Books by Damir Marić
Kinici i metafizika, Hijatus, Zenica, 2000.
Sokrates i kinici, Hijatus, Zenica, 2002.
Etika i životinje, Zalihica, Sarajevo, 2010.
Ljudi radi svojih interesa godišnje ubiju desetine milijardi životinja, a to znači desetine milio... more Ljudi radi svojih interesa godišnje ubiju desetine milijardi životinja, a to znači desetine miliona na dan, milione na sat, desetine hiljada na minut, hiljade svake sekunde. Takvo masovno ubijanje i nanošenje patnje, kao i sama eksploatacija životinja, postalo je na Zapadu od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća veoma važno etičko pitanje. Budući da se na našim prostorima o tome nije mnogo pisalo, knjiga koja je pred vama je, prije svega, pokušaj da se ta praznina popuni.
Etika - udžbenik za IV razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2011.
U svijetu u kojem živimo, problem etike, a samim tim i moralnosti, ne shvata se uvijek ozbiljno. ... more U svijetu u kojem živimo, problem etike, a samim tim i moralnosti, ne shvata se uvijek ozbiljno. Nekako se podrazumijeva da svako dobro zna šta mu je u životu činiti. Time ne samo da se zanemaruje dobrobit drugih ljudi i šire zajednice, već i vlastita dobrobit. Etički problemi spadaju u red stvari koje olako prihvatamo, smatrajući da je teoretisanje o njima suvišno i nepotrebno. Potrebu za izradom jednog ovakvog udžbenika prepoznali smo kod samih učenika kod kojih je uočljivo izvjesno osjećanje nelagodnosti u pogledu vlastite budućnosti. Poplava novih, "sumnjivih" vrijednosti i nametnutih klišea po kojima treba živjeti, samo su neki od činilaca koji su to osjećanje proizveli. Etika, kao dio filozofije, u nekim aspektima je bliža umjetnosti nego empirijskim naukama. Njemački filozof Vilhelm Diltaj, koji se posebno bavio problemom praktičkog uma, kao ideje vodilje moralnog djelanja i ljudskog duhovnog svijeta uopšte, na jednom mjestu tvrdi da je filozofija poput Bahovih fuga, slobodna u okviru ograničenja. Isto je i sa etikom, iako se temelji na pretpostavci slobode izbora, ona ne upućuje na proizvoljnost i relativizam već na zahtjevnost koja možda prevazilazi metodsku strogost empirijskih nauka. Znanje nije poznavanje podataka, ali ne treba zanemariti činjenicu da, iako sveznalaštvo ne uči pameti, oni koji proučavaju filozofiju, pa samim tim i etiku, moraju biti o mnogo čemu obaviješteni (Heraklit). Cilj ovog udžbenika jeste da utiče na svijest učenika, ali na takav način da oni sami, kritički promišljajući svijet oko sebe, donose samostalne izbore, da sami odlučuju ne samo šta za njih jeste dobro ili zlo, već i da li će biti dobri ili rđavi, ma koliko se to, možda, nama ne dopada. Želimo da im predočimo da njihova sreća više zavisi od tih izbora nego od nekih spoljašnjih faktora u životu. Proučavanje temeljnih etičkih problema i stanovišta ima najprije ovaj cilj, a tek potom upoznavanje sa etikom kao jednom od filozofskih disciplina. Zbog toga što se udžbenici prave za učenike i zbog učenika, ovdje su, kao ilustracije i dijelovi zadataka, korišćeni samostalni radovi naših, sada već bivših, učenika i nekih prijatelja. Više o njima možeš saznati na kraju udžbenika. uputStvo za korišćenje udžbenika Udžbenik etike, koji se nalazi pred tobom, sastoji se iz sedam cjelina koje su međusobno povezane. Prve dvije cjeline su teorijskog karaktera jer predstavljaju svojevrstan uvod u temeljne etičke pojmove, probleme i pitanja. Ono što tu naučiš kasnije ćeš koristiti u razumijevanju sadržaja ostalih poglavlja i kod rješavanja postavljenih zadataka. O njihovoj koristi za tvoj svakodnevni život mi ne možemo govoriti, to ćeš, na kraju, ti sam procijeniti. 