Boleslav III Krivousti
| Bolesław III Krivousti | |
|---|---|
| knez Poljske | |
| |
| portret; autor: Jan Matejko. | |
| Vladavina | 1107–1138 |
| Rođen/a | 20. august 1086 Płock, Poljska |
| Poljska | |
| Umro/la | 28. 10. 1138. (dob: 52) |
| Sochaczew, Poljska | |
| Sahranjen/a | Mazovska katedrala, Płock, Poljska |
| Prethodnik | Władysław I Herman |
| Nasljednik | Vladislav II. Progonjeni |
| Supruga/supruge | Zbyslava od Kijeva |
| Salomea od Berga | |
| Potomstvo | sa Zbyslavom: Vladislav II. Progonjeni A son kćer [Judith?], kneginja Muroma sa Salomeom: Leszek Ryksa, kraljica Švedske kćer, markgrofica Nordmarka Sophie Kazimir Gertruda Boleslav IV Kovrčavi Mješko III. Stari Dobroniega, markgrofica Lužice Judith, markgrofica Brandenburga Henrik Agnes, velika kneginja Kijeva Kazimir II Pravedni |
| Kraljevska kuća | Pjastovići |
| Otac | Władysław I Herman |
| Majka | Judith od Češke |
Bolesław III Krivousti (poljski: Bolesław III Krzywousty) (20. august 1086[1][2] – 28. oktobar 1138) bio je knez Poljske od 1107. do smrti. Bio je jedini sin kneza Wladyslawa I Hermana i njegove prve supruge Judith, kćeri češkog kneza Vratislava II.
Bolesław je mladost proveo boreći se za prevlast sa svojim starijim polubratom Zbigniewom; ostatak vladavine je nastojao politički ujediniti poljske zemlje i zaustaviti prijetnju ekspanzije Svetog Rimskog Carstva na istok i njenih saveznika, prije svega Češke. Kao i njegov prethodnik Bolesław II Smjeli, vanjsku politiku je temeljio na dobrim odnosima sa susjednom Mađarskom i Kijevskom Rusijom koje je jačao kroz brakove i vojnu suradnju. Drugi važan politički cilj bilo je pokrštavanje Pomeranije, koju je omogućio pripojivši to područje svojoj domeni u periodu 1102–1122. Nakon toga je od 1123. biskup Otto od Bamberga mogao nastaviti pokrštavanje. Bolesław III je također nastojao očuvati nezavisnost nadbiskupije Gniezno. Međunarodni položaj Poljske je dodatno ojačao pobjedu u ratu s njemačkim carem 1109. Također je uspio povećati poljske teritorije. Boleslav je, s druge strane, poznat i po oslijepljivanju svog brata Zbigniewa - činu zbog kojeg je bio nakratko ekskomuniciran i morao činiti pokoru.
Njegov posljednji, a po posljedicama vjerojatno i najvažniji čin bio je Testament kasnije nazvan Zakon o nasljeđivanju kojim je Kraljevinu Poljsku podijelio među sinovima, a što je dovelo do skoro 200 godina feudalne fragmentacije poljske države. Usprkos toga, Boleslav je sve do 19. vijeka među Poljacima postao uzorni vladar i simbol nacionalnih težnji.
- ↑ Oswald Balzer navodi 1086. kao godinu rođenja, temeljenu na najstarijim poljskim izvorima: Roczniki Świętokrzyskie i Rocznik kapitulny krakowski; O. Balzer: Genealogia Piastów, p. 119.
- ↑ K. Jasiński: Rodowód pierwszych Piastów, Poznań: 2004, pp. 185–187. ISBN 83-7063-409-5.
Boleslav III Krivousti Pjastovići Rođen/a: 20. august 1086 Umro/la: 28. oktobar 1138
| ||
| Prethodi: Władysław I Herman |
Seniorski vojvoda Poljske sa Zbigniewom do 1107. 1102–1138 |
Slijedi: Vladislav II. Progonjeni Boleslav IV Kovrčavi Mješko III. Stari Henrik |