L'articolo presenta il contributo del Cardinale Franjo Seper all'dialogo della Chiesa con... more L'articolo presenta il contributo del Cardinale Franjo Seper all'dialogo della Chiesa con il mondo conteporaneo. Partendo dall'analisi dei interventi nell'aula conciliare e dalle lettere scritte ai sacerdoti e ai fedeli dell'Arcidiocesi di Zagabria si raccolgono le linee principali della sua visione del dialogo della Chiesa e del mondo. L'articolo presenta originalita teologica del presule nel trattare questo tema molto importante.
Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Jan 15, 2013
Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje da... more Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje danas jednostavno nije prihvatljivo. Ovaj rad propitkuje odnos kršćanstva prema onome nasilju koje je sadržano na svetopisamskim stranicama te predstavlja jedan smjer unutar teološkoga promišljanja koji još nije dovoljno poznat u hrvatskome teološkom podneblju. Prvi se dio rada bavi pitanjem nasilja u Bibliji, s posebnim osvrtom na suvremeno shvaćanje toga nasilja te predstavljanjem nekih pomalo novih načina čitanja Biblije. Prvenstveno, analiza se odnosi na čitanje francuskoga antropologa Renéa Girarda. U drugome dijelu rad ukratko predstavlja projekt dramatske teologije isusovca Raymunda Schwagera. Dramatska teologija čita povijest spasenja kao dramu kojoj je autor Bog, ali čiji likovi imaju izvjesnu dozu autonomije. Vrhunac te drame, kao i ključ kojim se ona ispravno čita u cijelosti, jest događaj Isusa Krista.
Clanak polazi od danas vec prihvacene cinjenice kako je fenomen religije veoma tesko definirati u... more Clanak polazi od danas vec prihvacene cinjenice kako je fenomen religije veoma tesko definirati unatoc cinjenice postojanja mnostva definicija religije. U razlicitim koracima autor ukratko pokazuje da se religiju može definirati kao odnos s posljednje važecim, s onim sto određuje nas život bez obzira kako ga se definiralo. To posljednje važece nije iscezlo i nestalo tako da se ne može govoriti ni o kraju ni o renesansi religije nego samo o promijeni nacina njene pojavnosti i prisutnosti u drustvu, u nasem kontekstu posebice u odnosu na autonomiju i heteronomiju, kao i na substancijalisticke i funkcionalisticke definicije religije. Polazeci od analize ovih fenomena i pojmova autor u svom zakljucku pokazuje važnost konfesionalnog vjeronauka ne samo za Crkvu, nego i za razvoj drustva i osobe te posebnost krscanskog pristupa covjekovoj religioznoj zbilji.
Nach Ansicht des Autors ist der Einfluss der katholischen Kirche in Kroatien kleiner als in den M... more Nach Ansicht des Autors ist der Einfluss der katholischen Kirche in Kroatien kleiner als in den Medien zu horen und lesen ist, vor allem ihr Einfluss auf Entwicklungen in Kultur, Wissenschaft, Politik und den Medien. Wegen der Folgen des Kommunismus, aber auch der eigenen Unfahigkeit, sich in den ersten Jahren mit der Demokratie zurechtzufinden, konnte die Kirche kaum Einfluss auf die kroatischen Eliten erlangen, hat sich jedoch zugleich ihr Ansehen in der Bevolkerung bewahren konnen.
Autor u clanku analizira poglavlje Isusove kusnje knjige Isus iz Nazareta, Benedikta XVI. To pogl... more Autor u clanku analizira poglavlje Isusove kusnje knjige Isus iz Nazareta, Benedikta XVI. To poglavlje povezuje s važnoscu pitanja o Bogu u danasnjem drustvu kao i sa slikom Boga koja se stvara pokazujuci kako Benedikt XVI. Kristove kusnje otkriva kao pravo mjesto otkrivanja Božjeg lica.
