Evaluacija Programa Treninga Socijalnih Vještina

lll STRUENIEI-ENRT Zaprimljeno: 8. 02. 1 999. UDK:376.5 BVALUACUA PROGRAMA TRENINGA SOCUALNIH VJESTINA Martina Feri6 Valentina KranZeli6 Odsjek za poremeiaje u pona5anju Edukacij sko-rehabilitacij ski fakultet Zagreb SAZETAK U tlanku je predstavljen studentski projekt TSV koji je osmiiljen na Edukncijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Sqstavni dio projekta je i prog,ram TSV koji je izraden i proveden od strane sedmerotlanog tima pod supervizijom doc.dr. ZiZak. Progratn je proveden s populacijom djece i mladih s poremeiajima u ponaianju ukljutenih u produieni strutni postupak u OS "Dr. Ante Startevi(", u hgrebu. Poutavane su slijedefe vjeitine: samopredstavljanje i uytznavanje: sluianje; ispritavanje i zahvaljivanje: ljubaznost; reakcija na frustraciju; traZenje dopuitenja; rjeiavanje problema; prepoznavanje i iskazivanje osjedaja: empatija; suradnja. U tlanku se opisuje program koji se sastoji od slijededh komponenti: igra, najava vjeitine, demonstracija edukativne video kasete, poutavanje, igranje uloga, evaluacija i samoevaluacija te domada zadaia. Ctanak se detaljnije bavi evaluacijom. IJnutar programa TSV evaluacija je osmiiljena kroz tetiri aspekta - samoevaluacija, evaluacija promjena u ponaianju, evaluacija natina vodenja te "evaluacijski" susret. Clanak detaljnije opisuje evaluaciju promjena u ponaianju i samoevaluaciju putem samoevaluacijskih lista. Obzirom na odgovore koje su djeca davala i re- zultate evaluacije postojanje i provodenje ovakvih programa poreme6ajima u ponaianju je opravdano. s djecom i mladima s Kljudne rijedi: trening socijalnih vjeitina, djeca i mladi s poremeiajima u ponaianju, semoevaluacij a, evaluacij a. 1. UVOD socijalne pedagoginje Dubravke Maru5i6, profeso- Podetkom akademske godine 1997/98. grupa je pripremu projekta pod nazivom studenata podela "Trening socijalnih vje5tina".Ciljevi projekta su slijededi: a) prikupljanje i obrada teorijskih saznanja o djeci i .rnladima s poremeiajima u pona5anju b) izrada programa treninga socijalnih vje5tina koji 6e biti prilagoden potrebama djece poremeiajima u pona5anju; i mladih s c) provedba programa s ciljanom populacijom d) evaluacija provedenog programa. Rad tima odvija se pod supervizijom profesonce Antonije ZiLak uz pomoi vanjskog suradnika rice defektologije. Tim dine slijedeie studentice: Ferderber Kristina, Ferii Martina, Gomuzak 1eljka, Janji6 Ana, KranZelid Valentina, Sdander Danijela i Ti5ljar Marija. Zami5ljeno je da se program treninga socijalnih vje5tina provodi s populacijom djece i mladih koji su ukljudeni u grupu produZenog strudnog postupka u osnovnoj Skoli "Dr. Ante Stardevid" u Dubravi. Projekt dele faze: je zami5ljen i provodi se kroz slije- o Pripremnafaza - cilj ove faze je priprema zapodetak rada ujednadavanjem saznanja o predmetu proudavanja - socijalnim vje5tinama - kroz rad na literaturi. Nadalje je planirana izrada instrumentarija za opservaciju stanja i potreba djece i 1 I i n2 Kriminobgijuisot:ijalna integracija. Vol.7 (1999) Br. mladih kojima je program namijenjen te planiranje evaluacije programa treninga socijalnih vjeStina. U ovoj fazi provedena je i dvotjedna opservacija. . Faza izrade programa - ciljevi ove faze su sni- manje edukativne video-kazete i izrada programa treninga socijalnih vjeStina. Pri izradi scenarija za snimanje