Prijeđi na sadržaj

Caura (Venezuela)

Izvor: Wikipedija
Caura
Río Caura
Lokacija
Države Venecuela
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Visoravan Jaua-Sarisariñama [1]
2 000 [2] m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
Orinoco kod grada Ciudad Bolívara
0 m
delta
Dužina725 [2] km
PritokeErebato
Hidrologija
Protok
  – srednji

3 500 [1] m³/s
Sliv
  – površina

45 336 [1] km²
Ulijeva se uAtlantik
Transport
Plovnostod ušća Orinoca do Vodopada Pará (riječni brodovi)

Caura (španjolski: Río Caura) je treća po veličini rijeka Venecuele i druga po veličini pritoka Orinoca duga 725 km. [2]Većinu svog toka teče kroz venecuelansku saveznu državu Bolívar, na istoku zemlje, kroz netaknutu prašumu. [1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Caura izvire na visoravni Jaua-Sarisariñama (2 000 m), u netaknutoj prašumi, pored granice sa Brazilom, gdje pada prosječno oko četiri metra kiše na dan. Zbog tog je Caura neobično bogata vodom, i kod ušća sa Orinocom ima 3 500 metara vode u sekundi. [1]

Caura od svog izvora teče prema jugoistoku u beskrajnim meandrima, zatim pravi veliki luk i teče prema sjevero zapadu sve do svog ušća u Orinoco nekih 200 km uzvodno od grada Ciudad Bolívara[2] Najveća pritoka rijeke je Erebato koji izvire na istoj visoravni.

Velika atrakcija rijeke su spektakularni Vodopadi Pará (Salto Pará), na sredini toka (kod koordinata 6°18′38″N 64°31′25″W / 6.310521°N 64.523735°W / 6.310521; -64.523735), gdje se rijeka dijeli na sedam rukavaca [1] i pada sa prosječne visine oko 60 m u kanjon dug 7 km. [3] Tokom kišne sezone ti vodopadi svojom količinom vode premašuju čak i poznate Viktorijine slapove u Africi i Vodopad Iguazú na granici Brazila i Argentine. [1]

Bioraznolikost rijeke

[uredi | uredi kod]

Prašume Caura su i dandanas jedne od najočuvanijih u cijeloj Južnoj Americi. [1] U porječju rijeke Caura velikom 45 336 km² raste preko 2700 vrsta biljaka i živi 475 vrsta ptica, 168 vrsti sisavaca, 23 vrsta gmazova i stotine vrsti riba. [1]

Dobar dio bazena rijeke je netaknuta prašuma sa nekoliko nacionalnih parkova i parkova prirode, od kojih je najveći Nacionalni park Sari Sariñama, sa planinama od pretkambrijskih stijena pokrivenih džunglom. [1]

Jedini stanovnici porječja Caura su autohtoni indijanci Makiritare i Ye'kwana, koji sebe i zovu narod rijeke. [1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Rio Caura (španjolski). salto-angel. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-31. Pristupljeno 12. 09. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Campamento Caurama Río Caura (španjolski). Venezuela tuya. Pristupljeno 12. 09. 2012. 
  3. Saltos Pará (španjolski). Amazon Air. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-21. Pristupljeno 12. 09. 2012. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]