Jura (planine)
Jura je naziv za mali planinski lanac smješten sjeverno od Alpa, koji dijeli rijeke Rajnu i Rhonu te služi kao njihova vododjelnica. Planine koje ga čine se nalaze u Francuskoj, Švicarskoj i Njemačkoj.[1] Ime“Jura” dolazi od kaletskog korijena "jor" koji je latiniziran u "juria", što znači šuma ("Jura" se tako može grubo prevesti i kao "šumske planine").[2][3][4]
U Francuskoj Jura pokriva regiju Franche-Comté, prostirući se na jug do departmana Rhône-Alpes i istočćno od departmana Ain, s time da gorje svoj vrh ima Le Crêt de la Neige. Južni dio francuske Jure je sjeverozapadno od departmana Savoie. Sjeverni kraj je na južnom robu Alsacea. Oko 1600 kvadratnih gorja je zaštićeno kao Regionalni prirodni park Jurskih planina.
U Švicarskoj gorje prekriva zapadnu granicu s Francuskom u kantonima Basel, Solothurn, Jura, Bern (tj. Bernska Jura), Neuchâtel, Vaud, te granicu s Njemačkom u kantonu Schaffhausen. Također uključuje kanton Basel-Landschaft. Švicarska Jura je industrijalizirana od 18. vijeka te je predstavljala glavno središte urarske industrije. Zbog toga se u njoj nalaze relativno veliki gradovi na velikim nadmorskim visinama kao što su La Chaux-de-Fonds, Le Locle, and Sainte-Croix (poznat po svojim muzičkim kutijama). U ovoj oblasti se bilježi primjetan pad stanovništva od 1960. Švicarska Jura predstavlja jedno do tri geografske oblasti Švicarske, uz Švicarsku visoravan i Švicarske Alpe.
U Njemačkoj je Jura niže visine, te se prostire po bavarskoj, švapskoj i Franačku visoravan.
Prema ovom gorju je nazvan francuski departman Jura, švicarski Kanton Jura, i jurski period u geološkim dobima.
- ↑ Ebel, J.G. 1808. Ueber den Bau der Erde in dem Alpengebirge zwischen 12 Längen- und 2-4 Breitengraden nebst einigen Betrachtungen über die Gebirge und den Bau der Erde überhaupt. Zweyter Band. Orell Füssli und Compagnie 428 pp; Zürich
- ↑ Rollier, L. 1903. Das Schweizerische Juragebirge. Sonderabdruck aus dem Geographischen Lexikon der Schweiz, Verlag von Gebr. Attinger, 39 pp; Neuenburg
- ↑ Hölder, H. 1964. Jura - Handbuch der stratigraphischen Geologie, IV. Enke-Verlag, 603 pp., 158 figs, 43 tabs; Stuttgart
- ↑ Arkell, W.J. 1956. Jurassic Geology of the World. Oliver & Boyd, 806 pp.; Edinburgh und London.