edukativne video-kazete kori5tena su saznanja prikupljena provedenom opservacijom. Izrada programa treninga socijalnih vje5tina sastojala se od osmi5ljavanja pojedinih susreta po kojima ie se trening odvijati. Susreti imaju zajednidku shemu izuzev prve koja je uvodna i zadnje, evaluacijske. U ovoj fazi utvrden je joi i nadin praienja odnosno evaluacije programa. . Faza provedbe programa - zami5ljeno je da se program provede tijekom Sest tjedana, dva puta tjedno, a voditelji susreta su dlanovi tima koji je izradivao program. Osim same provedbe programa s populacijom kojoj je namijenjen, jednom dedno odrZavale su se supervizije tima pod vodstvom prof. ZiLak te vanjskog suradnika, prof. Maru5i6. . Faza evaluacije programa - evaluacija uspjeSnosti programa treninga socijalnih vje5tina zami5ljena je kroz procjenu postignurih promjena u pona5anju putem instrumenta sastavljenog u prethodnim fazama. Detaljniji opis tijeka izrade i provodenja projekta Treninga socijalnih vje5tina bit 6e prikazan kroz diplomske radove dlanova tima. 2. l, lll-ll8 podno5enje i rje5avanje interpersonalnih konfl ikata te upravljanja vlastitim emocijama na konstruktivan naiin (Brendtro, 1983). Navedene postavke iz literature predstavljaju osnovu pristupanja izradi programa TSV. Program TSV izraden je za ciljanu populaciju djecu i mladih s poreme6ajima u pona5anju, odnosno za grupu produZenog strudnog postupka. Kako bi program bio adekvatan grupi kojoj je namijenjen i pokazao Sto veii uspjeh, u sklopu projekta planirana je i provedena dvotjedna opservacija koja je imala dva cilja. Prvi je bio uoditi Sto veii broj situacija u kojima se javlja nedosrarak odredene socijalne vje5tine, a drugi je upoznavanje s grupom i njezinim specifidnostirna (detaljnije u Ferii 1998.). JoS jedan nadin pripreme za izradu programa bila je lista procjene koju su popunjavali voditelji grupe. Predvideno je da program dini trinaest socijalnih vjeitina (samopredstavljanje i upoznavanje; slu5anje; ispridavanje i zahvaljivanje; ljubaznost; reakcija na frustraciju; traZenje dopu5tenja; rjelavanje problema; prepoznavanje i iskazivanje osjedaja; empatija; suradnja) koje su poudavane u devet susreta s time da je deseti susret bio "evaluacijski" susret. Svaki susret imao je istu shemu, a ona je radena po pristupu TSV poznatom kao strukturirano udenje (detaljnije u KranZelii 199S.). U svakom susretu nalaze se slijedede osnovne komponente: udenje po modelu, igranje uloga, feedback, prijenos i podrZavanje naudenog u svakodnevnom Zivotu (Sprafkin, 1993.). Shema je slijede6a: ' Domada zada0a prethodnog susreta. Na podetku svakog susreta (osim prvog) razgovara PROGRAM TRENINGA SOCUALNIH VJESTINA Trening socijalnih vje5tina originalno je proiziiao iz istraZivanja modifikacije pona5anja, a danas ukljuduje kombinacije bihevioralnih, afektivnih i kognitivnih vje5tina kori5tenjem edukacijskih metoda. Termin "trening" koristi se stoga Sto su socijalne vje5tine pona5anja koja se ude te vjeZbaju kako bi postala izvjeStena. U stranoj literaturi se vidi da je trening socijalnih vje5tina posebno popularan u radu s djecom i mladima koji ispoljavaju poremeiaje u ponaSanju. TSV nalazi svoje mjesto u prevenciji i tretmanu poreme6aja u ponaSanju, opravdano izrazloga Sto se zna daje socijalne vje5tine mogu6e uditi samo u grupi gdje su odnosi najvaZniji dio cjelokupnog procesa (Kobolt, 