Izvorni kod stranice Seoul

{{Infokutija naselje
| ime                          = Seoul
| vrsta                        = Grad
| službeni_naziv               = 서울특별시 (hangul)<br>서울特別市 (hanja)
| slogan                       = 
| slika                        = Seoul_sykline.jpg
| opis_slike                   = Pogled na Seoul
| veličina_slike               =
| zastava                      = 
| simbol                       = Logo of Seoul, South Korea.svg
| država                       = Južna Koreja
| regija                       = Područje glavnog grada Seoula
| općina                       = 
| nadmorska_visina             = 10
| širina_stepeni               = 37| širina_minuta = 34 | širina_sekundi = 0| širina_SJ = N
| dužina_stepeni               = 126| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 0| dužina_IZ = E
| najveća tačka                =
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_metro              = 605.52
| površina_jedinica            = 
| stanovništvo                 = 
| stanovništvo_urban          = 10140000
| stanovništvo_metro          = 25620000
| stanovništvo godina          =
| stanovništvo općina godina   =
| stanovništvo procjena godina = 
| stanovništvo_urban_gustoća   = 17000
| gustoća općina               =
| gradonačelnik                = Park Won-soon
| gradonačelnik stranka        = 
| poštanski_broj               = 100-011 (Jung-gu)<br>158-871 (Yangcheon-gu)
| pozivni broj                 = + 82 2
| autooznaka                   = 
| karta                        = <!--South Korea location map.svg -->
| karta_lokacija               = Južna Koreja
| vremenska_zona               = 
| utc_odstupanje               = +9
| vremenska_zona_DST           = 
| web_stranica                 = [http://english.seoul.go.kr/ seoul.go.kr]
| bilješka                     =
}}


'''Seoul''' ({{Jez-kor|서울}} {{Audio|Ko-Seoul.ogg|slušaj}} {{IPA|sʌ.ul}}) jeste [[glavni grad]] [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i jedan od najnaseljenijih gradova na svijetu. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu zemlje na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Han (rijeka u Koreji)|Han]]. Službeno ime grada je "Posebni grad Seoul" ({{Jez-kor|서울특별시}} , Seoul Teukbyeolsi). Ovo ime zasniva se na činjenici da je glavni grad te da je upravno-politički ujedno i [[Provincije Južne Koreje|korejska provincija]].

Već od 18. vijeka p. n. e. do 475. godine Seoul je bio historijski glavni grad kraljevstva [[Baekje]]. Od 1394. do 1910. bio je glavni grad carstva [[Joseon]] i [[Korejsko carstvo|Korejskog carstva]]. Za glavni grad Koreje proglašen je 1945. Po bivšem [[Ustav Sjeverne Koreje|Ustavu Sjeverne Koreje]], Seoul je pravno bio i glavni grad [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]], sve do promjene Ustava 1972. kada je [[Pyongyang]], grad u kojem je sjevernokorejsko vodstvo imalo privremeno sjedište nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], proglašen glavnim gradom.

Broj stanovnika Seoula kreće se oko 9,8 miliona (2010). Osim toga, grad je sjedište [[Metropolitansko područje|metopolitanskog područja]] [[Sudogwon]] ({{Kor|수도권|首都圈}}). Ovom području pripadaju, između ostalih, i višemilionski gradovi [[Incheon]] i [[Suwon]] i u njemu živi 23,8 miliona ljudi, što predstavlja 48,6% od ukupnog broja stanovnika Južne Koreje.<ref>Statistics Korea: [http://kostat.go.kr/portal/korea/kor_nw/2/9/2/index.board?bmode=download&bSeq=&aSeq=249070&ord=2 Popis stanovništva 2010.]</ref> [[Sudogwon]] je nakon [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]] [[Tokio-Yokohama]] drugo najveće takvo područje na svijetu. Zbog nedovoljne definicije područja i nepoznatog broja stanovnika, područja [[Mexico City]]ja, [[New York City|New Yorka]] i [[São Paulo|São Paula]] neznatno se razlikuju te se Sudogwon smatra drugim najvećim regionom na svijetu.

Seoul je [[politika|politički]], [[kultura|kulturni]], [[obrazovanje|obrazovni]], [[društvo|društveni]] i [[ekonomija|ekonomski]] centar Južne Koreje. Jedan je od centara međunarodnog biznisa, finansija, multinacionalnih korporacija i svjetskih organizacija. Danas je jedan od najočitijih simbola korejske privrede ("Čudo na rijeci Han"). Bio je domaćin većih svjetskih [[sport]]skih takmičenja: [[Azijske igre|Azijskih igara]] [[Azijske igre 1988.|1988]], [[OI 1988.|Ljetnih olimpijskih igara 1988.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2002.]] U Seoulu je 2010. održan [[Samit G-20 2010.|samit G-20]], a grad je proglašen [[UNESCO]]-vim [[UNESCO-ov grad dizajna|gradom dizajna]] ({{en|UNESCO City of Design}}).

