Hramovi južne Indije

Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, 2000

Revijalni prikaz-Review UDK: 637.354 Sažetak Sirevima mediteranskih zemalja pripada posebno mjesto u prehrani. Procesima glikolize, proteolize i lipolize determiniraju se organoleptičke osobine i nutritivna vrijednost sira. Općenito, tvrdi i polutvrdi sirevi, koji dugo zriju imaju veću probavljivost, višu koncentraciju slobodnih aminokiselina i višu koncentraciju slobodnih masnih kiselina kratkih i srednjih lanaca. Visoka koncentracija Ca u siru značajno utječe na formiranje i zaštitu kostiju i zubi, prevenciju osteoporoze i hipertenziju. Francuska, Italija i Španjolska, mediteranske su zemlje, koje su obilježile svjetsko sirarstvo. Proizvodnju i tehnologiju sira od njih preuzela je većina svjetskih zemalja. Mediteranski sirevi Hrvatske su uglavnom tvrdi, punomasni ovčji sirevi. Premda odlične kakvoće, jedino se Paškom siru može dodati epitet svjetski poznatog sira. Ključne riječi: mediteranski sirevi, prehrambena svojstva. Uvod Sir nije samo kompleksna namirnica u prehrani ljudi, već je i predmetom interesa različitih znanstvenika. Sir je podjednako interesantan kemičarima, biokemičarima, reolozima, molekularnim mikrobiolozima i nutricionistima (Fox i McSweeney, 1995., 1996.). Zahvaljujući njihovom doprinosu danas postoje brojni znanstveni radovi koji ga opisuju. Prema postotku vlage svrstan je u tri kategorije: tvrdi, polutvrdi i meki sir (Gripon, 1997.) Meki sirevi su oni koji imaju 50-60% vlage (svježi sir, Mozzarella, Camembert). Polutvrdi sirevi imaju 45-50% (Edamac, Gorgonzola), a tvrdi (Parmezan, Ementalac) manje od 40% vlage (Low, 1984.). Najčešće se proizvode iz kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka i/ili njihovih mješavina. Prema podacima, postoji više od 2000 različitih vrsta, ali prevladava mišljenje da se može govoriti samo o 400 posve različite vrsta sira (IDF, 1981).

Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam

Jestivi se filmovi i premazi sve više koriste u proizvodnji sireva zbog zahtjeva potrošača za prirodnim i ekološki prihvatljivim pakovinama. U radu je prikazano što su jestivi filmovi i prevlake, od kojih se materijala mogu proizvoditi i koje prednosti nude pri proizvodnji sira. Materijali koji pokazuju veliki potencijal za moguću komercijalnu proizvodnju u budućnosti su galaktomanani, kitozan, škrob, alginati i proteini sirutke. Jestivi filmovi i prevlake od navedenih materijala mogu produljiti rok trajanja sira te poboljšati kvalitetu sira, a pružaju i mogućnost ugradnje antimikrobnih sredstava koja djeluju kao dodatna zaštita protiv mikroorganizama uzročnika kvarenja sira.

Lijec̆nic̆ki vjesnik, 2012

Sa`etak. Alergija na hranu ~esta je bolest koja zahva}a 11-26 milijuna ljudi na podru~ju Europe. Incidencija je ve}a u djece (5-8%) nego u odraslih (1-3%). Mehanizam nastanka alergije na hranu danas jo{ nije poznat. Mnoga su otvorena pitanja, npr: »Za{to su neke osobe alergi~ne na hranu? Za{to se na neku hranu ~e{}e javlja alergija? Za{to se u neke djece razvije tolerancija?« Prepoznavanje alergije na hranu ~esto je temeljeno na simptomima i katkad mo`e biti te{ko. Navedeno proizlazi iz ~injenice da se alergija na hranu mo`e manifestirati {irokim spektrom simptoma koji mogu varirati, od kroni~nih gastrointestinalnih do te{kih, za `ivot opasnih, anafilakti~kih reakcija. U dijagnostici alergije na hranu od male su pomo}i in vitro testovi, osobito u alergijskim bolestima posredovanih ne-IgE-om. Trenuta~no ne postoji sigurna i u~inkovita terapija u lije~enju bolesnika s alergijom na hranu, a lije~enje se temelji na eliminacijskoj dijeti koja zna~ajno naru{ava kvalitetu `ivota navedenih bolesnika.

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 1994

2011

Sažetak Dioksini i dioksinima slični spojevi objedinjuju 29 različitih kongenera dioksina, furana i polikloriranih bifenila (PCB). Toksičnost navedenih spojeva vrlo je slična. Najtoksičniji kongener je 2,3,7,8-tetrakloro-dibenzo-p-dioksin (TCDD). Toksični potencijal ostalih dioksina (PCDD) i furana (PCDF) definira se u odnosu na TCDD. Izloženost ljudi dioksinima uglavnom se odnosi na izloženost preko hrane. Kada dioksini dospiju u organizam, dijelom se metaboliziraju i eliminiraju iz organizma, a dijelom se akumuliraju u masnom tkivu. Zakonskim propisima regulirano je da se udio dioksina u hrani i hrani za životinje izražava toksičnim ekvivalentom (TEQ). Ključne riječi: dioksini, poliklorirani bifenili, hrana

