do 7% elastanskih preða finoæa 33 i 44 dtex te I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) 400 4,0 ml/l, H2O2 10,0 ml/l, Uvitex CF 200% 0,7%, Plexene APR 1,0 g/l, limunska kiselina 0,4 g/l), bojadisana reaktivnim bojilima i omekšavana (octena kiselina 0,5 ml/l, TCecostabil 100 1,0 g/l, Perrustol WO 1132 3,0%). Sirovinski sastav i finoæa preðe od koje su pletiva ispletena te oznaka pojedinog pletiva, koja æe nadalje biti korištena u radu, prikazani su u tab.1. 2.2. Ispitivanje preðe Ispitivana su sljedeæa svojstva preða: finoæa, uvojitost, nejednolikost, prekidna sila i prekidno istezanje. Finoæa preðe odreðivana je metodom vitice prema normi HRN ISO 2060 [8]. Za odreðivanje uvojitosti preðe korišten je torziometar Twist tester proizvoðaèa Mesdan lab, Italija. Uvojitost preðe odreðena je naponskom metodom, u skladu s normom HRN ISO/DIS 17202 [9]. Ispitivanje nejednolikosti preðe provedeno je na japanskom ureðaju Keisokki evenness tester, model KET - 80. Za ispitivanje prekidne sile i istezanja preðe korišten je dinamometar Statimat M njemaèke tvrtke Textechno, a ispitivanje je vršeno u skladu s normom HRN ISO 2062:2003 [10]. Sl.1 Èimbenici koji utjeèu na izradu visokokvalitetnog plošnog proizvoda [5] Tab.1 Karakteristike ispitivanih uzoraka pletiva 6LURYLQVNLVDVWDYLILQRüDSUH H SDPXNWH[ SDPXNWH[ SDPXNWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[&UHRUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[ SDPXNWH[ SDPXNWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[&UHRUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[ SDPXNWH[/\FUDGWH[  - pletiva ispletena od jednostruke pamuène preðe finoæe 12 tex i s udjelom od 8 do 11% elastanskih preða finoæa 33 i 44 dtex. Uzorci pletiva ispleteni su na jednoigleniènom kružnopletaæem stroju Relanit, finoæe E 28, proizvoðaèa Mayer & Cie. Pletiva su nakon pletenja optièki bijeljena na 98 oC (receptura: Persoftal L 2,0 g/l, Foamaster 340 0,2 g/l, Ruco-wet WS 1,5 g/l, Tannex geo 2,0 g/l, NaOH  'RUDGD VLURYR VLURYR VLURYR VLURYR VLURYR VLURYR VLURYR VLURYR VLURYR VLURYR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR GRUD HQR 2]QDNDSOHWLYD 36 36 36 (6 (6 (6 (6 (6 (6 (6 3' 3' 3' (' (' (' (' (' (' (' 2.3. Ispitivanje pletiva Pletiva su prije ispitivanja kondicionirana i položena na ravnu podlogu u prostoru sa standardnim uvjetima te je praæena njihova relaksacija tijekom 120 h. U navedenom je razdoblju izmjereno skupljanje pletiva do 3%. Relaksira- Tab.2 Rezultati ispitivanja finoæe, uvojitosti i nejednoliènosti preðe )LQRüDSDPXþQHSUH H WH[   6YRMVWYRSUH H     ,]PMHUHQDYULMHGQRVW WH[     )LQRüD 6WDQGDUGQDGHYLMDFLMD WH[     .RHILFLMHQWYDULMDFLMH       ,]PMHUHQDYULMHGQRVW P     8YRMLWRVW 6WDQGDUGQDGHYLMDFLMD P     .RHILFLMHQWYDULMDFLMH       &9      1HMHGQROLNRVW %URMWDQNLKPMHVWDP    %URMGHEHOLKPMHVWDP    %URMþYRULüDP      PDVH  I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) nim pletivima odreðene su vrijednosti strukturnih parametara pletiva koji se odnose na horizontalnu gustoæu Dh (cm-1), vertikalnu gustoæu Dv (cm-1), koeficijent gustoæe C i površinsku masu mp (g m-2). Ispitivanja svojstava pletiva vlaènih, smiènih, savijanja, kompresije te površinskih svojstava (trenja i hrapavosti) izvedena su na mjernom sustavu KES-FB (Kawabata Evaluation System). Istezna svojstva pletiva razmatrana su po moæu vrijednosti deformacijskog rada WT koji se odreðuje kao površina ispod krivulje F/å, sposobnosti relaksacije RT, vrijednosti linearnosti LT koja je mjera otklona krivulje F/å od ravne linije te istezanja pletiva EMT. U okviru