== [[Etimologija]] ==
Seoul je u prošlosti bio poznat pod raznim imenima: za vrijeme kraljevstva [[Baekje]] nosio je ime ''[[Wiryeseong]]'' ({{Kor|례성|慰 禮 城|}}), ''Hanju'' ({{Kor|한주|漢 州|}}) za vrijeme [[dinastija|dinastije]] [[Silla]], ''Namgyeong'' ({{Kor|남경|南京|}}) za vrijeme dinastije [[Goryeo]], ''Hanseong'' ({{Kor|한성|漢城|}}) za vladavine dinastije [[Baekje]] i [[Joseon]], ''Hanyang'' ({{Kor|한양|漢陽|}}) za vrijeme dinastije [[Joseon]], ''Gyeongseong'' ({{Kor|경성| 京城|}}) u vremenu [[Japanska okupacija Koreje|japanske okupacije Koreje]]. Današnje ime Seoul navodno vuče korijene iz korejske riječi koja znači "glavni grad" ({{Kor|라벌|徐 羅 伐|Seorabeol}}), a koja se prvobitno odnosila na [[Gyeongju]], glavni grada carstva [[Silla]]. Za razliku od ostalih imena gradova u Koreji, Seoul nema odgovarajući simbol u [[Hanja]] abecedi. Korejska je vlada 18. januara 2005. promijenila zvanično kinesko ime ''Hanseong'' ({{Kin|汉城|漢城 |Hancheng}}) u ''Shou'er'' ({{Kin|首 尔|首 爾|Shǒu'ěr}}).

== Geografija ==
=== Položaj ===
[[Datoteka:Aerial view of Seoul 1.jpg|mini|350px|Pogled na Seoul]]
Seoul se nalazi na [[sjeverozapad]]u zemlje, južno od [[Korejska demilitarizirana zona|Korejske demilitarizirane zone]], na rijeci [[Han (rijeka)|Han]] i nadmorskoj visini od 87 m. Središte grada okruženo je mnogobrojnim [[brdo|brdima]], a u samom centru nalazi se brdo [[Namsan (Seoul)|Namsan]] ({{Kor|남산|南山|}}) (''Južno brdo'') s [[televizija|televizijskim]] tornjem i žičarom. Brdo [[Bukhansan]] nalazi se [[sjever]]no od grada, a na [[jugoistok]]u je [[tvrđava]] [[Namhansanseong]] i bivša [[prijestonica]] dinastije Joseon. U okolnim [[dolina]]ma nalaze se mnogobrojna manja [[selo|sela]] sa [[Budizam|budističkim]] samostanima. Južno od Seoula nalazi se brdo [[Gwanaksan]], koje je poznato mjesto za izlete i odmor.

56&nbsp;km sjeverno od Seoula nalazi se grad [[Panmunjeom]] i [[granica]] između dviju Koreja koja ide [[38. paralela (sjever)|38.&nbsp;paralelom]]. U gradu je 27.&nbsp;jula 1953. potpisano primirje između zaraćenih strana u [[Korejski rat|Korejskom ratu]].

=== Hidrografija ===
[[Datoteka:Seoul from the sky.jpg|mini|350px||Mostovi na rijeci Han]]
Rijeka Han protječe kroz Seoul od [[istok]]a prema [[zapad]]u, formirajući svoj tok u obliku slova W, 40&nbsp;km prije [[ušće|ušća]]. Nastaje od rijeka [[Bukhangang]] (''Sjeverni Han'') i [[Namhangang]] (''Južni Han'') istočno od grada, kod [[Yangsuri]]ja. U gradskom dijelu Seoula na Hanu se nalazi nekoliko [[otok]]a, od kojih je najpoznatiji [[Yeouido]]. Jedan rukavac rijeke je isušen s ciljem dobijanja građevinskog zemljišta. Historijsko središte Seoula nalazi se u povoljnom [[Geomantija|geomantijskom]] položaju, nešto sjevernije od rijeke, koja ovdje protječe oblikom dvostruke krivulje i nakon izlaska iz gradskog područja u pravcu sjeverozapada, nizvodno od otoka [[Ganghwado]], utječe u [[Žuto more]], dok se grad na jugozapadu spaja s lukom [[Incheon]]. Kroz grad protječe još 5 rijeka: [[Seongnae]] ({{Kor|성내천||}}), [[Banpo]] ({{Kor|반 포천||}}), [[Tan]] ({{Kor|탄천||}}), koja izvire nedaleko od [[Yongin]]a, [[Jungnang]], koja izvire ispod planine [[Bulgok]] i [[Anyangcheon]], s izvorom nedaleko od [[Uiwang]]a. Na Hanu je izgrađeno [[Spisak mostova na rijeci Han (Seoul)|20 mostova]].