1.1. uvodni pojam etike pojmovi: filozofija, etika, moral, deskriptivna etika, metaetika, normativna etika, primijenjena etika. Kojim se vrijednostima ili načelima rukovodiš u odnosu prema drugim ljudima i široj zajednici? Koji su principi prema kojima se odnosiš prema sebi samom? Filozofija nema opšteprihvaćenu definiciju, ali se ipak može reći da ona predstavlja čovjekovu sveobuhvatnu duhovnu aktivnost, tj. djelatnost, na ispitivanju temelja, strukture, i smisla svega postojećeg. Njena specifičnost u odnosu na druge oblike ljudske duhovne djelatnosti leži u tome što ona predstavlja najvišu formu pojmovnog i kritičkog saznavanja svijeta u cjelini. pojmovnog − jer zaobilazi forme iracionalnog i dogmatičnog tumačenja svijeta i čovjeka, oslanjajući se na višemilenijumsko duhovno iskustvo i, najčešće, metodski vođeno saznanje prethodnih generacija mislilaca, ali i na saznanja savremenih filozofa. kritičkog-jer uvijek propituje, istražuje i vrednuje sve aspekte svog predmeta, odbijajući da prihvati gotova rješenja. U filozofiji sve uvijek počinje filozofskim pitanjem, iza kojega slijedi odgovor, iz kojega, opet, proističe novo pitanje itd. Tako se stvara problemsko područje koje vremenom prerasta u filozofsku disciplinu. Područje koje se među prvima izdvojilo i preraslo u jednu od temeljnih filozofskih disciplina (prema nekim filozofima, najtemeljniju-Levinas) jeste etičko problemsko područje. Jedno od najpoznatijih etičkih pitanja je ono Kantovo: Što treba da činim? Etička pitanja postoje od početka filozofije, a prvi ih u središte filozofskog ispitivanja postavljaju sofisti, Sokrat i platon. Mnogi istoričari filozofije naglašavaju posebnu ulogu Sokrata u zasnivanju etike. Ipak, kao zasebnu filozofsku disciplinu utemeljuje je Aristotel (4. vijek p.n.e.), svrstavajući je, zajedno sa ekonomikom i politikom, u oblast praktičke filozofije. Svoj naziv etika duguje Aristotelu. Drugi naziv za etiku je filozofija morala. filozofija, (od grč. philos, prijatelj, ljubitelj, ili philein, voljeti, težiti ka nečemu, biti u prijateljstvu s nekim, i sophia, mudrost), ljubav, težnja ka mudrosti. ETIKA-od grč. riječi ethos, običaj, navika, prebivalište ARISTOTEL (384-322. g. p.n.e.) PLATON (427-347. g. p.n.e.) SOKRAT (469-399. g. p.n.e.) CICERON (106-43. g. p.n.e.) korelacija: Basna − moralno-didaktična (poučna) književna forma, koja upućuje na određene moralne vrijednosti i kriterijume djelanja. Bulgakov, Majstor i Margarita-neiscrpan izvor ne samo ilustracija etičkih problema već i podsticaja na filozofsko razmišljanje. Ovaj roman, između ostalog, upućuje na važnu odliku moralnog djelanja-ono je uvijek moje. Ja sam odgovoran/odgovorna za svoje ponašanje. Treći čovjek (The Third Man), režiser Kerol Rid, 1949. Glavni junak filma je Amerikanac, pisac petparačkih detektivskih romana. Nedugo nakon završetka Drugog svjetskog rata, on dolazi u Beč da sahrani prijatelja koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći. Kada otkrije da se nesreća dogodila pod sumnjivim okolnostima, u njemu se budi duh junaka njegovih romana; odlučuje da sam istraži cijeli slučaj i tako, makar posthumno, obezbijedi pravdu za svog najboljeg prijatelja. Međutim, istraga ga dovodi do neočekivanih i neželjenih otkrića i on se suočava sa situacijom u kojoj mora da napravi težak izbor: između prijateljstva i odanosti vlastitim idealima istinoljublja i poštenja, oličenim u junacima njegovih romana... prema Aristotelu, prijateljstvo je najznačajnija moralna vrlina. Kad pogledaš film, razmisli: • O prijateljstvu-da li je ono bezrezervno i da li prijatelje treba podržati i onda kada nijesu u pravu? • O sceni u kojoj glavni junak ugleda samo lice zla. • O sceni na vrtešci-na šta ona upućuje? ! TREBA DA ZNAŠ: 12 13 zadaci za iStraživanje: 1. Istraži život i djelo Emanuela Levinasa i pripremi se za kraće izlaganje na času. 2. Istraži ulogu sofista u zasnivanju etike i napiši kraći esej o tome.
Moralni status životinja u antičkoj filozofiji, Filozofsko društvo Theoria, Sarajevo, 2014.