U clanku autor iznosi promisljanja teologa Karla Rahnera o buducnosti Europe. Na temelju dva njeg... more U clanku autor iznosi promisljanja teologa Karla Rahnera o buducnosti Europe. Na temelju dva njegova djela u kojima Rahner govori o Europi, temi kojoj se nije puno bavio, mogu se dobiti uvidi u veoma zanimljivo i važno teolosko promisljanje o proslosti i buducnosti Europe, o usporedbi između Europe i Izraela, o važnosti Europe unutar svjetske kulture, o razlozima rađanja totalitarizama na njenom tlu kao i o važnosti krscanskog svjedocenja za njenu buducnost. Rahner i u promisljanju o ovoj temi pokazuje svu dubinu svoje misli, iznenađuje svježinom misli koja je i danas aktualna i koja u nekim svojim segmentima rusi ustaljene obrasce razmisljanja o Europi, cak i u teoloskim krugovima.
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Dec 20, 2006
Mnogi misle da za poznavanje osobe nije bitno poznavati njegovu biografiju. Kažu, dovoljno je poz... more Mnogi misle da za poznavanje osobe nije bitno poznavati njegovu biografiju. Kažu, dovoljno je poznavati osobu na izravan, neposredan način. To je točno. Nema ništa dragocjenije nego poznavati osobu kroz susrete, kroz zajedničko bivanje, rad, smijeh i žalost, kroz život. No, često se, susrećući ljude u određenom životnom razdoblju i upoznajući njihovu osebujnu osobnost, pitamo gdje su i kako te osobe oblikovane, što ih je učinilo takvima kakve jesu. I premda znamo da ljudski duh posjeduje neizmjernu snagu, koja mu omogućuje da se iskaže i oblikuje onkraj svakog očekivanja i izvan svih socio-kulturoloških spona, njegov duh i njegov život oblikuje mnoštvo ljudi, susreta, podneblja, događaja. Čovjekova se stvarnost u svoj složenosti otkriva kao jednostavno tkanje prelijepe tkanice od mnoštva raznobojnih vlakana. To je ono što nazivamo biografijom jedne osobe. Obično riječ biografija izaziva nemalu odbojnost jer se čini da je riječ o službenom izvješću o nečijemu životnom putu ili pokušaju nedostatne objektivizacije svega onoga što čovjek jest. Ili se čini kako je riječ o književnome rodu koji je, premda već prisutan u davnim vremenima, postao popularnim i unosnim u naše vrijeme. Biografije i autobiografije pišu se po narudžbi i s točno određenom svrhom. Unatoč svemu tomu biografija jednoga čovjeka nešto je nemjerljivo. Onaje poput autokarte koja nam pokazuje pravi put i usmjerava nas kada se izgubimo. Čovjek je sazdan i od svoje vlastite biografije koja se isprepleće s mnoštvom drugih biografija.
U ozračju stalno ponavljane fraze o »dubokoj podijeljenosti« hrvatskoga društva u članku se pokuš... more U ozračju stalno ponavljane fraze o »dubokoj podijeljenosti« hrvatskoga društva u članku se pokušava orisati moguće uzroke i posljedice takvog stanja, polazeći od razmišljanja o tome je li ta podijeljenost stvarna ili je jezični konstrukt koji zapravo skriva pravi pogled na stanje u hrvatskom društvu i svjesno ga usmjerava prema podijeljenosti umjesto da ga zacjeljuje. Imajući u vidu temeljne teze Ivana Rogića o trima hrvatskim modernizacijama (1868.-1945.; 1946.-1990.; 1990.-danas) kao i uvide Željka Mardešića o trima idejnim krugovima (katolički, liberalni, komunistički), moguće je tražiti uzroke podijeljenosti u hrvatskom društvu upravo u odnosu na razumijevanje moderniteta, koje se oblikovalo u različitim razdobljima i različitim idejnim krugovima. Odgovor na pitanje o posljedicama leži upravo u različitom razumijevanju dovršetka ili sazrijevanja (post)moderniteta u hrvatskom društvu. Autor zaključuje kako je razvoj modernoga hrvatskog društva moguć ako se uspije odmaknuti od ideologija. Ključna je uloga samih kršćana, koji će poistovjetiti vlastitu zadaću sa zadaćom oblikovanja modernoga hrvatskog društva.
