Ngorongoro

Zaštićeno područje Ngorongoro
Svjetska baština – UNESCO
Tanzanija Ngorongoro Lokacija Ngorongoroa u Tanzaniji
Registriran:	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta:	Prirodno dobro
Mjerilo:	vii, viii, ix, x
Ugroženost:	1984. – 1989.
Referenca:	UNESCO

Ngorongoro je kaldera ugaslog vulkana u istoimenoj oblasti (površine 14.036 km² s 129.776 stanovnika 2002. god.) pokrajine Arusha u Tanzaniji koja se nalazi 180 km zapadno od grada Arusha.

Njegovih 8.288 km² uz Nacionalni park Serengeti je zaštićeno područje još od 1959. godine. God. 1979. ovo područje je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi zbog zaštite njegove jedinstvene bioraznolikosti mnogih ugroženih životinjskih vrsta, ali i dokaza o ranoj pristustvu ranih ljudi od prije oko 3,6 milijuna godina. Naime, prostrane ravnice oko kratera pripadaju klancu Olduvai koji je poznat kao "kolijevka čovječanstva" jer su tu pronađeni najstariji ostaci prvih hominina, kao što su Paranthropus boisei) i Homo habilis.

Panorama unutrašnjosti kratera Ngorongoro

U području ekosustava Ngorongoro obitava oko 40.000 pripadnika plemena Masai i nalazi se smještaj za turiste Ngorongoro Wildlife Lodge, a uz njega je rezervat Maswa i park prirode Maasai Mara, površine 320 km², a u kojem je lov dozvoljen, a postoji i mogućnost obilaska balonom.

Geografija

Karta "visoravni kratera" s kalderom Ngorongoroa u središtu

Šire područje kratera Ngorongoro pripada geografskom području poznatom kao "visoravan kratera", koje je dio Doline velike rasjeline.

Krater Ngorongoroa je najveća kaldera na svijetu, površine 260 km² i dubine 610 m, i pretpostavlja se da je nastala urušavanjem vulkana visokog od 4.500-5.800 metara prije oko 2,5-3 milijuna godina. U središtu se nalazi sezonsko slano jezero kojeg Masai zovu Makat (Magadi), što znači "sol", a koje se napaja iz potoka Munge i izvora Ngoitokitok koji napaja i istoimeno močvarno područje.

Bioraznolikost

Istočna strana kratera je uglavnom prekriven planinskom šumom, dok je manje strma istočna strana sušija i uglavnom prekrivena travama i pokojim drvetom akacija. U njemu živi oko 25.000 velikih sisavaca (uglavnom gnuovi i zebre) i grabežljivaca (nekad najveća koncentracija lavova u Africi), te oko 500 vrsta ptica. Od ostalih sisavaca na ovom području tu su: crni nosorog (jako ugrožen), afrički slon, vodenkonj, afrički bivol, leopard, gepard, žirafa, vodenkonj i mnogo vrsta manjih sisavaca.

Iako se smatralo da se životinje iz kratera ne mogu seliti i da je ekosustav Ngorongoroa zatvoren zidinama kaldere, svake godine u svibnju i lipnju velika krda gnuova i zebra iz Ngorongoroa (oko 20% ukupnog broja životinja) se uputi od prema zapadnim velikim trajnim lokvama vode Serengetija. Nakon suša 1961. i 1962. godine, usljed nedostatka vode rojevi muha pecara (Stomoxys calcitrans) su se pojili krvlju lavova čija se populacija zbog rana i bolesti smanjila sa 70 na desetak. Njihov broj je godinama bio ugrožen zbog međusobnog parenja bliskih srodnika, i oporavio se tek 2001. godine, kada ih je bilo 62. No, iste godine nastupila je suša koja se ponovila 2002. i ponovio se isti problem s mušicama. Nakon suše, zannstvenici su predložili program kontroliranih požara, do 20% pašnjaka, kako bi se kontrolirao broj pojedinih vrsta u krateru. Također je Masaima dozvoljena ispaša stoke unutar kratera, ali moraju ući i izaći u istom danu.

• 
  Unutrašnjost Ngorongoro kratera
• 
  Krda gnuova i zebri
• 
  Crni nosorog u krateru
• 
  Lavica Ngorongoroa
• 
  Masai stočar u krateru

Vanjske veze

Ngorongoro na Wikimedijinoj ostavi

• Službena stranica zaštićenog područja Ngorongoro Arhivirano 2008-11-15 na Wayback Machine-u (en)
• Tanzanijski turistički ured Arhivirano 2010-01-13 na Wayback Machine-u (en)
• Ngorongoro safariji i kultura Arhivirano 2012-03-01 na Wayback Machine-u (en)