Anaksimandar, Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2014.
Od svih ranih grčkih filozofa Anaksimandar (oko 610–546 g. p. n. e.) zaslužuje posebnu pažnju, je... more Od svih ranih grčkih filozofa Anaksimandar (oko 610–546 g. p. n. e.) zaslužuje posebnu pažnju, jer je on vjerovatno prvi dao sveobuhvatan i detaljan opis nastanka i funkcioniranja kozmosa, a to, za razliku od njegovog prethodnika Talesa o kojem ne znamo mnogo, potvrđuju svjedočanstva iz antike. Svjedočanstva nam donose da je Anaksimandar vjerovatno prvi Grk koji je napisao filozofsku knjigu, koja je pri tome vjerovatno prva prozna filozofska knjiga, ako ne i prva prozna knjiga kod Grka uopće. Izumio je gnomon (sunčev sat) ili ga je prvi upotrebljavao u Grčkoj. Također je prvi napravio kartu naseljenog svijeta, pa ga neki nazivaju ocem geografije. Dao je prvi racionalan opis nastanka kozmosa, a zbog svoga učenja o apeiron-u neki stručnjaci ga smatraju prvim metafizičarem. Prvi je smatrao da Zemlja lebdi u prostoru, odnosno da nije oslonjena ni na šta. Uveo je matematiku u kozmologiju i prvi je pokušao odrediti veličine Zemlje i nebeskih tijela, te njihove međusobne udaljenosti, što ga po mišljenju nekih stručnjaka čini prvim znanstvenikom. Kao što je iz prirodnih uzroka i na racionalan način objasnio nastanak kozmosa, isto tako je objasnio njegovo funkcioniranje u sadašnjoj, razvijenoj formi, te je dao objašnjenje meteoroloških pojava. Prvi je pokušao na racionalana način, ne pozivajući se na mitologiju i religiju, objasniti nastanak životinja i ljudi. Smatrao je da su se kasnije vrste životinja, kao i ljudi, razvili iz prvobitnih životinja, pa ga mnogi smatraju pretečom teorije evolucije.
Papers by Damir Marić
Grčki sofisti 5. stoljeća p.n.e. putujući u razne gradove za novac su poučavali ljude političkoj ... more Grčki sofisti 5. stoljeća p.n.e. putujući u razne gradove za novac su poučavali ljude političkoj arete, odnosno nudili su obrazovanje koje bi čovjeka učinilo idealnim građaninom demokratske države. Sofisti su tako bili prvi ljudi koji su živjeli od obrazovanja koje su prenosili. Njihova vrsta obrazovanja je imala racionalistički osnov i svoju teoriju obrazovanja. Autor također izlaže svoj stav da su stariji sofisti imali svoje dublje filozofske razloge zašto su odustali od metafizike i izvršili okret ka čovjeku i njegovom obrazovanju
Zbornik radova sa: Simpozij-Panel ''Darwin danas'' povodom 200-godišnjice rođenja i 150-godišnjice ''Postanka vrsta'', vol. 17 (2009), str. 133-140.
SAŽETAK U ovom radu želim pokazati da je Darwinova misao da moralna zajednica treba biti proširen... more SAŽETAK U ovom radu želim pokazati da je Darwinova misao da moralna zajednica treba biti proširena preko granica nacije, rase i vrste potpuno u skladu sa suvremenim empirijskim istraživanjima o mentalnim i emocionalnim sposobnostima životinja, prije svega čovjekolikih majmuna. Sam Darwin je vjerovao da je neophodno objasniti porijeklo i razvoj morala sa evolucionističke tačke gledišta. On drži da napretkom civilizacije i udruživanjem malobrojnih plemena u veće zajednice dolazi do postepenog proširenja socijalnih instikata i simpatije prema svim članovima iste nacije i kada se dosegne ovaj stupanj preostaje jedino ''vještačka barijera'' proširenju simpatije na sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnost ili rasu. Meutim, Darwin smatra da granice čovječanstva nisu krajnje granice moralne zajednice, jer najnaprednije civilizacije šire simpatiju i na ''niže životinje''. On vjeruje da su i druge životinje sposobne žrtvovati se za dobro zajednice, djelovati altruistično, odnosno moralno. Teorija evolucije je direktno suprotstavljena tvrdnjama da ljudi posjeduju karakteristike koje ne posjeduju druga živa bića. Darwin takoer tvrdi da ''ne postoji fundamentalna razlika izmeu čovjeka i viših sisavaca u mentalnim sposobnostima.'' Čovjekove mentalne sposobnosti premašuju sposobnosti životinja, meutim razlika je samo u stupnju. Suvremena empirijska istraživanja mentalnih sposobnosti čovjekolikih majmuna pokazuju da je Darwin bio u pravu. Konzekvenca koja slijedi iz ovih saznanja je da bića sa ovako kompleksnim intelektualnim i emocionalnim sposobnostima moraju imati odreena moralna i zakonska prava.