2017

Upotreba ulja uzgojene crnjike nije uobičajena u praksi ishrane tovnih pilića, ali zbog visokog sadržaja linolne i linolenske kiseline korišteno je u eksperimentalne svrhe u skladu sa zahtjevima ovog istraživanja. Cilj rada je bio ispitati utjecaj dodatka ulja uzgojene crnjike na tjelesnu masu, prirast, konverziju hrane i proizvodni broj kod 40 pilića provenijence Cobb 500 podijeljenih u dvije skupine (pokusna i kontrolna). Kemijskom analizom u komercijalnim smjesama za tov pilića utvrđeno je u starteru 22,41% sirovog proteina i 12,71 MJ metaboličke energije (ME)/kg, u groveru 21,17% sirovog proteina i 12,95 MJ ME/kg i u finišeru 20,06% sirovog proteina i 13,03 MJ ME/kg. Pilići pokusne skupine tretirani su s uljem uzgojene crnjike (0,025 g/piletu/dan) tokom perioda tova. Analizom masnokiselinskog sastava ulja uzgojene crnjike utvrđeno je 16,8% zasićenih i 82,91% nezasićenih masnih kiselina. Na kraju tova od 42 dana pilići pokusne skupine ostvarili su ukupno bolje proizvodne pokazatelje: veću tjelesnu masu i randman trupa, manju konverziju hrane i veći proizvodni indeks u odnosu na kontrolnu skupinu ali bez statistički značajnih razlika. Ključne riječi: uzgojena crnjika, brojlerski pilići, krmne smjese Uvod Uzgojena crnjika (Nigella sativa) je jednogodišnja biljka iz porodice Ranunculaceae. Raste na području Mediterana a uzgaja se i u drugim dijelovima svijeta uključujući Bliski i Srednji istok, sjevernu Afriku i Aziju. Najvažnije aktivne komponente su isparljiva ulja, te thymoquinoline i dithymoquinoline, oba s izraženim antitumorskim djelovanjem. U tradicionalnoj medicini ima veliki značaj, a odskora se koristi i u farmaceutskoj industriji. Pripisuju mu se antineoplastično, antibakterijsko, antimikotičnoo i anthelmintsko djelovanje kao i korisni efekti u tretmanu astme. Također stimuliše imunosni sistem, koristi se u tretmanu zubobolje, crijevnih parazita, te poremećaja probave i jetre (D u r r a n i i sur. 2007). Različiti proizvodi uzgojene crnjike (sjeme, ulje, sačme) u hrani za perad pokazuju pozitivne efekte na prirast, kvalitet mesa, zdravlje i imunost, a kod nesilica na proizvodnju i kvalitet jaja. Sjeme uzgojene crnjike sadržava 23,8% proteina, 42,08% masti, 7,71% vlakana, 5,1% pepela, 16,4% nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET),

2006

Prilozi Instituta Za Arheologiju U Zagrebu, 1992

Academia Letters, 2021

The COVID-19 pandemic, which began in 2020, has brought terrible economic and social effects at the global level, which has triggered or accentuated various events: changes in the demand for financial instruments by international investors, inflation risks due to expansionary policies-in the monetary plane-and countercyclical policies-in the fiscal sphere-to face the ravages of the disease, renewed concern for less polluting energy sources and products, recovery of the Chinese economy, among others. The confluence of these factors helps to explain the rise in the price of minerals since the second quarter of 2020, which has raised the question of whether we are facing a new supercycle of metals, similar to the one that ended almost 10 years ago. Likewise, in the countries that export these raw materials, the debate is renewed on whether the fiscal instruments available to the State are efficient enough to capture the income generated by extraordinary profits from mining. This is so because you do not want to repeat mistakes or omissions from the past. In the case of Peru, for example, the supercycle that began in 2003 and lasted until 2012, was a lost decade in the objective of optimally capturing mining rent by the State. Fiscal policy at that time played an exaggeratedly passive role. Until September 2011, no new fiscal instruments were explored for the sector, apart from the ad valorem mining royalty that was established in 2004 (which was not paid by the largest companies because they hid behind their tax stability contracts). This despite the variety of alternative and / or complementary instruments that were already applied in those years in other countries with extractive industries (Torres, 2018). Only in 2012, when the supercycle was almost over, a new mining tax regime was incorporated, that since then has coexisted with the old regime, composed of the corporate income tax and the ad valorem mining royalty.

Saat itu aku sedang online disalah satu situs internet yang sering digunakan banyak orang yaitu facebook. Dan ketika aku chatting dengan beberapa orang aku melihat salah satu profil dari mereka dia bernama Ajeng Susanti. Pada saat aku melihat profil facebooknya ternyata dia adalah kakak kelasku sewaktu SMP yang lama aku idam-idamkan. Aku berfikir ini adalah suatu kesempatan emas bagiku untuk bisa berkenalan lebih dekat dengannya. Setiap kali aku chatting dengannya aku merasa senang karena dia sangat baik dan ramah kepadaku.