=== Teritorijalna podjela ===
{{Glavni|Okruzi Seoula}}
[[Datoteka:Map Seoul districts de.png|mini|325px|Teritorijalna podjela Seoula]]
Mada je Seoul, politički, grad s posebnim statusom, teritorijalna podjela ista je kao i kod drugih korejskih gradova. Grad je podijeljen u gradske okruge ({{Kor|구|區|gu}}) i gradske četvrti ({{Kor|동|洞|dong}}).

Seoul se sastoji od 25 gradskih okruga, od kojih su prvi osnovani 1943. Okruzi (''gu'') podijeljeni su u 522&nbsp;četvrti (''dong''), dok su one podijeljene u 13.787&nbsp;''tongova'', a oni u 102.796&nbsp;''bana''. Okruzi su veličine od 10 do 47&nbsp;[[kvadratni kilometar|km²]], dok se broj stanovnika kreće od 140.000 do 650.000. Okrug s najvećim brojem stanovnika je [[Songpa (Seoul)|Songpa]] sa 646.970 stanovnika, a najveći okrug je [[Seocho (Seoul)|Seocho]] sa 47,14&nbsp;km². Funkcije vlade okruga određuju se posebno.

Gradski okruzi Seoula:
{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size: 90%; width:55%"
|-
!align=center colspan=3|Gradski okruzi Seoula
|-
! [[Srpskohrvatski jezik]]!! [[Korejski jezik]]<br><small> [[Hangul]]</small> !! [[Korejski jezik]]<br> <small>[[Hanja]]</small> 
|-
|align=left| [[Dobong (Seoul)|Dobong]]|| 도봉구 || 道峰區
|-
|align=left| [[Dongdaemun (Seoul)|Dongdaemun]]|| 동대문구 || 東大門區
|-
|align=left| [[Dongjak (Seoul)|Dongjak]]|| 동작구|| 銅雀區
|-
|align=left| [[Eunpyeong (Seoul)|Eunpyeong]]|| 은평구|| 恩平區
|-
|align=left| [[Gangbuk (Seoul)|Gangbuk]]|| 강북구|| 江北區
|-
|align=left| [[Gangdong (Seoul)|Gangdong]]|| 강동구|| 江東區
|-
|align=left| [[Gangnam (Seoul)|Gangnam]]|| 강남구|| 江南區
|-
|align=left| [[Gangseo (Seoul)|Gangseo]]|| 강서구|| 江西區
|-
|align=left| [[Geumcheon (Seoul)|Geumcheon]]|| 금천구|| 衿川區
|-
|align=left| [[Guro (Seoul)|Guro]]|| 구로구|| 九老區
|-
|align=left| [[Gwanak (Seoul)|Gwanak]]|| 관악구|| 冠岳區
|-
|align=left| [[Gwangjin (Seoul)|Gwangjin]]|| 광진구|| 廣津區
|-
|align=left| [[Jongno (Seoul)|Jongno]]|| 종로구|| 鍾路區
|-
|align=left| [[Jung-gu (Seul)|Jung]]|| 중구|| 中區
|-
|align=left| [[Jungnang (Seoul)|Jungnang]]|| 중랑구|| 中浪區
|-
|align=left| [[Mapo (Seoul)|Mapo]]|| 마포구|| 麻浦區
|-
|align=left| [[Nowon (Seoul)|Nowon]]|| 노원구|| 蘆原區
|-
|align=left| [[Seocho (Seoul)|Seocho]]|| 서초구|| 瑞草區
|-
|align=left| [[Seodaemun (Seoul)|Seodaemun]]|| 서대문구|| 西大門區
|-
|align=left| [[Seongbuk (Seoul)|Seongbuk]]|| 성북구|| 城北區
|-
|align=left| [[Seongdong (Seoul)|Seongdong]]|| 성동구|| 城東區
|-
|align=left| [[Songpa (Seoul)|Songpa]]|| 송파구|| 松坡區
|-
|align=left| [[Yangcheon (Seoul)|Yangcheon]]|| 양천구|| 陽川區
|-
|align=left| [[Yeongdeungpo (Seoul)|Yeongdeungpo]]|| 영등포구|| 永登浦區
|-
|align=left| [[Yongsan (Seoul)|Yongsan]]|| 용산구|| 龍山區
|}

=== [[Klima]] ===
Seoul se klimatski nalazi u [[Umjereni pojas|umjerenom pojasu]], s prosječnom godišnjom temperaturom od 12,2&nbsp;[[Celzij|°C]]. Klima je obilježena jakim suprotnostima, tako da najviša prosječna temperatura u augustu iznosi 29,5&nbsp;°C, a najniža prosječna temperatura je u januaru: -6,1&nbsp;°C.<ref>[http://www.kma.go.kr/index.jsp Korejska meteorološka služba (KMA, 기상청)]</ref>