ABSTRACT In this paper I want to show that Darwin's idea that the moral
community should be extended beyond the boundaries of nation, race
and species is completely in line with contemporary empirical research
on the mental and emotional abilities of animals, primarily great apes.
Darwin himself believed that it is necessary to explain the origin and
development of morality from the evolutionist point of view. He holds that
the progress of civilization and the association of the few tribes in the
larger community comes to the gradual expansion of social instincts and
sympathy to all members of the same nation, and when we reach this
level there remains only ‘artificial barrier’ to extension of sympathy to all
people, regardless of their nationality or race. However, Darwin believes
that the limits of humanity are not the ultimate limits of moral community,
for the most advanced civilizations expand sympathy to ''lower'' animals.
He believes that other animals are able to sacrifice themselves for the
good of the community, to act altruistically or moral. The theory of
evolution is directly opposed to the claims that people have
characteristics that do not possess other living beings. Darwin also claims
that ''there is no fundamental difference between man and higher
mammals in mental abilities.'' Human mental abilities exceed the abilities
of animals, but the difference is only in degree. Contemporary empirical
studies of mental abilities of great apes show that Darwin was right.
Consequence that follows from these findings is that creatures with such
a complex intellectual and emotional abilities must have certain moral
and legal rights.
Anaksimandar je prvi za koga znamo da je na racionalan način i bez uplitanja bogova ili nekih dru... more Anaksimandar je prvi za koga znamo da je na racionalan način i bez uplitanja bogova ili nekih drugih nadnaravnih sila objasnio nastanak životinja i ljudi. Prema svjedočanstvima koja su nam na raspolaganju, on je držao da su živa bića nastala u vodi ili u prvobitnom mulju i da su bila morske životinje. Kasnije su neke od tih morskih životinja izašle na kopno i postale kopnene životinje. Čovjek se izgleda razvio iz neke vrste morskih životinja. Neki stručnjaci su zbog ovoga smatrali da je Anaksimandrovo učenje o nastanku životinja i ljudi preteča teorije evolucije, pa i same Darwinove teorije.
Arhe X, 20/2013 UDK 1 Diogenes : 176.5 Originalni naučni rad Original Scientific Article DAMIR MA... more Arhe X, 20/2013 UDK 1 Diogenes : 176.5 Originalni naučni rad Original Scientific Article DAMIR MARIĆ 1 Filozofski fakultet, Sarajevo BESRAMNOST DIOGENA IZ SINOPE Sažetak: Postoje brojna svjedočanstva iz antike da je Diogen iz Sinope činio raznovrsna besramna djela i vjerovatno je zbog njih dobio nadimak "Pas". On je živio na ulicama gdje i obavljao sve tjelesne funkcije, a to znači da je masturbirao, defecirao, urinirao, pljuvao, jeo i puštao vjetrove u javnosti. Pored toga, često je optuživan da je branio incest i kanibalizam. U ovom tekstu autor će zastupati stajalište da Diogenova besramnost ima filozofski sadržaj, odnosno da je treba sagledati u kontekstu njegovog generalnog filozofskog stajališta o prevrednovanju vrijednosti (paracharattein to nomisma), koje je imalo za cilj postizanja kreposnog života u skladu s prirodom.
Diogenes of Sinope probably coined the word ''cosmopolitan'', but most experts believe that his c... more Diogenes of Sinope probably coined the word ''cosmopolitan'', but most experts believe that his cosmopolitanism is negative, that means not belonging to any community, that does not imply the brotherhood of all men, or the establishment of a world state. In this article, the author wants to show that Diogenes' cosmopolitanism contains both negative and positive aspects, and that it should be understood in the context of his general philosophical position on the revaluation of values.