ispitivanja smiènih svojstava pletiva, odreðene su vrijednosti krutosti smicanja G te visine histereze smicanja 2HG i 2HG5 pri kutu od 0,5° odnosno 5°. Svojstva savijanja pletiva iskazana su pomoæu vrijednosti krutosti savijanja B i visine histereze savijanja 2HB. Pri ispitivanju svojstava kompresije pletiva, odreðeni su parametri rada kompresije WC koji oznaèava energiju koja nastaje prilikom pritiskanja pletiva i mjera je kompresibilnosti pletiva, sposobnosti relaksacije RC, linearnosti LC te minimalne i maksimalne debljine – TO i TM. U ispitivanju površinskih svojstava razmatrane su vrijednosti koeficijenta trenja MIU, srednje vrijednosti apsolutnog otklona koeficijenta trenja MMD i geometrijske hrapavosti SMD koja oznaèava odstupanje postojeæih neravnina pletiva od zamišljene ravne linije [6]. 3. Rezultati ispitivanja i rasprava Rezultati ispitivanja pamuènih preða s križnog namotka prikazani su u tab.2 i 3. Izmjerene vrijednosti strukturnih parametara pletiva prikazane su u tab.4. Na sl.2-10 prikazane su vrijednosti vlaènih svojstava, odnosno istezanja, svojstava 401 Tab.3 Rezultati ispitivanja svojstava istezanja preðe  )LQRüDSDPXþQHSUH H WH[  6YRMVWYR    3UHNLGQDVLOD F1     6WDQGDUGQDGHYLMDFLMDSUHNLGQHVLOH F1     .RHILFLMHQWYDULMDFLMH      3UHNLGQRLVWH]DQMH      6WDQGDUGQDGHYLMDFLMDSUHNLGQRJLVWH]DQMD      .RHILFLMHQWYDULMDFLMH      5DGGRSUHNLGD F1FP     6WDQGDUGQDGHYLMDFLMDUDGDGRSUHNLGD F1FP     .RHILFLMHQWYDULMDFLMH      ýYUVWRüD F1WH[      Tab.4 Strukturni parametri pletiva 8]RUDN  36 36 36 (6 (6 (6 (6 (6 (6 (6 3' 3' 3' (' (' (' (' (' (' (' 'K FP                       'Y FP                       &                     P  JP                      S   Tab.5 Svojstva kompresije pletiva 8]RUDN 36 36 36 (6 (6 (6 (6 (6 (6 (6 3' 3' 3' (' (' (' (' (' (' (' :& F1FPFP                       5&                      /&                     72 PP                      70 PP                      WC  - deformacijski rad; RC - sposobnost relaksacije; LC - linearnost; TO - maksimalna debljina pri 0.5 cN/cm-2; TM - maksimalna debljina pri 5 cN/cm-2 I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) 402 Tab.6 Površinska svojstva pletiva 8]RUDN 36 36 36 (6 (6 (6 (6 (6 (6 (6 3' 3' 3' (' (' (' (' (' (' (' 1                     0,8 5                      [                     1                     00' 5                      [                     60' P 1 5                                          [                     N - smjer nizova, R - smjer redova, MIU - koeficijent trenja, x - srednja vrijednost, MMD - srednja vrijednost apsolutnog otklona koeficijenta trenja, SMD - geometrijska hrapavost Tab.7 Trendovi promjena ispitivanih parametara savijanja i smicanja, a u tab.5 i 6 svojstva kompresije i površinska svojstva sirovih i doraðenih pletiva. Radi lakšeg praæenja rasprave o svojstvima pletiva, u tab.7 prikazani su trendovi promjena ispitivanih parametara nakon dorade. Za svaki je ispitivani parametar i smjer ispitivanja (niz ili red) definiran broj pamuènih uzoraka i uzoraka s elastanom na koji se odnosi trend poveæanja (­) ili smanjenja vrijednosti (¯) nakon dorade. Prikazane su i prosjeène vrijednosti poveæanja/smanjenja pojedinog parametra za pamuèna pletiva i pletiva s elastanom, tab.7. Iz rezultata ispitivanja preða vidljivo je da se pamuène preðe ne razlikuju bitno po ispitanim karakteristikama. Sva su pletiva ispletena na istom stroju i pod približno jednakim uvjetima. Preplet svih uzoraka je jednak (kulirni desno-lijevi glatki), ali su razlièite horizontalna i vertikalna gustoæa pletiva te površinska masa pletiva. 