[[Ljeto|Ljeta]] su u [[monsun]]skom periodu ({{Kor|장마||Jangma}}) (od juna do septembra) vrlo topla i vlažna, posebno u augustu. Najviše dnevne temperature često prelaze preko 30&nbsp;°C, a u augustu, najtoplijem mjesecu, prosječna je temperatura 25,4&nbsp;°C. 70% godišnjih [[padavina]], od prosječnih 1344,2&nbsp;mm, padne u monsunskom periodu, a od toga prosječno 348&nbsp;mm u najkišnijem mjesecu, augustu.

[[Zima|Zime]] su, pod utjecajem hladnog [[sibir]]skog [[vjetar|vjetra]], vrlo hladne, ali suhe. Obično se, zbog specifične konstelacije visokog pritiska, izmjenjuju 3 vrlo hladna dana sa četirima toplijim. Najhladniji mjesec je januar s prosječnom temperaturom od -4,9&nbsp;°C te je ujedno i mjesec s najmanjom količinom padavina (prosjek: 21,6&nbsp;mm).<ref name="KMA">[http://www.kma.go.kr/weather/climate/average_30years.jsp?yy_st=2011&stn=108&norm=M&obs=0&mm=5&dd=25&x=25&y=5 Climate data in seoul, 1981 ~ 2010], Korea Meteorological Administration.</ref><ref>{{cite web |url = http://www.kma.go.kr/weather/climate/extreme_daily.jsp?type=max_temp&mm=13&x=18&y=9 |title = 기후자료 극값(최대값) 전체년도 일최고기온 (℃) 최고순위, 서울(108) |publisher = Korea Meteorological Administration |accessdate=18. 8. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.kma.go.kr/weather/climate/extreme_daily.jsp?type=min_temp&mm=13&x=25&y=5 |title = 기후자료 극값(최대값) 전체년도 일최저기온 (℃) 최고순위, 서울(108) |publisher = Korea Meteorological Administration |accessdate=18. 8. 2013}}</ref>

== Historija ==
[[Datoteka:Korea-Seoul-Changgyeonggung-Myeongjeongjeon-01.jpg|mini|desno|Palača [[Changgyeonggung]]]]
[[Datoteka:Gyeongbokgung-KeunJeongMoon.JPG|mini|desno|Palača [[Gyeongbokgung]]]]
[[Datoteka:Korea-Seoul-Namdaemun-Sungnyemun-03.jpg|mini|desno|Gradska kapija [[Namdaemun]]]]
[[Datoteka:ChangdeokgungDaejojeon.JPG|mini|desno|Vrtovi u palači [[Changdeokgung]]]]

=== [[Prahistorija]] ===
Pronađeni [[arheologija|arheološki]] ostaci od [[Glina|gline]] pokazuju da je područje oko Seoula bilo naseljeno još u [[Neolitik|mlađem kamenom dobu]], prije 3.000&nbsp;godina. Ostaci su nađeni u današnjim okruzima [[Gangdong]] i [[Songpa]]. Prahistorijski nalazi, nađeni u arheološkom nalazištu Amsa ({{Kor|암사 선사 유적지||Amsa Seonsa Yujeokji}}) ([[Amsa-dong]] i [[Gangdong]]), mogli bi biti stari od 3.000 do 7.000&nbsp;godina. Po pronalasku [[bronza|bronze]] (oko [[700. p. n. e.|700.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e) naselja se šire i prema unutrašnjosti.

Historija Seoula kao glavnog grada može se dokumentirati od 18.&nbsp;p.&nbsp;n.&nbsp;e. U ovoj godini novoosnovano kraljevstvo [[Baekje]] gradi svoj glavni grad, Hanyang ({{Kor|한양|漢陽|}}), pored Hana. Iz ovog vremena postoje još ostaci gradskih zidina. 475. godine sjedište glavnog grada se seli u [[Gongju]] i kraljevstvo [[Goguryeo]] preuzima kontrolu nad ovim područjem. Oko 100 godina kasnije područje osvaja carstvo [[Silla]]. U ovo vrijeme Seoul je bio samo malo [[selo]] po imenu ''Hansanju''.