Autor u clanku iznosi shvacanje vjerske slobode u Deklaraciji Dignitatis humanae II. vatikanskog ... more Autor u clanku iznosi shvacanje vjerske slobode u Deklaraciji Dignitatis humanae II. vatikanskog sabora. U uvodu istice važnost ovoga dokumenta ne samo za Sabor nego i za Rimokatolicku Crkvu. U prvom se poglavlju vraca na pitanje složenog odnosa između Rimokatolicke Crkve i shvacanja slobode u modernom razdoblju prikazujuci posebice razvoj odnosa Crkve i države kada je u pitanju vjerska sloboda. Drugo poglavlje donosi pregled i kriticko promisljanje teoloskih modela vjerske slobode prije i tijekom Sabora. Istovremeno trece poglavlje pokazuje na koji su nacin ti teoloski modeli i ostale struje utjecali na pojedina razdoblja izrade Deklaracije, njihovo suceljavanje kao i bistrenje stavova koji su doveli do određenih formulacija. Autor zakljucuje da ovaj dokument napustanjem tradicionalne perspektive govora o pravu istine, potvrđivanjem prava pojedinca kao subjekta na slobodu u pitanju religije i priznanjem uloge države kao garancije toga prava predstavlja, uz sve poteskoce i kompromise, novost u odnosu na proslost. Napustanjem govora o toleranciji Crkva je prihvatila važnost laickog i pluralnog drustva i pravila po kojem sve religije imaju jednako pravo u javnosti. Istina je da takvo razmisljanje predstavlja u mnogocemu tipicni rezultat zapadnog nacina razmisljanja i djelovanja koje trenutno pokazuje isto tako sasvim nove oblike sve vece individualizacije religijskog pitanja unutar samoga drustva te stavlja u novo svjetlo pitanje odnosa Crkva – država. U clanku se istice kako je ovaj dokument ostavio jos jedno važno pitanje netaknutim, a to je pitanje povezanosti krscanske istine sa slobodom.
L'articolo presenta il contributo del Cardinale Franjo Seper all'dialogo della Chiesa con... more L'articolo presenta il contributo del Cardinale Franjo Seper all'dialogo della Chiesa con il mondo conteporaneo. Partendo dall'analisi dei interventi nell'aula conciliare e dalle lettere scritte ai sacerdoti e ai fedeli dell'Arcidiocesi di Zagabria si raccolgono le linee principali della sua visione del dialogo della Chiesa e del mondo. L'articolo presenta originalita teologica del presule nel trattare questo tema molto importante.
Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Jan 15, 2013
Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje da... more Suvremeno društvo pokazuje uvelike opravdan trend napuštanja i osude svake pojave nasilja koje danas jednostavno nije prihvatljivo. Ovaj rad propitkuje odnos kršćanstva prema onome nasilju koje je sadržano na svetopisamskim stranicama te predstavlja jedan smjer unutar teološkoga promišljanja koji još nije dovoljno poznat u hrvatskome teološkom podneblju. Prvi se dio rada bavi pitanjem nasilja u Bibliji, s posebnim osvrtom na suvremeno shvaćanje toga nasilja te predstavljanjem nekih pomalo novih načina čitanja Biblije. Prvenstveno, analiza se odnosi na čitanje francuskoga antropologa Renéa Girarda. U drugome dijelu rad ukratko predstavlja projekt dramatske teologije isusovca Raymunda Schwagera. Dramatska teologija čita povijest spasenja kao dramu kojoj je autor Bog, ali čiji likovi imaju izvjesnu dozu autonomije. Vrhunac te drame, kao i ključ kojim se ona ispravno čita u cijelosti, jest događaj Isusa Krista.