3.1. Svojstva istezanja pletiva Uoèene su znatno više vrijednosti deformacijskog rada pamuènih pletiva (P1-P3) pri mjerenju pletiva u smjeru redova, odnosno po širini pletiva, sl.2a i 2b. To je potkrijepilo iz literature poznatu èinjenicu, prema kojoj su desno-lijeva pletiva po širini dvostruko istezljivija nego po duljini (tj. omjer istezljivosti pletiva Amax/Bmax = 2). Usporedbom rezultata mjerenja pamuènih pletiva prije i nakon dorade, zakljuèuje se da se rad potreban za preoblikovanje pamuènih pletiva doradom smanjuje i do 60%. Meðu uzorcima s *broj uzoraka pletiva za koje odgovarajuæi parametar raste/pada (­/¯) i trend skupine uzoraka u smjeru nizova/redova ** trend cijele skupine uzoraka u smjeru redova i u smjeru nizova za pojedino mjereno svojstvo I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) a) 403 b) Sl.2 Deformacijski rad pletiva u smjeru nizova a) i redova b) a) b) Sl.3 Sposobnost relaksacije pletiva u smjeru nizova a) i redova b) a) b) Sl.4 Linearnost pletiva u smjeru nizova a) i redova b) elastanom (E1S-E7S) izdvajaju se uzorci E1S i E2S èije su vrijednosti deformacijskog rada znatno više. Razlog znatno višim vrijednostima je velika razlika u strukturnim parametrima uzoraka E1S i E2S u usporedbi s uzorcima E3S-E7S. Naime, navedena dva uzorka pletiva imaju znatno manju horizontalnu i vertikalnu gustoæu. Sirova pamuèna pletiva podjednako se relaksiraju nakon prestanka djelovanja sile, a doradom se sposobnost relaksacije mijenja od +6 do -13%. Utjecaj sirovinskog sastava preðe na sposobnost relaksacije pletiva dobro je vidljiv iz usporedbe rezultata mjerenja uzoraka P1-P3 s E1E7, sl.3a i 3b. Sposobnost relaksacije uzoraka E1-E7 je u rasponu 6890%, a P1-P3 je u rasponu 51-57%. Glavni razlog poveæanoj sposobnosti relaksacije uzoraka E1-E7 u odnosu na uzorke P1-P3 je razlièit sirovinski sastav preða od kojih su pletiva ispletena, pri èemu elastanska preða u strukturi pletiva poveæava sposobnost relaksacije. Iz literature vezane uz ispitivanja na KESFB mjernom sustavu, poznato je da su visoke vrijednosti linearnosti LT karakteristiène za elastiènija pletiva. Navedeno se pokazalo toènim i pri provedenom ispitivanju, sl.4a i 4b. I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) 404 3.2. Svojstva smicanja pletiva Istezanje pamuènih pletiva prilikom smicanja (EMT) je znatno manje nakon dorade, sl.5a i 5.b. Prosjeène vrijednosti krutosti smicanja (G) sirovih pamuènih pletiva su ujednaèene, a doradom se poveæavaju, sl.6a i 6b. Vrijednosti krutosti smicanja sirovih pamuènih uzoraka su razmjerno niske u odno- su na vrijednosti krutosti smicanja pletiva s elastanom (smièna krutost pamuènih pletiva je u rasponu 0,500,61 cN/cm, a pletiva s elastanom 0,78-1,78 cN/cm). Iz vrijednosti strukturnih parametara pletiva, a) b) Sl.5 Istezanje pletiva u smjeru nizova a) i redova b) a) b) Sl.6 Krutost smicanja pletiva u smjeru nizova a) i redova b) a) b) Sl.7 Visina smiène histereze pri ± 0.5° u smjeru nizova a) i redova b) a) Sl.8 Visina smiène histereze pri ± 5° u smjeru nizova a) i redova b) b) I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) a) 405 b) Sl.9 Savijanje pletiva u smjeru nizova a) i redova b) a) b) Sl.10 Histereza savijanja pletiva u smjeru nizova a) i redova b) vidljivo je da pletiva s elastanom (E1S-E7S) imaju veæu horizontalnu i vertikalnu gustoæu, èime je moguæe tumaèiti više vrijednosti smiène krutosti koje su karakteristiène upravo za zbijenije strukture. Prosjeèna krutost pletiva s elastanom doradom se uglavnom smanjuje. Histereze smiène sile (2HG i 2HG5) su energija koju pletivo gubi tijekom smiène deformacije zbog èega su znaèajne za vrednovanje izgleda odjevnog predmeta. Promjene vrijednosti histereza prema trendu su analogne promjenama smiène krutosti, sl.7a,7b, 8a, 8b. 3.3. Svojstva savijanja pletiva Iz dobivenih rezultata za krutost savijanja (B), uoèavaju se znatno niže vrijednosti za pletiva ispletena od pamuènih preða (P1, P2 i P3), osobito u smjeru redova, sl.9a i 9b. Iz navedenog je vidljivo da pamuèna pletiva s elastanom pružaju veæi otpor savijanju, a to se može tumaèiti veæom zbijenosti strukture pletiva te prisutnošæu elastanske komponente u pletivu. Krutost savijanja pamuènih pletiva s elastanom se kao i krutost pamuènih pletiva, doradom smanjuje. Histereza savijanja, mjerilo energije koju pletivo izgubi tijekom deformiranja savijanjem, usko je povezana s krutošæu pletiva. Usporedbom vrijednosti krutosti savijanja i histereze savijanja uviða se kako se s poveæanjem krutosti savijanja poveæavaju i vrijednosti histereze savijanja, sl.10a i 10b. 3.4. Svojstva kompresije pletiva Vrijednosti deformacijskog rada kompresije sirovih pamuènih pletiva su znatno niže od vrijednosti rada sirovih pamuènih pletiva s elastanom, tab.5. Razlog tome je zbijenija struktura pamuènih pletiva s elastanom te veæe vrijednosti minimalne i maksimalne debljine pletiva. Vidljivo je da se doradom smanjuje deformacijski rad kompresije svih ispitivanih pletiva. Vrijednosti sposobnosti relaksacije nakon dorade veæe su kod svih pamuènih pletiva (34-40%, odnosno 40-51%) te veæine pletiva s elastanom (33-41%, odnosno 3444%). 3.5. Površinska svojstva pletiva Koeficijenti trenja pamuènih pletiva s elastanom viši su od koeficijenata trenja pamuènih pletiva, tab.6. Geometrijska hrapavost (SMD) najviša je kod sirovih pamuènih uzoraka i iznosi 7,807-8,199 mm. Hrapavost poprima veæe vrijednosti kod pletiva èija je površina nejednolikija i èija je gustoæa manja, a upravo pamuèna pletiva imaju najmanju gustoæu. Osim toga, pamuèna pletiva su ispletena od preðe finoæe 20 tex koja ima najveæi broj èvoriæa što poveæava geometrijsku hrapavost pletiva. Doradom se geometrijska hrapavost pamuènih uzoraka smanjuje. Uoèava se i da je prosjeèna hrapavost svih pamuènih pletiva znatno veæa u smjeru redova no u smjeru nizova. Vrijednosti geometrijske hrapavosti su kod veæine uzoraka pamuènih pletiva s elastanom veæe pri ispitivanju u smjeru redova. 4. Zakljuèak Na osnovi ispitivanja provedenih na definiranim uzorcima, dobivenih 406 I. SALOPEK i sur.: Istraživanje dimenzijskih karakteristika pletiva, Tekstil 56 (7) 399-406 (2007.) rezultata te rasprave rezultata, moguæe je zakljuèiti da su bitne karakteristike preðe koje utjeèu na fizikalno-mehanièka svojstva odabranih pletiva finoæa preðe i sirovinski sastav, odnosno prisutnost elastanske preðe u pletivima. Prisutnost elastanske preðe u kulirnim desno-lijevim glatkim pamuènim pletivima utjeèe na promjenu sljedeæih svojstava pletiva: poveæava sposobnost relaksacije pletiva nakon djelovanja vlaène sile, krutost smicanja pletiva, krutost savijanja pletiva i deformacijski rad prilikom kompresije pletiva. Meðu ispitivanim karakteristikama preðe, nejednolikost preðe znatno utjeèe na geometrijsku hrapavost pletiva na naèin da nejednolikije preðe poveæavaju geometrijsku hrapavost pletiva. Provedena dorada, koja ukljuèuje optièko bijeljenje, omekšavanje i bojadisanje, smanju- je deformacijski rad pri istezanju pletiva, krutost savijanja pletiva, deformacijski rad pri kompresiji pletiva i prosjeène vrijednosti geometrijske hrapavosti pletiva, dok znatno poveæava debljinu pletiva i sposobnost relaksacije pletiva nakon kompresije. Literatura: [1] Chen P.