1997). Glavna pretpostavka pristupa koji se temelji na udenju socijalnih vjeStina jest razumijevanje emocionalnih i bihevioralnih problema kao rezultata pogreSnog udenja ili neadekvatnih socijalizacijskih prilika. Veiina problema kod djece i mladih proizlazi iz nedostatka vje5tine za gradenje odnosa, o domaioj se zada1| a ona se uvijek odnosi na uvjeZbavanje socijalne vje5tine koja je bila podudavana u prethodnom susretu. Igra. Igrom zapodinje uienje socijalne vje5tine. Koristili smo igre upoznavanja, igre za bolju grupnu povezanost, igre za poticanje aktivnosti, igreza socijalno udenje, igrezakretanje i opuitanje i igre za rastanak. Igra je ponekad bila direktno povezana sa socijalnom vje5tinom, a ponekad se igrom Leljela pove6ati povezanost grupe i motiviranost zarad. Najava vje5tine. Najava vjeitine se sastojala od jedne ili viSe redenica kojima smo dlanove grupe uveli u sam proces udenja socijalne vje5tine koja se na tom susretu podudavala. Demonstracija vje5tine video materijalom. Svaka socijalna vjeitina je dlanovima grupe demonstrirana video materijalom za koji su scenarij pisali dlanovi tima koji je izradio program. U scenariju su kori5tene situacije koje su primije6ene u fazi opservacije kako bi bile Sto bliZe djeci. Video materijal se sastojao od dvije snimke. Jedna je pri- I I l3 M. Feri6 i V. KranZelid: Evaluaciia programa teninga sociialnih vieitina u kojoj odredena vje5tina nije primijenjena, a druga istu situaciju u kojoj je kazivala situaciju vje5tina primijenjena. Neposredno poslije svake snimke razgovaralo se s dlanovima grupe o tome kako su se likovi osjeiali, Sto su mislili i da li su reta (samoevaulacija) i evaluacija postignutih promjena u pona5anju. . mogli ne5to drugadije napraviti. PouEavanje. Poudavanje je zami5ljeno na dva nadina. Prvi je da voditelj dlanovima grupe definira vje5tinu rjednikom koji je razumljiv, a drugi da se podijele "koraci" vje5tine. Koraci svake socijalne vjestine su prezentirani putem protokola, tako daje svaki dlan grupe imao "svoje" korake koje je zadrZao. Poudavanjeje uvijek bio praieno veiim brojem primjera situacija u kojima moZemo upotri- jebiti vje5tinu. Igranje uloga. Kod igranja uloga dlanovi li Zele uvjeZbavati situaciju u kojoj su se nekada sami zatekli, a nisu primijenili odredenu socijalnu vje5tinu, ili neku od grupe mogli su izabrati da ponudenih situacija. Zadatak je bio odglumiti situacrju u kojoj primjenjujemo socijalnu vje5tinu prate6i korake (komponente) te vje5tine. Igranje uloga se prvo igralo u parovima, a potom je svaki par situaciju koju je uvjeZbao odigrao pred cijelom grupom. Pri vjeZbanju u parovima, svaki par je pratiojedan komoderator koji je upozoravao na eventualne pogre5ke i usmjeravao ga ako je to bilo potrebno. Evaluacija i samoevaluacija. Evaluacija je ostvarena pomoiu evaluacijskih pitanja, a samoevaluacija putem samoevaluacijske liste. Evaluacija susreta. Evaluacija susreta je zami5ljena na dva nadina. Prvi nadin ostvaruje se putem evaluacijskih pitanja koja voditelj postavlja na kraju susreta. O tim pitanjima se razgovara u grupi. Pitanja su: Sto smo danas radili?; Sto si danas naudio (o sebi, o drugima, o Zivotu u Skoli)?; Kako vam je bilo uditi na ovaj nadin?; Kako ste se osje6ali?; Kako ie vam to koristiti u Zivotu?; U kojim situacijama 6ete danas naudeno primijeniti?; Drugi nadin evaluacije je putem samoevaluacije. elanovi