Clanak polazi od danas vec prihvacene cinjenice kako je fenomen religije veoma tesko definirati u... more Clanak polazi od danas vec prihvacene cinjenice kako je fenomen religije veoma tesko definirati unatoc cinjenice postojanja mnostva definicija religije. U razlicitim koracima autor ukratko pokazuje da se religiju može definirati kao odnos s posljednje važecim, s onim sto određuje nas život bez obzira kako ga se definiralo. To posljednje važece nije iscezlo i nestalo tako da se ne može govoriti ni o kraju ni o renesansi religije nego samo o promijeni nacina njene pojavnosti i prisutnosti u drustvu, u nasem kontekstu posebice u odnosu na autonomiju i heteronomiju, kao i na substancijalisticke i funkcionalisticke definicije religije. Polazeci od analize ovih fenomena i pojmova autor u svom zakljucku pokazuje važnost konfesionalnog vjeronauka ne samo za Crkvu, nego i za razvoj drustva i osobe te posebnost krscanskog pristupa covjekovoj religioznoj zbilji.
Nach Ansicht des Autors ist der Einfluss der katholischen Kirche in Kroatien kleiner als in den M... more Nach Ansicht des Autors ist der Einfluss der katholischen Kirche in Kroatien kleiner als in den Medien zu horen und lesen ist, vor allem ihr Einfluss auf Entwicklungen in Kultur, Wissenschaft, Politik und den Medien. Wegen der Folgen des Kommunismus, aber auch der eigenen Unfahigkeit, sich in den ersten Jahren mit der Demokratie zurechtzufinden, konnte die Kirche kaum Einfluss auf die kroatischen Eliten erlangen, hat sich jedoch zugleich ihr Ansehen in der Bevolkerung bewahren konnen.
Autor u clanku analizira poglavlje Isusove kusnje knjige Isus iz Nazareta, Benedikta XVI. To pogl... more Autor u clanku analizira poglavlje Isusove kusnje knjige Isus iz Nazareta, Benedikta XVI. To poglavlje povezuje s važnoscu pitanja o Bogu u danasnjem drustvu kao i sa slikom Boga koja se stvara pokazujuci kako Benedikt XVI. Kristove kusnje otkriva kao pravo mjesto otkrivanja Božjeg lica.
U clanku autor iznosi promisljanja teologa Karla Rahnera o buducnosti Europe. Na temelju dva njeg... more U clanku autor iznosi promisljanja teologa Karla Rahnera o buducnosti Europe. Na temelju dva njegova djela u kojima Rahner govori o Europi, temi kojoj se nije puno bavio, mogu se dobiti uvidi u veoma zanimljivo i važno teolosko promisljanje o proslosti i buducnosti Europe, o usporedbi između Europe i Izraela, o važnosti Europe unutar svjetske kulture, o razlozima rađanja totalitarizama na njenom tlu kao i o važnosti krscanskog svjedocenja za njenu buducnost. Rahner i u promisljanju o ovoj temi pokazuje svu dubinu svoje misli, iznenađuje svježinom misli koja je i danas aktualna i koja u nekim svojim segmentima rusi ustaljene obrasce razmisljanja o Europi, cak i u teoloskim krugovima.
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Dec 20, 2006
Mnogi misle da za poznavanje osobe nije bitno poznavati njegovu biografiju. Kažu, dovoljno je poz... more Mnogi misle da za poznavanje osobe nije bitno poznavati njegovu biografiju. Kažu, dovoljno je poznavati osobu na izravan, neposredan način. To je točno. Nema ništa dragocjenije nego poznavati osobu kroz susrete, kroz zajedničko bivanje, rad, smijeh i žalost, kroz život. No, često se, susrećući ljude u određenom životnom razdoblju i upoznajući njihovu osebujnu osobnost, pitamo gdje su i kako te osobe oblikovane, što ih je učinilo takvima kakve jesu. I premda znamo da ljudski duh posjeduje neizmjernu snagu, koja mu omogućuje da se iskaže i oblikuje onkraj svakog očekivanja i izvan svih socio-kulturoloških spona, njegov duh i njegov život oblikuje mnoštvo ljudi, susreta, podneblja, događaja. Čovjekova se stvarnost u svoj složenosti otkriva kao jednostavno tkanje prelijepe tkanice od mnoštva raznobojnih vlakana. To je ono što nazivamo biografijom jedne osobe. Obično riječ biografija izaziva nemalu odbojnost jer se čini da je riječ o službenom izvješću o nečijemu životnom putu ili pokušaju nedostatne objektivizacije svega onoga što čovjek jest. Ili se čini kako je riječ o književnome rodu koji je, premda već prisutan u davnim vremenima, postao popularnim i unosnim u naše vrijeme. Biografije i autobiografije pišu se po narudžbi i s točno određenom svrhom. Unatoč svemu tomu biografija jednoga čovjeka nešto je nemjerljivo. Onaje poput autokarte koja nam pokazuje pravi put i usmjerava nas kada se izgubimo. Čovjek je sazdan i od svoje vlastite biografije koja se isprepleće s mnoštvom drugih biografija.