=== Dinastija Goryeo ===
Dolaskom dinastije [[Goryeo]] na [[vlast]] Seoul dobija na važnosti. U to je vrijeme važilo da carstvo koje kontrolira rijeku Han ima nadmoć nad čitavim [[Korejsko poluostrvo|Korejskim poluotokom]] jer je rijeka bila vrlo važna za promet i opskrbu. Iz tog razloga je [[Carstvo Goryeo]] proglasilo grad za tzv. ''južni glavni grad'' ({{Kor|||Namgyeong}}) te upravno sjedište okolnog područja. Između 11. i 14. stoljeća u Seoulu su izgrađene mnogobrojne palače, od kojih je najvažnija [[Changgyeonggung]], koja je vjerovatno važila za ljetnu rezidenciju. Uprkos tome, s malim prekidima, glavni grad carstva bio je [[Kaesŏng]], grad udaljen 60&nbsp;km od Seoula.

=== Dinastija Joseon ===
[[Yi Seong-gye]] je 1392. osnovao dinastiju [[Joseon]] i odlučio premjestiti svoju prijestonicu. Po jednoj legendi o osnivanju, Yi Seong-gye počeo je gradnju u podnožju [[Gyeryongsan]]a. Po procjenama tadašnjih [[Geomantija|geomanata]], položaj grada bio je optimalan za osnivanje i premještanje glavnog grada nove dinastije. Iz tog razloga je [[29. novembar|29.&nbsp;novembra]] [[1394.]] Hanyang proglašen za glavni grad [[Koreja|Koreje]] te su započeti radovi na izgradnji palače [[Gyeongbokgung]], raznih svetišta, bogomolja, hramova i gradskih zidina. Zid je bio dugačak 18&nbsp;km i povezivao je 4 brda koja se okruživala grad: [[Bugaksan]], [[Inwangsan]], [[Namsan]] i [[Naksan]]. Ostaci zidova vidljivi su i danas, kao i najvažnije gradske kapije, od kojih su najpoznatije ''Sungnyemun'' (često nazivana [[Namdaemun]] i [[Dongdaemun]]). Gradske kapije danju su otvorene, a noću se zatvaraju, što se oglašavama zvonjavom zvona.

Ubrzo se izgrađuju i druge palače. Od 1405. do 1412. izgrađena je palača [[Changdeokgung]], a 1616. [[Gyeonghuigung]]. Ime grada kasnije je promijenjeno u ''Hanseong'' ({{Kor|한성|漢城|}}). Mada je grad, zbog povoljnog položaja i jakih [[utvrda]], bio zaštićen, u toku [[Imdžinski rat|Imdžinskog rata]] 1592, nakon [[Bitka kod Chungjua|bitke kod Chungjua]], osvojili su ga [[Japan]]ci, a 1635. [[Mandžurija|Mandžurci]]. Tek pod vladavinom kralja [[Yeongjo]]a (1724–1776) grad doživljava puni procvat, a zbog dobrog položaja na Hanu, postaje najznačajniji trgovinski centar.

Kralj se 1872. povlači u palaču Gyeongbokgung, koja je nakon Imdžinskog rata bila porušena i obnovljena tek 1865. U međuvremenu je kao rezidencija vlade korištena palača Changdeokgung.

=== Uvođenje kršćanstva ===
==== Katoličanstvo ====
Prvom pojavom [[Katoličanstvo|katoličanstva]] u Koreji smatra se izgradnja prve [[crkva|crkve]] u Seoulu 1784. od strane korejskih svećenika [[Yi Pyeok]]a, [[Kweon Il-shin]]a i [[Yi Seung-hun]]a. Ideja izgradnje crkve bila je ujedno i osnivanje rimokatoličke vjerske zajednice na ovim prostorima. Zbog povezivanja crkve s [[Evropa|evropskim]] [[kolonijalizam|kolonijalizmom]], korejski vladari protivili su se osnivanju zajednice, a vjernici su proganjani te im je onemogućena sloboda vjeroispovijesti. Vjersko težište postavljalo se na [[konfučijanizam]]. Kad je korejski kralj [[Sunjo]] na prijestolju naslijedio Yeongjoa, uslijedili su masivni progoni katolika u Seoulu, koji su se kasnije proširili na čitavu zemlju. Uprkos tome, broj [[Preobraćenje|konvertiranih]] Korejaca je rastao. Na vrijeme progona katolika i [[mučenik]]e iz tog vremena podsjeća [[mauzolej]] i hodočasno svetište [[Jeoldusan]] na obali Hana.

Katolički misionari koristili su i propagirali tada već zaboravljeno pismo, [[Korejska abeceda|korejske abecede]] ({{Kor|한글||Hangeul}}), koja je jednostavnija za učenje od kineskih znakova [[Hanja]]. U toku 19. stoljeća hangeul se proširio u obrazovanju naroda i postao nacionalno pismo Koreje. Istovremeno je time šireno i katoličanstvo, koristeći se hangeulom u svim crkvenim i drugim spisima.