grupe dobivaju samoevaluacijsku listu i ispunjavaju je na kraju svakog susreta. Samoevaluacija je osmi5ljena u obliku nedovr5enih reEenica i procjene aktivnosti u grupi s tri ponudena odgovora (ako, srednje, malo). Nedovr5ene reEenice formulirane su tako da pokrivaju podrudje osjeiaja, znanja, aktivnosti i osobne dobiti. Nedovr5ene redenice i evaluacija istih je prikazana u tablici L U tablici su prikazani konkretni odgovori na koje su djeca davala na kraju svakog susreta odnosno u samoevaluacijskoj listi. Odgovore na prve dvije reEenice ("Zadovoljan sam zbog..." i "Ugodno me iznenadilo...") grupirali smo u tri kategorije - zabava, udenje, osobni dobici. Najvi5e odgovora nalazi se u grupi - udenje - a kako se redenice odnose na podrudje osje6aja zadovoljstva i ugode dini se da je ovo prihvatljiv nadin udenja za djecu. Redenicu "Nove stvari koie sam danas naudio.." Domada zada6a. Susret je zavr5avo doma6om zada6om. dlanovima grupe se zadao zadatak koji trebaju izvr5iti do sljede6eg susreta. Domaie zadaie se bile pripremljene u obliku protokola ili su se sastdale u tome da se nauEena Tablica l. Samoevaluacija socijalna vje5tina direktno primijeni i o tome l. Zadovoljan sam zbog... izvijesti grupa. je proveden tijekom Sest tjega dlanovi tima koji je i osdana, a vodili su program. mislio Progam je proveden tijekom jedanaestog i dvanaestog mjeseca 1998. g Program 3. EVALUACIJA U sklopu programa Treninga socijalnih g &: r, ''+- UCENJE OSOBNI DOBICI snrmanje udenje uspjeh gledanje TV lijepo uienje zadovoljan sobom igra znanje bio sam dobar igradke neito novo prijateljstva vjeZbanje aktivnost grupe uienje socijalnih vjeStina osmislili zbog toga Sto sam mogao na ne5to odgovoriti jer sam znao koraci neodekivano materijali vlastito iskustvo i proveli studenti, evaluacija ima tignutih promjena u pona5anju, evaluacija nadina vodenja. U ovom radu bit 6e opseZnije prikazane evaluacija svakog sus- t ZABAVA vje5tina planirana je i evaluacija. Bududi da je ovo prvi takav program kod nas te da su ga jo5 ve6u teZinu. Kada se promi5ljalo o aspektima s kojih treba evaluirati program odludili smo se za Eetii aspekta: evaluacija svakog susreta, zavr5na evaluacija, evaluacija pos- I% 2. Ugodno me iznenadilo... pitanja rad glumljenje razgovor je Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 7 (1999) Br. l14 Nastavak Tablice I 3. Nove stvari koje sam danas naudio MEDULJUDSKI KONTEKST PONASANJE ZNANJE - socijalne vje5tine (nabrojane vjeltine koje su pou6avane ) - pravila - obraiati se glumiti govoriti biti pristojan razumjeti druge odnos prema pona5anje da je najbolje da se prijateljima ne Zivciram 4. Najbolje sam uvjeZbao... - socijalne vjeStine (nabrojane vje5tine koje su pouEavane) - korake - igru - pridati s drugima - kako se izraziti - reagirati - svejer sam to ve6 znao (kod udenja socijalne vje5tine ljubaznost) 5. Osiedao sam se... DOBRO LOSE SPECIFIENI (INTRINZIENI) OSJEEAJI dobro glupo i dosadno u ljubavi jako dobro ruZno dobro (nisam se bojao) super jako lo5e paZljivo zato Sto moram to jer to ne znam vrlo dobro usavr5iti lijepo sretno njeZno vrlo sretno kao da sanjam odlidno ugodno i uspje5no hy predivno jer dobro i ugodno 6. Ova vje5tina ie mi to koristiti ie mi koristiti... oEEKIVANE OPCI ODGOVORI NEOBIENE SPECIFIENE SITUACIJE SPECIFIENE SITUACIJE koristit ie mi - za upoznavanje u hoie -upridanjusdrugima