Američki Djevičanski otoci

Djevičanski otoci Sjedinjenih Država United States Virgin Islands
Zastava Grb
Geslo: United in Pride and Hope Ujedinjeni u ponosu i nadi
Himna: "Virgin Islands March"
Glavni grad	Charlotte Amalie 18°21′0″N, 64°56′0″W
Najveći grad	glavni_grad
Službeni jezici	Englezi
Etničke skupine	74% Afrokaribljani, 13% bijelci, 5% Portorikanci, 8% ostali
Government
• Državni poglavar	Barack Obama (Dem.)
• Guverner	Kenneth Mapp (neovisni)
• Viceguverner	Gregory R. Francis (Dem.)
Utemeljenje
• Transfer od danske na američku vlast	31. mart 1917.
• Revidirani organski zakon	22. jul 1954.
Površina
• Ukupno	346,36 km2 (202..)
Stanovništvo
• Procjena za jul 2007.	108.448 (191..)
• Popis iz 2000	108.612
• Gustoća	354 /km2 (34..)
BDP (PPP)	procjena za
• Ukupno	-
Valuta	Američki dolar (USD)
Vremenska zona	UTC-4 (AST)
• Ljeti (DST)	UTC-4 (nema)
Pozivni broj	+1 (spec. +1-340)
Veb-domena	.vi i .us

Karta Američkih Djevičanskih otoka

Djevičanski otoci Sjedinjenih Država (engleski United States Virgin Islands) je naziv za grupu otoka u Karibima koje predstavljaju vanjski teritoriju Sjedinjenih Država. Ti otoci su geografski dio Djevičanskih otoka. Čine ih četiri glavna otoka - St. Thomas, St. John, St. Croix i Water Island te mnogi manji otoci. Predstavljaju jedinu američku teritoriju gdje promet teče lijevom stranom .

U Danskoj se nazivaju Bivši Danski Zapadnoindijski otoci(De tidligere Dansk Vestindiske Øer).

Otoke su ispočetka naseljavali Ciboneyi, Caribi, Arawaci i druga indijanska plemena. Godine 1493. otkrio ih je Kristofor Kolumbo i nazvao po sv. Ursuli. Nakon toga su na njima vlast ustanovile razne evropske države - Španija, Engleska, Holandija, Malteški vitezovi, Francuska, i konačno Danska, koja je ustanovila vlast nad svim otocima godine 1733. Temelj ekonomije je bilo uzgajanje šećerne trske i korištenje robovske snage sve dok ropstvo 3.7. 1848. nije ukinuto ukazom lokalnog guvernera.

Za vrijeme prvog svjetskog rata su se SAD bojale da bi Njemačka mogla okupirati Dansku i otoke koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda za 25 miliona US$. Danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila te prenijela suverenitet 17. januara 1917. Svim stanovnicima je godine 1927. dano američko državljanstvo.

Danas je glavna ekonomska djelatnost turizam.

Otok od godine 1970. uživa lokalnu samoupravu, bira vlastitog guvernera te šalje jednog delegata u Kongres SAD, koji, pak nema pravo glasa, ali sudjeluje u radu kongresnih odbora. Slično kao i Portoriku, stanovništvo je podijeljeno oko toga želi li potpunu nezavisnost, status američke savezne države ili status quo.

Geografija i klima

Američke Djevičanske otoke čine četiri veća otoka, Saint Croix, Saint John, Saint Thomas i Water Island te mnogi manji otoci. Krajolik je većim dijelom kamenit i brežuljkast do brdovit s vrlo malo ravnica. Najviša točka ima 474 m.

Otoci imaju suptropsku klimu ublaženu istočnim vjetrom s niskim postotkom vlage u zraku i neznatnim razlikama u temperaturi tijekom godine. Kišno razdoblje je od svibnja do studenog. Otoci leže uz prolaz Anegada kojim prolaze brodovi na putu prema Panamskom kanalu.

Zadnjih godina su otoci bili izloženi brojnim tropskim olujama. S druge strane, česte su vrlo izražene suše ali i poplave, a povremeno se događaju i potresi. Na otocima nema izvora pitke vode.

Stanovništvo

Danas na otocima živi oko 125.000 stanovnika. 42% stanovništva su baptisti, 34% katolici i 17 % pripadaju anglikanskoj crkvi. Uz engleski koji je službeni jezik, na otocima se govore još španjolski i kreolski.

Ekonomija

Težište otoka leži na turizmu koji u ukupnom društvenom proizvodu sudjeluje s više od 70% i zapošljava oko 70% zaposlenih. Svake godine otoke posjećuje prosječno oko 2 milijuna turista.

Industrija se sastoji od rafinerija nafte i proizvodnje tekstila, elektronike, farmaceutskih proizvoda i sklapanja satova.

Poljoprivreda je zanemariva. Većina prehrambenih proizvoda se mora uvoziti.

Međunarodna trgovina kao i financijski sektor su mali dio gospodarstva, ali imaju vrlo brzi rast, pa se očekuje da će njihov udio u gospodarstvu otoka uskoro značajno porasti.

Jedna od najvećih rafinerija na svijetu nalazi se na Saint Croixu.

Promet

Cestovna mreža otoka duga je ukupno 856 km. Ovi otoci su jedini posjed SAD-a gdje se promet odvija lijevom stranom. Saint Thomas ima jednu od najboljih prirodnih luka Kariba. Osim toga, jako dobre su i luke u Christianstedu, Cruz Bayu i Port Alucroixu.

Reference

Američki Djevičanski otoci na Wikimedijinoj ostavi