-L. et al: Handle of Weft Knit Fabrics, Textile Research Journal 81 (1992) 4, 200-210 [2] Pan N. et al: An Alternative Approach to the Objective Measurement of Fabrics, Textile Research Journal 63 (1993) 1, 33-34 [3] Peirce F.T.: The Handle of Cloth as a Measurable Quality, Journal of Textile Institute 21 (1930) 21, T377 [4] Kawabata S. et al: Application of Objective Measurement to Clothing Manufacture, International Journal of Clothing Science and Technology 48 (1990) 2, 18-25 [5] Kawabata S. et al: A guideline for manufactoring »ideal fabrics«; International Journal of Clothing Science and Technology 2 (1990) 3/4, 34-39 [6] Salopek I.: Dimenzijske karakteristike pletiva u funkciji parametara preðe, Magistarski rad, Sveuèilište u Zagrebu, Tekstilnotehnološki fakultet, Zagreb, 2006. [7] Salopek I. et al: The knitted fabric hand in the function of yarn characteristics, XLIII Congress of the IFKT, 01.-05.10. 2006, Plovdiv, Bugarska [8] HRN ISO 2060- Tekstil - Preða s namotka - odreðivanje finoæe preðe metodom vitice [9] ISO 2649 - Textiles - Determination of twist in spun yarns - Untwist/retwist method [10] HRN ISO 2062:2003 - Tekstil Preða s namotka - odreðivanje prekidne sile i prekidnog istezanja pojedinaènih epruveta SUMMARY Investigation of Dimensional Properties of Knitted Fabric I. Salopek, Z. Skenderi, J. Geršak* Physical-mechanical properties of the knitted fabric affect the appearance, performance characteristics of articles of clothing and wear comfort. By increasing the standard of living the mentioned properties become exceptionally important when making a decision on the purchase of a product. The objective of the paper is to investigate in which way the use of various knitting yarns (cotton, cotton/elastane) and the finishing procedure for knitted fabric influence the physical-mechanical properties of knitted fabric. The tests were conducted on cotton yarns with counts of 12, 14 and 20 tex and on grey and finished single/ jersey knitted fabrics from 100% cotton yarns and from cotton/elastane blends. Using the KES-FB system, elongation properties as well as shearing, bending, compression and surface properties of all the knitted fabrics were examined. Key words: knitted fabrics, physical-mechanical properties, KES-FB measured system University of Zagreb, Faculty of Textile Technology Zagreb, Croatia *University of Maribor, Faculty of Mechanical Engineering Maribor, Slovenia e-mail: [email protected] Received January 29, 2007 Untersuchung der Dimensionseigenschaften des Gestricks Physikalisch-mechanische Eigenschaften des Gestricks beeinflussen das Aussehen, Gebrauchseigneschaften von Kleidungsstücken und Tragekomfort. Durch das Wachstum des Lebensstandards werden die angeführten Eigenschaften besonders wichtig, wenn man Entscheidungen über den Einkauf von Produkten trifft. Ziel dieser Arbeit ist es zu untersuchen, auf welche Weise der Gebrauch von unterschiedlichen Strickgarnen (Baumwolle, Baumwolle/Elasthane) und das Ausrüstungsverfahren des Gestricks die physikalisch-mechanischen Eigenschaften des Gestricks beeinflussen. Baumwollgarne mit Feinheiten von 12, 14 und 20 tex und Roh- und ausgerüstete glatte Rechts-Links- Kulierstrickware aus 100%-igen Baumwollgarnen und aus der Baumwoll-Elasthanmischgarnen wurden untersucht. Unter Verwendung des KES-FB-Systems wurden bei allen Gestricken Dehnungs-, Scher-, Biege-, Kompressions- und Flächeneigenschaften untersucht.