u slastidarni da - za razgovor u tramvaju uvijek - u Skoli na vjendanju nikada -vaniiustanu u - u grupi na JakuSevcu judu javnom Zivotu - kod prijatelja u razgovoru - svugdje poslovnim ljudima - na putu kad laZem u Skoli - u svakom prostoru - u obitelji - u meduljudskim odnosima na zabavi s I, II l-l 18 djeca su najieSie zavr5avala nabrajanjem socijalnih vje5tina, dok se ostali odgovori odnose na aktivnosti kojima se ostvaruje pozeuna meduljudska interakcija. Pod kategoriju "Najbolje sam uvjeZbao..." djeca su uglavnom nabrajala aktivnosti koje su se odvijale tijekom susreta Sto ne iznenaduje buduii da se radi o formi treninga te samim time je naglasak na vjeZbi. Nastavke na reEenicu "Osjeiao sam se..." grupirali smo u tri kategorije. NajviSe odgovora nalazi se u kategoriji DOBRO (najde56e "dobro" i "sretno") dok se tek pojedinadno javljaju odgovori iz kategorije LOSE. Specifidni (intrizidni) odgovori takoder su pozitivno obojeni Sto nam daje sliku op6eg dobrog osjeianja djece u programu. Kod procjene korisnosti vjeltine djeca su uglavnom nabrajala situacije u kojima 6e vje5tinu koristiti, a neki odgovori su bili izuzetno maStoviti i orijentirani na bududnost. Samoprocjena aktivnosti kre6e se podjednako u kategorijama "srednje" i 'Jako" dok se tek sporadidno javlja odgovor "malo". S obzirom na rezultate samoprocjene moZemo zakljuditi da program daje moguinost udenja na zabavan nadin, udenje kroz vlastito iskustvo te omoguiava pozitivnu afirmaciju Sto se kod populacije djece i mladih s poremedajima u pona5anju ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri. Nedostatak lista za samoprocjenu vidljiv je kod djece mlade kronoloSke dobi te ju je potrebno modificirati. Naime, neki odgovori koje su djeca davala zaptavo su bili neadekvatni nastavci postavljenim redenicama. Evaluacija postignutih promjena u pona5anju. Promjene u pona5anju procjenjuju isti procjenjivadi koji su procjenjivali postojanje socijalnih vje5tina, odnosno njihovih komponenti. Razlika izmedu liste za evaluaciju i liste za procjenu je u tome Sto liste za evaluaciju sadrZe one vje5tine koje su se podudavale u sklopu programa Trening socijalnih vje5tina. Komponente svake socijalne vje5tine su opisane kroz korake po kojima se djeci prezentftala svaka pojedina socijalna vjeStina. Predvideno je da se evaluacijske liste ispunjavaju odmah po zavr5etku programa, te nakon tri mjeseca, budu6i da su istraZivanja pokazala da se naudena pona5anja pojavljuju kod djece tri mjeseca nakon zavr5etka programa, odnosno da ih otprilike tada treba ponavljati. Slijedi tablica u kojoj su prikazani rezultati procjene nakon treninga: Feri6 i V. KranZelid: Evaluacija programa treninga socijalnih vjeitina SAMOPREDSTAVLJANJE; UFOZNAVANJE gleda osobu u oEi rukuje se i kaZe svoje ime pita drugu osobu za ime SLUSANJE nikada prikladno je udaljen od druge osobe vrlo rijetko ponekad vrlo Eesto uvijek 7.5 0.5 je prema osobi I 6.5 odrZava kontakt odima 4 8 3.5 0.5 3 t0 0.5 7 4 3.5 0.5 vrlo rijetko ponekad vrlo iesto uvijek 2.5 3.5 7.5 1.5 0.5 4 4.5 6 0.5 4 2 7.5 nikada vrlo rijetko ponekad vrlo iesto uvijek prepoznaje da se treba zahvaliti 0.5 4 8 2.5 kaZe "hvala" 2.5 5 7.5 svojim pona5anjem pokazuje zahvalnost 3.5 5.5 6 vrlo rijetko ponekad vrlo desto uvijek smijeSka se t.5 5.5 7.5 0.5 odrZava kontakt odima 3.5 9 2.5 0.5 3.5 5.5 3.5 2 nikada vrlo rijetko ponekad