Digitalni alati u nastavi stranoga jezika

Zenodo (CERN European Organization for Nuclear Research), 2018

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Za nakladnika Prof. dr. sc. Alfio Barbieri Urednik Janko Žufić Recenzenti Izv. prof. dr. sc. Maja Ružić Baf Doc. dr. sc. Ivan Pogarčić Lektorica Sanja Otočan, prof. Priprema za tisak Sanja Šeb Naklada 200 kom Tisak INTERGRAFIKA d.o.o. Zagreb © All rights reserved Niti jedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati, fotokopirati ili na bilo koji način reproducirati bez dopuštenja nakladnika. Pojmovi koji se koriste u ovoj knjizi, a koji imaju rodni značaj, bez obzira na to koriste li se u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. Ova se publikacija objavljuje temeljem konačnog plana izdavačke djelatnosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli za 2017. godinu usvojen na 13. sjednici Senata dana 21.04.2017. godine.

Univerzitetska misao - casopis za nauku, kulturu i umjetnost, Novi Pazar, 2017

Apstrakt U radu je dat prikaz baze digitalnih podataka za proučavanje makedonskog jezika i njegovih dijalekata koja je rezultat prikupljanja građe za Makedonski dijalektološki atlas i Općeslavenski lingvistički atlas. Pored općeg pregleda dijalekatne diferencijacije makedonskog jezika uključujući faze diferencijacije te faktore koji su na to utjecali, dati su i prikazi pojedinačnih dijalekata, a poseban dio je posvećen najznačajnijim karakteristikama za diferencijaciju makedonskog jezikafonološko-prozodijskim i morfološkim karakteristikama. Istraživačima je omogućeno i preuzimanje Upitnika za prikupljanje materijala. Upitnik sadrži spisak problema vezanih za fonologiju, morfologiju, tvorbu riječi i sintaksu, što je potkrijepljeno velikim brojem primjera, i na taj način je kompletiran inventar relevantnih jezičnih problema na osnovu kojih će se izraditi fonološke, morfološke i sintaksičke karte budućeg izdanja Atlasa. Pored toga što se istraživačima daju na uvid tesktovi dijalekata, kreirana je digitalna mapa makedonskih dijalekata koja predstavlja interaktivnu zbirku od oko 300 tekstova, a na mapi se nalazi i 25 audiozapisa. Također, dat je Digitalni rječnik makedonskih dijalekata zahvaljujući kojem istraživač može dobiti informacije o obliku/oblicima u kojem/kojima je zabilježena tražena leksema na određenim punktovima. Dati su i podaci o punktovima: naziv punkta, prijašnji i sadašnji naziv općine u kojoj se nalazi, narječje i govor punkta, broj stanovnika, zanimanje stanovnika, vjeroispovjest, da li naselje ima školu i kada se prvi put spominje. Na kraju, dostupan je i Mali atlas makedonskih dijalekata koji predstavlja kartu Makedonije sa ucrtanim punktovima u skladu s punktovima navedenim u Općeslavenskom lingvističkom atlasu.

Sveučilište u Zadru. Odjel za informacijske znanosti., 2020

Politehnika, 2021

Udaljeno učenje i poučavanje može imati značajnu ulogu u nastavnom procesu i ostvarivanju ishoda učenja, osobito u kontekstu izvanrednih okolnosti uzrokovanih COVID-19 krizom. Ipak, posebnosti tehničkog odgoja i obrazovanja zahtijevaju ostvarivanje ishoda praktične prirode, koje nije jednostavno ostvariti ovakvim pristupom. Stoga je cilj ovog istraživanja ustanoviti koliko je i na koji način udaljeno učenje i poučavanje primjenjivo u nastavi tehničke kulture, pri čemu su sumirana iskustva učitelja tijekom COVID-19 pandemije. Istraživanje je provedeno kao polustrukturirani intervju tijekom kojeg su učitelji iznijeli vlastita iskustva i stavove o utjecaju ovakve nastave na učenike. Iz rezultata istraživanja se može zaključiti kako se ovakva nastava može koristiti i u „normalnim“ okolnostima za razvoj digitalnih kompetencija učenika, za razvoj pismenosti i komunikacijskih vještina u IKT okruženju, za poticanje introvertiranih učenika, za razvoj samostalnosti učenika te kao kvalitativna...