==== Protestantizam ====
Nagodbom iz 1882, zapravo prisilom od strane [[SAD]]-a, Koreja se obavezala dozvoliti [[Misionarstvo|misionarske]] aktivnosti. Tako već 1885. u Seoul dolaze [[metodisti]]čki misionari [[Horace Underwood]] i [[Henry Appenzella]]<ref>[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Korean_Martyrs#Protestant_Martyrs Horace Grant Underwood - biografija] {{en simbol}}</ref>, koji su 1886. osnovali do danas postojeću ''Seulsku crkvu Unije''.<ref>[http://www.seoulunionchurch.org/history.html Geschichte der seoul unionchurch]</ref> Iste godine održana su prva tajna [[Krštenje|krštenja]] Korejaca.<ref>[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Horace_G._Underwood#Mission_work_and_educational_opportunities Biographie Underwoods] {{en simbol}}.</ref> Nekoliko godina ranije u Koreju su došli i [[Protestantizam|protestantski]] misionari, a najpoznatiji među njima bio je [[Robert Jermain Thomas]], koji je 1866. prokrijumčario [[Biblija|bibliju]] u Seoul. Osuđen je na [[smrtna kazna|smrt]] 1866. i [[pogubljenje|pogubljen]] u [[Pyongyang]]u.

==== [[Japanski kolonijalizam]] ====
Kolonizacijom Koreje od strane [[Japan]]a korejski kršćani su, (za razliku od japanskih, odbili zahtijevano poštovanje japanskog cara [[Tenno|Tenna]], smatrajući to [[idolopoklonstvo]]m. Ovim odbijanjem priznavanja [[car]]a došlo je do progona kršćana od strane Japanaca, što je zapravo i potpomoglo borbi za nezavisnost Koreje, u kojoj su učestvovali mnogi kršćani. Time se povećao broj [[Preobraćenje|preobraćenih]] Korejaca. Nakon 1945. broj kršćana povećao se zbog većeg broja izbjeglica iz Sjeverne Koreje. Danas oko 50% svih stanovnika Seoula pripada nekoj od kršćanskih denominacija.

=== Japanska kolonizacija ===
[[Datoteka:Groundbreaking ceremony of Gyeongbu Line at Busan, 1901.jpg|mini|Svečanost otvaranja [[Željeznička pruga Gyeongbu|željezničke pruge Gyeongbu]]]]
[[Datoteka:Japanese General Government Building.jpg|mini|Sjedište japanske prefekture u Keijōu]]
Otvaranje Koreje prema svijetu, pod pritiskom Japana, počelo je 24.&nbsp;februara 1876. Sljedećih godina otvaraju se [[diplomatija|diplomatska]] predstavništva i [[diplomatska misija|ambasade]] Japana i zemalja [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]]. Istovremeno se otvaraju i firme stranih investitora u Seoulu i razvija se trgovina s ostatkom svijeta. 1888. godine [[telegraf]]ski se povezuju [[Incheon]], [[Ŭiju]] i [[Busan]], a 1899. gradi se pruga [[Željeznička pruga Gyeongin|Gyeonginseon]] u pravcu Incheona, kao prva [[željeznička pruga]] u Koreji. Iste godine pušta se u pogon i [[Seulski tramvaji|električni tramvaj u Seoulu]]. Željeznička pruga [[Željeznička pruga Gyeongbu|Gyeongbu]] u pravcu [[Busan]]a otvara se 1.&nbsp;januara 1905. Broj stanovnika, koji je preko 200 godina iznosio oko 200.000, počinje rasti, tako da 1936. dostiže 730.000, a 1949. čak 1.418.000&nbsp;stanovnika.

Japan [[Sporazum o japanskoj aneksiji Koreje|anektira]] Koreju 1910. i ona ulazi u okvir [[Japansko carstvo|Japanskog carstva]] kao [[Provincije Japanskog carstva|provincija]] ''Chōsen''. Glavni grad postaje ''Hanseong''. Službeno ime grada u kolonijalno vrijeme postaje ''Keijō'' ({{Kor|경성||Gyeongseong}}) {{jez-jap|京城}} i on je bio glavni grad istoimene [[Prefekture Japanskog carstva|prefekture]] [[Gyeongseong-bu]] ({{jez-jap|京城府}} - Keijō-fu).

Japanske kolonijalne vlasti izgrađuju Seoul kao centar provincije te [[industrijalizacija|industrijaliziraju]] zemlju. Mijenja se [[arhitektura]], a grad postaje moderniji. Međutim, stanovništvo je podvgrnuto represalijama, pogotovo u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Korejska kultura]] se potiskuje, muškarci se nasilno regrutiraju u [[Japanska vojska|japansku vojsku]], a žene odvode u ratna područja, gdje ih japanska vojska drži u [[bordel]]ima. Seljacima se oduzima zemlja, a Korejci se prinuđavaju da uzimaju japanska imena. U školama se uči samo [[japanski jezik]].

