Prijeđi na sadržaj

Balvan-revolucija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Balvan revolucija)
Barikade na putevima u Hrvatskoj 1990.

Balvan-revolucija odnosi se na nemire 17.8. 1990 u Hrvatskoj kada su pobunjeni Srbi otkazali poslušnost hrvatskoj vladi i postavili blokade na cestama u Dalmaciji, što je štetilo ljetnom turizmu u toj državi. Pošto su blokade bile od balvana, incident je dobio naziv "Balvan-revolucija".[1][2] Iako nije bilo žrtava, nacionalne tenzije su porasle između pobunjenih Srba i Hrvata, te je taj incident nagovijestio Rat u Hrvatskoj.[3]

Kronologija

[uredi | uredi kod]

Takozvana balvan-revolucija označila je početak oštrog suprotstavljanja srpskog i hrvatskog ratobornog nacionalizma.[4]

– Pukovnik dr Dušan Plenča

Dana 17.2. 1990, Srbi na području Krajine, među kojima je bio i Milan Babić, a na čelu sa dr Jovanom Raškovićem, osnovali su Srpsku demokratsku stranku, “SDS”.[3]

U aprilu i maju 1990. godine, u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj održani su prvi višestranački izbori posle Drugog svetskog rata. Na tim izborima, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je osvojila 41,5% glasova i 2/3 mesta u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Zatim je novi Sabor 30.5. 1990. godine izabrao kandidata HDZ-a Franju Tuđmana za predsednika Predsedništva Socijalističke Republike Hrvatske, a izabrao je i ostalih šest članova Predsedništva.[3]

Dana 25.7. 1990. godine, na mitingu održanom u Srbu, u Hrvatskoj, kojem je prisustvovalo više hiljada Srba iz Hrvatske, uključujući i rukovodstvo SDS-a, te predstavnici Srpske pravoslavne crkve, usvojena je Deklaracija “o suverenosti i autonomiji srpskog naroda”. Tom deklaracijom je određeno tko će biti politički predstavnik Srba u Hrvatskoj: Srpski sabor sa sedištem u Srbu i Srpsko nacionalno veće (SNV) kao izvršni organ Srpskog sabora. Deklaracijom je dalje utvrđeno da SNV može raspisati referendum o pitanju statusa Srba u Hrvatskoj, kao i o svim drugim pitanjima koja se tiču autonomije i suvereniteta.[3]

Dana 31.7. 1990, na prvoj konstitutivnoj sednici SNV-a, donesena je odluka o plebiscitu kojim bi se potvrdili autonomija i suverenitet srpskog naroda u Hrvatskoj. Na drugoj sednici SNV-a, koja je održana 16.8. 1990, usvojena je rezolucija o organizovanju plebiscita.[3]

Dana 17.8. 1990, vlada Hrvatske je proglasila taj referendum nezakonitim. Pojavile su se glasine da se hrvatska policija kreće prema nekoliko srpskih gradova na području Krajine i prema Kninu. Srbi, koje je vodio Milan Martić, podigli su barikade i “Martićeva policija” je Srbima podelila oružje. Taj incident postao je poznat kao “balvan-revolucija”. Od 17.8. pa nadalje, Knin su pod kontrolom držale naoružane formacije Srba kojima je podršku pružala JNA.[3]

Babić je kasnije na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju tvrdio da ga je Martić prevario da je Hrvatska poslala vojsku na Knin, a ne policiju, kako bi se proglasilo ratno stanje u Krajini sa ciljem stvaranje odvojene srpske države unutar Hrvatske uz pomoć Beograda.[5][6]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Roads Sealed as Yugoslav Unrest Mounts”. The New York Times. 19. 08. 1990.. Pristupljeno December 11, 2010. 
  2. „Armed Serbs Guard Highways in Croatia During Referendum”. The New York Times. 20. 08. 1990.. Pristupljeno December 11, 2010. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 „Tužilac Međunarodnog suda protiv Milana Babića - Optužnica - Dodatak II - Dodatne političke i istorijske činjenice”. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 6.10. 2003. Pristupljeno 13.1. 2011. 
  4. Ilija T. Radaković: BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995
  5. „IWPR news report: Martic "Provoked" Croatian Conflict”. Institute for War and Peace Reporting. 17. 02. 2006.. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-29. Pristupljeno 07. 02. 2010. 
  6. Gabriel Partos (12.6. 2007). „Profile: Milan Martic”. BBC News. Pristupljeno 13.1. 2011.