Годишњак Филозофског факултета у Новом Саду

Nastava rumunskog kao stranog jezika je u Srbiji, ali i u celom svetu, u toku poslednje decenije doživela potpuni preobražaj. Sve je više dostupnog materijala koji se može koristi kao primarno ili sekundarno sredstvo u nastavi rumunskog jezika. S druge strane, sve je manji broj radova koji se bave analizom sadržaja udžbenika na rumunskom jeziku. Stoga je predmet ovog rada analiza sadržaja i procena zastupljenosti elemenata kulture u udžbenicima za učenje rumunskog jezika kao stranog. Metodom analize sadržaja želeli smo da pokažemo u kojoj meri su elementi kulture – znamenitosti, turizam, obrazovanje, umetnost, tradicija i sport – zastupljeni i na koji način su u udžbenicima predstavljeni. Za potrebe rada analizirali smo šest udžbenika koji se koriste u nastavi rumunskog jezika kao stranog na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Neophodno je bilo uzeti u obzir sve kategorije kako bi se moglo doći do zaključka koje kategorije su više ili manje zastupljene (po sadržini i po formi) u u...

2018

Tema ovog rada su bajke brace Grimm u nastavi Hrvatskoga jezika. S obzirom na rijetkost njihove upotrebe u nastavi Hrvatskoga jezika, rad se sustavni

2008

NIR

Savremena tehnološka dostignuća u vremenu u kojem živimo doprinose bržem i efikasnijem protoku informacija društvenog, porodičnog, poslovnog, psihosocijalnog i globalnog karaktera, te veoma značajno utiču na promjene u svim sferama života i društvenih odnosa. Informacijsko-komunikacijske tehnologije (u daljem tekstu: IKT) postaju fenomen koji efikasno doprinosi globalnim promjenama u društvu, zajednici, porodici, poslovnom okruženju i globalnim društvenim odnosima. S druge strane IKT danas su integracijski segment svakodnevnog života ljudi (postaju životno pomagalo), komuniciranja i participiranja u društvenoj zajednici, poslovnom svijetu, porodici, obrazovanju i u svakoj drugoj ljudskoj dimenziji življenja. Obrazovanje je jedan od ključnih stubova društva, a njegovom sistemskom razvoju i globalnom unaprjeđenju značajno doprinose savremene IKT. Konkretno, savremene IKT postaju ozbiljan faktor odgojno-obrazovnog procesa na svim nivoima i unose sistemske, konceptualne i organizacijske...

Kartografija i Geoinformacije, 2016

Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za lingvistiku., 2020

This thesis presents a corpus linguistic research on lexical creations in German in the period between the 1990s and the second half of the 2010s as well as their translatability into Croatian. The research is based on the following underlying hypotheses: 1) The most common parts of speech among lexical creations are nouns; 2) All lexical creations, neologisms and nonce words, are coined by the same mechanisms; 3) The most common method of making lexical creations is word-building; 4) German lexical creations are usually translated into Croatian by combining two or more techniques of translating culture-specific items. The aim of the research is to describe recent tendencies in the word-building of lexical creations in the German language, to emphasize the importance of nonce words when analyzing lexical creations and to outline possible techniques for translating German lexical innovations into Croatian. Lexical creations are the result of changes a language undergoes on a nearly daily basis, attracting considerable attention from scholars and the general public. On the one hand, lexical creations emerge as a direct response to the need to refer to new concepts and phenomena that must be designated, while on the other hand, they reflect the speaker's desire for expressive communication. Thus, lexical creations are necessarily linked to a particular language community at a given point in time and to the innovativeness of their authors, i.e. the context in which they emerged. Lexical creations are a genuinely interesting linguistic topic addressed by a number of linguistic disciplines, such as lexicology, lexicography, morphology, diachronic semantics, contact linguistics, sociolinguistics, pragmatics and stylistics. The role of language policy must not be neglected, since lexical creations can at the same time be a result of the susceptibility of a language to the influence of other languages, but also a result of linguistic purism. In this thesis, the term "lexical creations" is considered to be the superordinate of the terms "neologisms" and "nonce words". Reference sources in linguistics mostly refer to "neologisms", whereas "nonce words" are either not mentioned at all, or are not considered relevant, or are referred to as "neologisms" in a broader sense of the term. The thesis opens with a theoretical framework which identifies lexical creations as a phenomenon of linguistic change, emphasizing their essence: the necessity to meet the communication and cognitive needs of the members of a particular language community (Schippan 2002). We will analyze the motivation underlying the creation of lexical creations, which can be extralinguistic or intralinguistic (e.g. Fleischer 1987, Kinne 1998, Muhvić-Dimanovski 2005, Steffens 2010). We will also provide a possible classification of the mechanisms by which lexical creations are created, the most prominent of which are wordbuilding, borrowing, creation of multiword expressions, and semantic change (e.g., Muhvić