vrlo desto uvijek 5.5 I okrenut potvrduje neverbalno 0.5 potvrduje verbalno TSPRIEAVANJE nikada prepoznaje da se treba ispridati kaZe "oprosti" svojim ponaSanjem pokazuje da mu je Zao ZAHVALJIVANJE LJUBAZNOST oslovljava osobe imenom REAKCIJA NA FRUSTRACIJU nikada razumije Sto treba udiniti dini ne5to kako bi otklonio frustraciiu preuzoma odgovornost za vlastito pona5anje u frustraciji spreman je razgovarati o frustraciji planira kako rijeSiti frustraciju I 0.5 7.5 5.5 I 8.5 ) 0.5 6 5 6 6 J 0.5 1.5 3.5 Kriminologija i socijalna inte gracija. Vol. TRAZENJE DOPUSTENJA spremanje i daje dodatno spreman je pregovarati o dopuStenju RTESAVANJE PROBLEMA vrlo desto I 6.5 /.J 0.5 2.5 6.5 3.5 2 0.5 4.5 4 3.5 2.5 0.5 4.5 3.5 J J nikada vrlo rijetko ponekad vrlo iesto uvijek prepoznaje i prihva6a problem 2 vjeruje daje problem rjeSiv je rije5iti problem sam ili spreman s drugima na odustaj dok problem ne rijeii I, I l l - I I 8 ponekad iskazuje Zelju objalnjenje o Zelji (1999) Br. vrlo rijetko nikada iskazuje osobnu vaZnost Zelje 7 0.5 prepoznaje daje problem rije5en uvijek 6 2.5 l0 2.5 4.5 7.5 3 6.5 I J 6.5 6.5 vrlo rijetko ponekad vrlo desto uvijek t.5 6 6.5 I 0.5 3.5 8.5 J 1.5 7 3.5 J 0.5 2.5 4 0.5 5.5 6.5 5 0.5 nikada vrlo rijetko ponekad vrlo desto uvijek drugih 2 7.5 5.5 pokazuje da razumije osjeiaje drugih 4 7.5 3.5 PREPOZNAVANJE I nikada ISKAZIVANJE EMOCIJA prepoznaje vlastite osjeiaje izraiava osjedaje ne ugroiavaju6i druge govori o tome kako se osjeCa svojim tijelom pokazuje kako se osje6a spreman je podijeliti svoje osje6aje s drugima EMPATIJA pokazuje da prepoznaje osjeiaje uZivljava se u osje6aje drugih i t.) prikladno reagira tolerantan je prema osjeiajima drugih SURADNJA 0.5 5 8.5 I nikada vrlo rijetko ponekad vrlo desto 1.5 6 6.5 2 4.5 7 3.5 4.5 5.5 2 6 6 2 7 6 poStuje dogovorena pravila prisutan je dok aktivnost traje aktivno sudjeluje u radu grupe obavlja svoj dio zajednidkog zadatka cijeni rad drugih 0.5 0.5 uvijek 1.5 ll7 M. Ferid i V. KranZelii: Evaluacija programa treninga socijalnih uieitina Samopredstavljanje i upoznavanje. Komponente "gleda osobu u odi" i "rukuje se i kaZe svoje ime" najvi5e su procijenjene s ponekad, "smije5i se" s vrlo Eesto, a "pita drugu osobu zaime wb rijetko. S obzirom na procjenu kod koje su sve komponente za vedinu djece procijenjene s vrlo rijetko vidi se znatajan pomak. Slu5anje. Komponenta "potvrduje verbalno" kod veiine djece procijenjena je s vrlo rijetko, "odrZava kontakt odima" s ponekad, dok su ostale komponente procijenjene veiim dijelom u kategoriji vrlo iesto. U odnosu na procjenu vidi se da su komponente vi5e procjenjivanje s vrlo desto. Ispriiavanje. Dok su kod procjene sve komponente smje5tene u kategorije ponekad i vrlo rijetko, u evaluaciji su sve smje5tene najveiim dijelom u kategoriju vrlo desto. Zahvaljivanje. Sve komponente procijenjene su s yrlo Eesto (to je maleni pomak u odnosu na procjenu gdje su rezultati bili izmedu vrlo iesto i ponekad. smatramo ovo velikim uspjehom s obzirom na specifiinosti populacije s kojom se radilo. Suradnja. Sve komponente su ve6inom procijenjene s vrlo desto, izuzev komponente "cijeni rad drugih" koja je ve6inom procijenjena s ponekad, ali i u kategoriji vrlo desto ima visok rezul- Ljubaznost. Najveii pomak kod ove socijalne vje5tine vidljiv je u komponenti "odrZava ostali dlanovi tima daju feedback na nadin kontakt