Nakon [[Kapitulacija Japana|kapitulacije Japana]] 15.&nbsp;augusta 1945. dijelovi Japanskog carstva postaju dio američke okupacijske zone, a u Seoulu je uspostavljeno sjedište američke vojne vlade u Koreji ([[USAMGIK]]). Godinu dana nakon oslobođenja grad dobija ime Seoul i to je prvo službeno spominjanje sadašnjeg imena grada. Osnivanjem [[Južna Koreja|Južne Koreje]] 15.&nbsp;augusta 1948. Seoul postaje glavni grad te se istovremeno izdvaja iz provincije [[Gyeonggi]] i dobija status posebnog grada, koji odgovara statusu [[Provincije Južne Koreje|korejske provincije]].

=== Korejski rat ===
{{Glavni|Korejski rat}}
Prelaskom [[Korejska demarkaciona linija|demarkacione linije]] [[25. juni|25.&nbsp;juna]] [[1950]]. od strane [[Korejska narodna armija|Sjevernokorejske armije]] ({{Kor|조선인민군|朝鮮人民軍|Joseon inmingun}}) ''(KNA)'' započeo je [[Korejski rat]]. Već nakon tri dana KNA je zauzela Seoul. [[Vojska Južne Koreje]] ''(VJK)'' ({{Kor|대한민국 국군|大韓民國 國軍|Daehanminguk gukgun}}) povukla se na kratki pojas oko [[Busan]]a. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a broj 85|Rezolucijom]] [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeća sigurnosti]] [[UN|Ujedinjenih naroda]] broj 85 donesena je odluka o intervenciji i iskrcavanju [[Mirovne trupe Ujedinjenih naroda|mirovnih trupa]] [[UN|Ujedinjenih nacija]] kod [[Incheon]]a (od kojih su 90% bile [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke jedinice]]), kojom su jedinice Korejske narodne armije zaustavljene u napredovanju. Borbe su nastavljene u gradu i nakon velikih gubitaka KNA, nakon tri dana, američki zapovjednik je 25.&nbsp;septembra objavio da je Seoul oslobođen, mada su se borbe i [[artiljerija|artiljerijska]] djelovanja u sjevernom dijelu grada nastavile.

Nakon vojne pomoći [[Kineska vojska|kineske vojske]], američke i južnokorejske jedinice su 3.&nbsp;januara 1951. ponovo povukle iz Seoula. Istog dana Seoul je zauzela KNA. Kad je Seoul ponovo zauzet 14. marta, stanovništvo Seoula silom je odvedeno sa KNA u povlačenju. Grad je gotovo totalno porušen, a očevici su tvrdili da je Seoul bio razrušeniji od [[Berlin]]a nakon ulaska trupa [[Sovjetski savez|sovjetske]] [[Crvena armija|Crvene armije]].

Od početka rata do 1. augusta 1953. Busan je bio sjedište [[Vlada Južne Koreje|korejske vlade]], mada status glavnog grada Seoulu nikad nije promijenjen.

=== Savremeno doba ===
Nakon Korejskog rata počinje izgradnja i razvoj Seoula. U narednim godinama broj stanovnika brzo se povećava, tako da već 1963. prelazi granicu od 3 miliona. Istovremeno s uvođenjem petogodišnjeg plana od strane vojne uprave [[Park Chung-hee]]a napravljen je i plan razvoja i modernizacije Seoula. Uprava grada povjerena je direktno [[Premijer Južne Koreje|predsjedniku vlade]]. Izgled grada se mijenja i malo se polaže na tradicionalnu arhitekturu, tako da je danas, ako se izuzmu palače i hramovi, gotovo nemoguće naći građevinu u tradicionalnom korejskom arhitektonskom stilu. Stanovništvo se u početku koncentrira oko obala Hana, dok se u novije vrijeme naseljavaju okolni okruzi. Ovom izgradnjom Seoul postaje politički, kulturni i privredni centar Južne Koreje.

S ukidanjem [[Seoulski tramvaji|tramvajskog saobraćaja]] 1968. počinje izgradnja [[Seulski metro|metroa]], tako da se prva linija otvara 15.&nbsp;augusta 1974. Metro se izgrađuje i dalje, tako da je povezan i sa drugim okolnim gradovima, kao i na zapadu sa [[Inčeonski metro|metroom u Incheonu]]. Grad je 1986. bio domaćin [[Azijske igre 1986.|10. azijskih]], a 1988. [[OI 1988.|24. ljetnih olimpijskih igara]].

Do 1991. [[gradonačelnik Seoula|gradonačelnika Seoula]] imenovao je [[Predsjednik Južne Koreje|predsjednik Koreje]], ali se otad članovi gradske skupštine i gradonačelnik biraju direktnim glasanjem. Proslava 600. godišnjice grada obilježena je zakopavanjem kapsule sa 600 predmeta koji se koriste u modernom životu na sjevernom obronku [[Namsan]]a.

