Prijeđi na sadržaj

Volar (zviježđe)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Volar (sazvežđe))
Volar (lat.:Bootes)
Bootes
klikni za veću sliku
Kratica Boo
Genitiv Bootis
Simbolizira: čuvar medvjeda
Rektascenzija 15 h
Deklinacija +30°
Površina 907 sq. deg. (rang: 13.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
3
Najsjanija zvijezda Arktur (α Boo)
(Priv. mag. −0.04)
Meteorski pljuskovi
Susjedna
zviježđa
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −50°
U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu lipnju.
vidi i Kategorija:Volar (zviježđe)

Volar (lat. Boötes, drugi naziv: Arctophylax), naziv koji potječe iz Egipta) je jedno od 88 modernih zviježđa. Zviježđe Volar je bilo uvršteno i među 48 Ptolomejevih zviježđa.

Lik Volara na nebu predstavlja čuvara Malog i Velikog medvjeda, zviježđa koji se nalaze u neposrednoj blizini Volara. U Volaru se nalazi Arktur, treća najsjajnija zvijezda na nebu.

Zviježđe se prostire između deklinacija 0° i +60°, te između 13 i 16 sati rektascenzije.

Najzanimljiviji objekti dubokog svemira

[uredi | uredi kod]

Kuglasti skup NGC 5466 najsvijetliji je objekt dubokog svemira u ovom zviježđu. Otkrio ga je William Herschel 17. svibnja 1784.

Dvije najsvijetlije galaktike su NGC 5248 (m=10.1) i NGC 5557 (m=10.9), dok su svi ostali objekti prividnog sjaja slabijeg od 11. magnitude.

Mitologija

[uredi | uredi kod]

Lik Volara na nebu potsjeća na veliku ljudsku figuru ([1] Arhivirano 2006-05-04 na Wayback Machine-u) okrenutu prema Velikom Medvjedu. Postoje različite verzije o tome što ovaj lik predstavlja.

Prema jednoj verziji, lik Volara predstavlja orača Boötesa koji je dotjerao volove u zviježđe Velikog Medvjeda uz pomoć dvaju pasa – Chara i Asterion (dvije zvijezde u zviježđu Lovačkih Pasa. Volovi su upregnuti u polarnu os, pa od tada svojim kretanjem neprestano okreću nebo. Prema mitologiji, Boötes je izumio plug, što je toliko oduševilo Ceresa, grčkog boga poljodjelstva, da je zatražio od Zeusa (?) da Boötesa za nagradu trajno postavi na nebo.

Prema drugoj verziji, Volar predstavlja vinogradara Ikarija (?) koji je pustio rimskog boga Bacchusa, (zvanom i Dioniz), u svoj vinograd. Bacchus je otkrio tajnu proizvodnje vina Ikariju, koji je bio toliko oduševljen tim pićem da je pozvao svoje prijatelje da ga isprobaju. Kušajući vino po prvi put, svi se se napili i ujutro se probudili mamurni. Misleći da ih je Ikarij pokušao otrovati, odlučili su ga kazniti, te su ga ubili u snu. Da bi mu iskazao čast, Bacchus je Ikarija podigao među zvijezde.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]