odima", dok se kod ostalih komponenti ne primjeiuje pomak. To obja5njavamo dinjenicom da je socijalna vje5tina ljubaznost u programu opisana kroz tri komponente, a veei je naglasak stavljen na socijalne vje5tine ispridavanje i zahvaljivanje gdje i primijeieni ve6i pomaci. Reakcija na frustraciju. Kod ove socijalne vje5tine rezultati su pribliZno isti kao i prije provodenja programa. Ovi rezultati nisu neodekivani budu6i se radi o sloZenijem problemu kod kojeg je nemogu6e oiekivati ve6e pomake poudavanjem su vje5tine kroz samo jedan susret. TraZenje dopuStenja. Evaluacija promjena u pona5anju za ovu socijalnu vjeStinu uglavnom se nalazi u kategoriji po nekad Sto bitno ne odstupa od rezultata procjene. Rje5avanje problema. Najvedi pomak vidi se kod komponente "spreman je rije5iti problem sam ili s drugima" koja je pre5la u jednu kategoriju viSe. Pomak postoji i kod komponente "prepoznaje da je problem rije5en". Zbog sloLenosti ove socijalne vje5tine mi5ljena smo da su pomaci zadovoljavaju6i. Prepoznavanje i iskazivanje emocija. S obzirom na procjenu vidljivi su pomaci kod komponenti "prepoznaje vlastite osje6aje" i "izraLava osjeiaje na ugroZavajuii druge" dok su ostale komri ponente slidno procijenjene. rJ: I Empatija. Komponenta "tolerantan je prema osjeiajima drugih" procijenjena je s ponekad Sto je pomak u odnosu na procjenu prije provodenja programa. Iako su ostale komponente isto procijenjene tat. Primje6ujemo da su kod ove socijalne vje5tine postignuti najvedi pomaci. . . Zavrina evaluacija. Pod zavr5nom evaluacijom misli se na zadnji susret, kojije zapravo "evaluacijski" susret. Cijeli susret je bio orijentiran kako na podrZavanje naudenog tako i na iskazivanje dojmova o provedenom treningu. Evaluacija nadina vodenja. Trening se provodio tako da grupu vodi jedan voditelj, ali da budu prisutni i drugi dlanovi tima kojije kreirao program, te profesorica Dubravka Maru5i6. To je omoguiilo da se nakon svake seanse napravi "mala" supervizija. Voditelj najprije iznosi svoja zapaLanja o grupi, eventualne probleme koje je imao, razja5njavaju se nejasnoie i slidno. Potom vodenja, na nadin no5enja voditelja s eventualnim pote5koiama (u odnosu na sam program, reakcije grupe, disciplinu, motiviranost i slidno). Nakon toga svoja zapaLanja daje profesorica Maru5i6. Uz to, jednom tjedno je "velika" supervizija na kojoj su prisutni svi dlanovi tima, profesorica Maru5ii, te mentorica projekta profesorica Antonija ZiZay. Ovakav nadin rada daje moguinost da se intervenira u program, ako je to potrebno, da se korigiraju eventualne greSke u vodenju i tako napravi kvalitetniji program koji 6e u potpunosti odgovarati grupi s kojom smo radili. 3. ZAKLJUEAK Pretpostavka uspje5nosti TSV je svakako temeljita priprema za izradu programa koja obuhvaia specifidne potrebe populacije kojoj je namijenjen. To prvenstveno ukljuduje detaljno stu- diranje i obradivanje prikupljene literarure koja postaje izvor teorijskog utemeljenja i ideja za izradu programa. Jedan od produkata koji proizlazi iz proudavanja literature jest i model opservacije pomoiu kojeg je moguie na najbolji nadin uoditi i snimiti specifidne potrebe grupe za koju se program i izraduje. Nadin izrade programa koji smo prikazali, uz planiranje evaluacije, predstavlja cjeloviti pristup osmi5ljavanju i provodenju TSV. OsmiSljavanje i provodenje TSV-a posralo je dio