U ozračju stalno ponavljane fraze o »dubokoj podijeljenosti« hrvatskoga društva u članku se pokuš... more U ozračju stalno ponavljane fraze o »dubokoj podijeljenosti« hrvatskoga društva u članku se pokušava orisati moguće uzroke i posljedice takvog stanja, polazeći od razmišljanja o tome je li ta podijeljenost stvarna ili je jezični konstrukt koji zapravo skriva pravi pogled na stanje u hrvatskom društvu i svjesno ga usmjerava prema podijeljenosti umjesto da ga zacjeljuje. Imajući u vidu temeljne teze Ivana Rogića o trima hrvatskim modernizacijama (1868.-1945.; 1946.-1990.; 1990.-danas) kao i uvide Željka Mardešića o trima idejnim krugovima (katolički, liberalni, komunistički), moguće je tražiti uzroke podijeljenosti u hrvatskom društvu upravo u odnosu na razumijevanje moderniteta, koje se oblikovalo u različitim razdobljima i različitim idejnim krugovima. Odgovor na pitanje o posljedicama leži upravo u različitom razumijevanju dovršetka ili sazrijevanja (post)moderniteta u hrvatskom društvu. Autor zaključuje kako je razvoj modernoga hrvatskog društva moguć ako se uspije odmaknuti od ideologija. Ključna je uloga samih kršćana, koji će poistovjetiti vlastitu zadaću sa zadaćom oblikovanja modernoga hrvatskog društva.
Autor u clanku iznosi shvacanje vjerske slobode u Deklaraciji Dignitatis humanae II. vatikanskog ... more Autor u clanku iznosi shvacanje vjerske slobode u Deklaraciji Dignitatis humanae II. vatikanskog sabora. U uvodu istice važnost ovoga dokumenta ne samo za Sabor nego i za Rimokatolicku Crkvu. U prvom se poglavlju vraca na pitanje složenog odnosa između Rimokatolicke Crkve i shvacanja slobode u modernom razdoblju prikazujuci posebice razvoj odnosa Crkve i države kada je u pitanju vjerska sloboda. Drugo poglavlje donosi pregled i kriticko promisljanje teoloskih modela vjerske slobode prije i tijekom Sabora. Istovremeno trece poglavlje pokazuje na koji su nacin ti teoloski modeli i ostale struje utjecali na pojedina razdoblja izrade Deklaracije, njihovo suceljavanje kao i bistrenje stavova koji su doveli do određenih formulacija. Autor zakljucuje da ovaj dokument napustanjem tradicionalne perspektive govora o pravu istine, potvrđivanjem prava pojedinca kao subjekta na slobodu u pitanju religije i priznanjem uloge države kao garancije toga prava predstavlja, uz sve poteskoce i kompromise, novost u odnosu na proslost. Napustanjem govora o toleranciji Crkva je prihvatila važnost laickog i pluralnog drustva i pravila po kojem sve religije imaju jednako pravo u javnosti. Istina je da takvo razmisljanje predstavlja u mnogocemu tipicni rezultat zapadnog nacina razmisljanja i djelovanja koje trenutno pokazuje isto tako sasvim nove oblike sve vece individualizacije religijskog pitanja unutar samoga drustva te stavlja u novo svjetlo pitanje odnosa Crkva – država. U clanku se istice kako je ovaj dokument ostavio jos jedno važno pitanje netaknutim, a to je pitanje povezanosti krscanske istine sa slobodom.
Uploads
Papers by Zeljko Tanjic