Pavlovića zemlja i zemlja Drina

Kulturna Bastina, 2011

Izvorni znanstveni rad U članku se na osnovi bogate sačuvane osobne dokumentacije iznose podaci o životu i djelovanju splitskog arhitekta Milorada Družeića. Između dva svjetska rata bavio se uglavnom arhitekturom. Ocjenjuje se njegovo mjesto u okviru zagrebačke moderne, kao sljedbenika te avangardne škole. Posvetio se urbanizmu Splita i obližnjih naselja sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Jedan je od prvaka u teoriji i praksi prostornog planiranja. Obilježio je značajno razdoblje u dinamičnom rastu grada. Ključne riječi: Split, XX. stoljeće, urbanizam, arhitektura, graditeljsko naslijeđe ŽIVOTNI PUT U razdoblju između dva svjetska rata Split se ubrzano napučivao, pa se intenzivno izgrađivao i širio. U to vrijeme u gradu je djelovalo nekoliko istaknutih arhitekata i građevinskih inženjera, među kojima su Nikola Armanda,

Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je tijekom 2009. g. sustavni pregled zemljišta – rekognosciranje 1 šireg po-dručja s istočne i južne strane istražene zone arheološkog lokali-teta Bentež kod Beketinaca (Minichreiter, Marković 2009: 21– 44) na trasi autoceste Slavonica 2 -dionica od Osijeka do Đakova međunarodne autoceste Budimpešta – Ploče. S obzirom da ovo područje istočne Slavonije nije do sada bilo detaljno rekognos-cirano, započet je sustavni pregled zemljišta okolice Beketinaca i Vuke radi sagledavanja detaljne topografi je šire okolice istraže-nih prapovijesnih i srednjovjekovnih naselja. 3 Prostor katastarskih općina Beketinci, Čepinski Martinci i Vuka dio je aluvijalne ravnice južno od Osijeka, koji zemljo-pisno pripada nizinskom dijelu prostora istočne Hrvatske. Ovaj dio zaleđa rijeke Drave najniži je prostor s aluvijalnim ravnica-ma koje presijecaju vodeni tokovi Vuke, Karašice i Vučice. Na malo povišenim suhim zemljištima između ovih rječica, a oso-bito uz rijek...

2018

DARUVAR U DJELU JÁNA ČAPLOVIČA "SLAVONIJA I DIO HRVATSKE" Sažetak: U radu se uz uvod u biografiju slovačkog etnografa i publiciste Jána Čaploviča donosi u prijevodu na hrvatski jezik jedno poglavlja iz njegovog kapitalnog djela "Slavonija i dio Hrvatske", I-II., Pešta, 1819. koje govori o daruvarskom kraju.

Poznańskie Studia Slawistyczne, 2012

In this article we shall compare the literary work Slavonian forest by Josip Kozarac with Adolf Waldinger's oil painting Slavonian forest, including his drawings and pictures of a Slavonian forest and forest details. Comparison is made primarily on the basis of their resemblance. Not only do both of these works have the same inspiration and structure, but in terms of content they also elaborate the motifs and themes of the forest landscape, leaning toward realistic formation, and both represent works of anthological value. In other words, Waldinger's Slavonian forest is one of his best works and an excellent work in the field of Croatian forest painting, while Kozarac's work finds itself at the anthological peak of Croatian descriptive literature.

2023

Druga polovina 20. stoljeća karakterizira vrlo turbulentnu i bremenitu ličku povjesnicu. Jedan od krajeva koji je posebno stradao i morao je biti ponovno izgrađen jest područje općine Lovinac. Tragična događanja i teške ljudske sudbine Drugog svjetskog rata bili su dio negativnih društvenih, gospodarskih i privrednih polazišta za ponovnim razvojem jedne zajednice. U Lovincu i okolnim selima nije došlo do potrebnog ekonomskog i za ličku privredu tada planiranog razvoja, već su ta izazovna vremena okarakterizirana slabom industrijskom proizvodnjom, smanjenim profitom od poljoprivredne djelatnosti te značajnim i trajnim iseljavanjem. U određenom društvenom i razvojnom vakuumu u okviru tadašnjeg kotara Gračac, Lovinac je dočekao novo stradanje-Domovinski rat.

2002

Kada sam se prvi put pribli`ila Vojvodini, , putovala sam vozom iz Zagreba za Beograd, , zaneta lovom na sitne crvene makove po ivicama polja. Pitala sam se da to nisu neke oznake koje koriste farmeri, setvom pro{logodi{njeg semena. Ovoga maja sam i odistinski posetila Vojvodinu i, voze}i se s beogradskog aerodroma prepu{tena na milost i nemilost otka~enog taksiste, letela sam du` svih tih zanosnih polja, dok je prijateljica re-|ala nazive malih crvenih cvetova: bulka, tur~inak, tulipan ("to je na ma|arskom neka vrsta lale"), pa onda pipach, ali nikada mak-ta re~ je rezervisana za polja ljubi~astog i belog maka, zasa|enog u guste redove, uzgajanog zarad semena. Na nekom skrajnutom putu, po{to nas je bodro izbavio iz naru~ja smrti, i taksista se slo`io: nikada se za ove male crvene cvetove ne mo`e re}i mak. I ja sam u Americi vi|ala makove u svim nijansama crvene, narand`aste, `ute i bele, ali nikada u ovom kremasto plamenom prelivu spektra-mo`da se na{ strah od purpura hrani strahom od opijuma?