osobnog iskustva studenata - dlanova tima Sto svakako dopri nosi na5em profesionalnom razvoj u. Evaluaciji smo pristupili usporedujuii rezultate procijene socijalnih vje5tina prije provodenja ll8 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. treninga s procjenom socijalnih vjeltina nakon provedenog TSV. Rezultati koji su dobiveni tim putem i rezultati samoevaluacije predstavljeni su u ovom radu. Evaluacija programa TSV pokazuje da su postignute promjene u pona5anju znadajne te je potvrdila potrebitost i opravdanost izrade i provodenja ovakvih programa. 4. l. 7 (1999) Br. l, || l-l l8 2. Feri(., M. ( 1998): Procjena socijalnih vje5tina i plani- ranje evaluacije u sklopu treninga socijalnih vjeltina. Diplomski rad. Edukacijsko-rehabilita- cijski fakultet Sveudili5ta u Zagrebu. 3. Kobolt, A. (1997): Social Activity Skills Inrerventions in Life Space. (u) Rehabilitation and Inclusion. Faculty of Special Education and Rehabilitation, University of Zagreb, Croatia. Kratis, Zagreb,177-183. LITERATURA 4. Kranleli{ V. (1998): Rad s djecom i mladima Brendtro, L.K., Ness, A.E., Millburn J.F. (1983): Psychoeducational Managment: Individualizing Treatmant. (u) Brendtro, L.K. and Ness, A.E. (eds): Re-educating Troubled Youth. Aldine de Gruyter, s porema6ajima u pona5anju temeljen na razvoju socijalnih vje5tina. Diplomski rad. Edukacijskorehabilitacijski faku ltet Sveudil i5ta u Zagrebu. 5. Sprafkin, R.P.; Gershaw, N.J.; Goldsrein, A.P.(1993): New York, 127-172. Social Skills for Mental Helth: A Structured Learning Approach. Allyn&Bacon, Boston THE EVALUATION OF THE SOCIAL SKILLS TRAINING PROGRAM Summary The paper presents the students' project of SST, conceptualized by the Faculty of Special Education and Rehabilitation. SST Program represented an integral part of the project prepared and realized by the team of 7 students under the supervision of Docent Dr Zti.ak. The program was realized with the population of children and young people manifesting behavioral disorders who were included into the prolonged expert treatment in the elementary School "Dr Ante Stardevi6" in Zagreb. The training program included following social skills: self-presentation and getting acquainted with others; Iistening, apologizing and thanking; kindness, reaction to frustrations; asking permissionl problem solving; recognition and expression of feelings; empathy and cooperation. The paper describei the program composed of following elements: playing, introduction of a skill, screening of an educational video cassette, tlaciing, role playing, evaluation and self-evaluation, and the homework. Further, it discusses more detailly the process Jf evaluation. The concept of the described SST Program included the 4 aspects evaluation: self-evaluation, evaluation of changes in the trainee's behaviour, evaluation of the training procedure and the "evaluational" meeting. The evaluation of behaviour changes and self-evaluation, on the basis of self-evaluation lists, are described more dJtailly. With regard to the answers obtained on these lists and the results of evaluation, it is evident that such p.og.u,nr und their inclusion and realization in the work with children and young people with behavioral disoriers-are fully justified. Key words: Social Skilts Training, children and young people with behavioral disorders, self-evaluation. evaluation