Key words
Diogenes of Sinope, cosmopolitanism, nomos, physis, typhos, parrhesia, revaluation of values
Za razumijevanje razvoja demokratije, prije svega u Ateni kao najvažnijem političkom i kulturnom ... more Za razumijevanje razvoja demokratije, prije svega u Ateni kao najvažnijem političkom i kulturnom centru grčkog svijeta tog vremena, i ideja koje su je pratile,
Conference Presentations by Damir Marić
ARISTOTELOVANJE, Okrugli sto povodom 2400 godina rođenja Aristotela, Zbornik radova, Zenica, 2017., str. 23 - 34.
Svrha ovog teksta je dati generalan opis Aristotelove prve filozofije ili metafizike. Autor je po... more Svrha ovog teksta je dati generalan opis Aristotelove prve filozofije ili metafizike. Autor je posebnu pažnju posvetio sljedećim problemima: supstancija (ousia), dihotomija između ontologije i teologije, prvi pokretač ili bog.
The purpose of this paper is to give a general account of Aristotle's first philosophy or metaphysics. The author pays special attention to the following problems: substance (ousia), the dichotomy between ontology and theology, the first mover or God.
Reviews by Damir Marić
Prikaz knjige Irine Deretić, Platonova filozofska mitologija: Studija o Platonovim mitovima, Zavo... more Prikaz knjige Irine Deretić, Platonova filozofska mitologija: Studija o Platonovim mitovima, Zavod za udžbenike, Beograd, 2014.
Uploads
Books by Damir Marić
Papers by Damir Marić
ABSTRACT In this paper I want to show that Darwin's idea that the moral
community should be extended beyond the boundaries of nation, race
and species is completely in line with contemporary empirical research
on the mental and emotional abilities of animals, primarily great apes.
Darwin himself believed that it is necessary to explain the origin and
development of morality from the evolutionist point of view. He holds that
the progress of civilization and the association of the few tribes in the
larger community comes to the gradual expansion of social instincts and
sympathy to all members of the same nation, and when we reach this
level there remains only ‘artificial barrier’ to extension of sympathy to all
people, regardless of their nationality or race. However, Darwin believes
that the limits of humanity are not the ultimate limits of moral community,
for the most advanced civilizations expand sympathy to ''lower'' animals.
He believes that other animals are able to sacrifice themselves for the
good of the community, to act altruistically or moral. The theory of
evolution is directly opposed to the claims that people have
characteristics that do not possess other living beings. Darwin also claims
that ''there is no fundamental difference between man and higher
mammals in mental abilities.'' Human mental abilities exceed the abilities
of animals, but the difference is only in degree. Contemporary empirical
studies of mental abilities of great apes show that Darwin was right.
Consequence that follows from these findings is that creatures with such
a complex intellectual and emotional abilities must have certain moral
and legal rights.
Key words
Diogenes of Sinope, cosmopolitanism, nomos, physis, typhos, parrhesia, revaluation of values
Conference Presentations by Damir Marić
The purpose of this paper is to give a general account of Aristotle's first philosophy or metaphysics. The author pays special attention to the following problems: substance (ousia), the dichotomy between ontology and theology, the first mover or God.
Reviews by Damir Marić
ABSTRACT In this paper I want to show that Darwin's idea that the moral
community should be extended beyond the boundaries of nation, race
and species is completely in line with contemporary empirical research
on the mental and emotional abilities of animals, primarily great apes.
Darwin himself believed that it is necessary to explain the origin and
development of morality from the evolutionist point of view. He holds that
the progress of civilization and the association of the few tribes in the
larger community comes to the gradual expansion of social instincts and
sympathy to all members of the same nation, and when we reach this
level there remains only ‘artificial barrier’ to extension of sympathy to all
people, regardless of their nationality or race. However, Darwin believes
that the limits of humanity are not the ultimate limits of moral community,
for the most advanced civilizations expand sympathy to ''lower'' animals.
He believes that other animals are able to sacrifice themselves for the
good of the community, to act altruistically or moral. The theory of
evolution is directly opposed to the claims that people have
characteristics that do not possess other living beings. Darwin also claims
that ''there is no fundamental difference between man and higher
mammals in mental abilities.'' Human mental abilities exceed the abilities
of animals, but the difference is only in degree. Contemporary empirical
studies of mental abilities of great apes show that Darwin was right.
Consequence that follows from these findings is that creatures with such
a complex intellectual and emotional abilities must have certain moral
and legal rights.
Key words
Diogenes of Sinope, cosmopolitanism, nomos, physis, typhos, parrhesia, revaluation of values
The purpose of this paper is to give a general account of Aristotle's first philosophy or metaphysics. The author pays special attention to the following problems: substance (ousia), the dichotomy between ontology and theology, the first mover or God.