Annales Instituti Archaeologici, 2011

Institut za arheologiju iz Zagreba započeo je tijekom 2009. g. sustavni pregled zemljišta -rekognosciranje 1 šireg područja s istočne i južne strane istražene zone arheološkog lokaliteta Bentež kod Beketinaca (Minichreiter, Marković 2009: 21-44) na trasi autoceste Slavonica 2 -dionica od Osijeka do Đakova međunarodne autoceste Budimpešta -Ploče. S obzirom da ovo područje istočne Slavonije nije do sada bilo detaljno rekognoscirano, započet je sustavni pregled zemljišta okolice Beketinaca i Vuke radi sagledavanja detaljne topografi je šire okolice istraženih prapovijesnih i srednjovjekovnih naselja. Prostor katastarskih općina Beketinci, Čepinski Martinci i Vuka dio je aluvijalne ravnice južno od Osijeka, koji zemljopisno pripada nizinskom dijelu prostora istočne Hrvatske. Ovaj dio zaleđa rijeke Drave najniži je prostor s aluvijalnim ravnicama koje presijecaju vodeni tokovi Vuke, Karašice i Vučice. Na malo povišenim suhim zemljištima između ovih rječica, a osobito uz rijeku Vuku, koja je najduži pritok rijeke Dunava (112 km), otkriveni su do sada ostaci brojnih naselja iz prapovijesnih i srednjovjekovnih razdoblja. Terenskim pregledom zemljišta evidentirano je osam arheoloških lokaliteta: 1 Terenski pregled proveden je tijekom proljeća i ljeta 2009. g. pod stručnim vodstvom dr. sc. Kornelije Minichreiter uza suradnju dr. sc. Zorka Markovića iz Instituta za arheologiju i tehničara Andrije Vranka iz Iloka. Financijska sredstva osigurao je Institut za arheologiju iz Zagreba u okviru znanstvenoistraživačkog projekta "Prapovijesni identitet prvih zemljoradničkih populacija kontinentalne Hrvatske" (197-1970685-0681) voditeljice dr. sc. Kornelije Minichreiter koji je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. 2 Zaštitna arheološka istraživanja na površini od 60.300 m 2 obuhvatila su dio prapovijesnog naselja, tri jame ranosrednjovjekovnog naselja i velik dio kasnosrednjovjekovnog naselja. Radovima je rukovodila dr. sc. Kornelija Minichreiter u suradnji s arheolozima Instituta za arheologiju i studentima arheologije iz Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radovi su provedeni u vremenu od rujna 2007. do srpnja 2008. g. 3 Terenski pregled obavljen je u skladu s Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Osijeku, klasa: UP-Iº-612-08/09-08/0054; URBR.: 532-04-09/01-09-04 od 12. ožujka, 2009.

Studia ethnologica Croatica, 2022

Prostor, 2016

Arhitektica Dragica (Daša) Crnković Očko u razdoblju od 1958. do 1974. godine u dva navrata boravi u Africi djelujući u Etiopiji, Zambiji, Svaziju i Sierra Leoneu. Ovaj tekst postavlja njezin afrički opus u kontekst djelovanja hrvatskih arhitekata u zemljama Trećega svijeta, nastojeći pritom odgovoriti na pitanja translacije sustava vrijednosti imanentnog tradiciji hrvatske moderne arhitekture i odraza neposrednih radnih okolnosti na aspekte projektantskog pristupa.

Fluminensia : časopis za filološka istraživanja, 2012

Posebnost je jezika knjiga tiskanih u riječkoj glagoljskoj tiskari Šimuna Kožičića Benje u literaturi već zamijećena. Pri omjeravanju se staroslavenskih i starohrvatskih elemenata u tim izdanjima Kožičiću katkad pripisivala i težnja za pohrvaćivanjem. Preciznije i sustavnije utvrđivanje funkcije spomenutih dvaju jezičnih sustava u Kožičićevoj jedinstvenoj koncepciji književnoga jezika tek predstoji. U ovome se radu određuje status dvojine kao gramatičke kategorije u Kožičićevu Misalu hruackom, za čiji su otklon od norme jezika dotadašnjih hrvatskoglagoljskih misala recentna istraživanja pokazala da je u najvećoj mjeri posljedica redigiranja po Vulgati. Budući da je dvojina u 16. stoljeću izraziti staroslavenizam i nije uvjetovana latinskim predloškom, njezinu uporabu valja promatrati isključivo kao svjestan i namjeran čin posezanja za (hrvatskim) staroslavenskim sustavom. Ključne riječi: hrvatski crkvenoslavenski jezik; hrvatskoglagoljski tiskani misali; riječka glagoljska tiskara; Šimun Kožičić Benja; Misal hruacki; dvojina Posebnost je jezika izdanja objavljenih u riječkoj glagoljskoj tiskari modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje već rano zapažena. Istraživačima je hrvatskoga glagoljaštva osobito zanimljiva i poticajna bila njegova posveta Knižica odь žitiê rimskihь 1 Članak je nastao na temelju rada na pripremi kritičkoga izdanja Misala hruackoga Šimuna Kožičića Benje, koji priređujemo s Tanjom Kuštović i Mateom Žagarom u sklopu znanstvenoga projekta Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva, koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Više o metodološkim polazištima u priređivanju kritičkoga izdanja Kožičićeva misala i smjernicama budućih istraživanja v. u Žagar, 2012.