Brza izgradnja i vjerovatno nedostaci u gradnji prouzrokovali su nekoliko nesreća tokom 1990-ih u kojima je poginulo i povrijeđeno nekoliko stotina ljudi. Niz nesreća počeo je rušenjem mosta [[Seongsu]] na Hanu u oktobru 1994. kad su poginule 32 osobe, zatim su uslijedile dvije eksplozije [[plin]]a u zgradama s ukupno 113 mrtvih te samoobrušavanje zgrade Sampoong, u kojem je poginula 501 osoba, a povrijeđeno ih je 937.

Za vrijeme održavanja [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|SP-a u nogometu 2002.]] u Seoulu je odigrana prva utakmica, jedna utakmica grupne faze i jedno polufinale.

Planovi korejskog predsjednika [[Roh Moo-hyun]]a da se sjedište vlasti premjesti u 120&nbsp;km udaljenu provinciju [[Chungcheongnam]] u područje grada [[Gongju]]a ili susjednog okruga [[Yeongi]] povučeni su nakon masovnih protesta i odluke Korejskog ustavnog suda od 21. oktobra 2004. i vlada je odustala od projekta decentralizacije, za koji bi u projektu izgradnje [[Sejong City]]ja od 2007. do 2030. bilo potrebno 45,6&nbsp;biliona [[Južnokorejski von|vona]].

== Demografija ==
{{Populacije kroz historiju|1428.|103.326|1660.|200.000|1881.|199.100|1899.|211.200|1902.|196.600|1910.|278.958|1920.|250.206|1930.|355.426|1940.|930.547|1949.|1.418.025|1952.|648.432|1960.|2.445.402|1970.|5.433.198|1980|8.364.379|1990.|10.612.577|2000.|10.231.217|2010.|9.794.304|title=Populacija Seoula od 1428.}}
Seoul ima veliku gustoću naseljenosti, koja iznosi 18.042 stanovnika/km². Najnaseljeniji [[Okruzi Seoula|okrug]] je [[Yangcheon]] sa 26.400 stanovnika/km². Okrug s najviše stanovnika je [[Nowon (Seoul)|Nowon]] u sjevernom dijelu grada sa 633.934 stanovnika, a okrug s najmanjim brojem stanovnika je [[Jung-gu (Seoul)|Jung-gu]] u središtu grada. U Seoulu je krajem 2003. živjelo 102.882 osoba iz više od 90 zemalja svijeta, što odgovara 1% ukupnog stanovništva, što je u međunarodnim razmjerama dosta nisko. Najbrojnija grupa stranaca u Seoulu su [[Kinezi]] (52.572), [[Amerikanci]] (11.484) i [[Japanci]] (6.139).

Dvije osnovne religije u Seoulu su [[kršćanstvo]] i [[budizam]]. Ostale religije su [[korejski šamanizam]] i [[konfučijanizam]]. Seoul je sjedište najveće svjetske kršćanske [[Pentekostalizam|pentekostalne]] zajednice, [[Crkve cjelovitog evanđelja Yoido|Crkva cjelovitog evanđelja Yoido]] sa oko 830.000 članova.<ref>{{cite news|url=http://www.economist.com/node/21532340|title=South Korean mega-churches. For God and country|publisher=Economist|accessdate=2014-02-11|date=2011-10-15}}</ref>

=== Razvoj broja stanovnika ===
S porastom političkog, ekonomskog i kulturnog značaja Seoula, nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i povlačenjem japanskih kolonijalinh snaga počinje nagli porast stanovništva u gradu, koji je uvjetovan doseljavanjem seoskog stanovništva u grad i okolne okruge. Razaranje grada u Korejskom ratu te haotični privredni i politički odnosi nakon rata doveli su do problema u infrastrukturi, koja nije mogla podnijeti tako visok broj stanovnika. Broj stanovnika se od početka Korejskog rata sa 1,4&nbsp;miliona smanjio na 650.000, a nakon završetka rata vraća se na milion, te se do 1980-ih povećava 10 puta i tako prelazi 10 miliona. Kod popisa stanovništva 2010. broj stanovnika blago je opao na 9.794.304.

Početkom 1970-ih vođene su aktivnosti naseljavanja stanovništva na južnoj obali Hana. Rezultat tih pokušaja je porast broja stanovnika u tom dijelu sa 30% (1975) na gotovo 60% danas (2014). Težište demografske politike je da se stanovništvo naseljava u okolne gradove, što je dalo rezultate u 1980-im, otkad broj stanovnika stagnira. Okolni gradovi dobro su povezani mrežom [[autoput]]eva, autobuskih linija i metroom, a ta konglomeracija s oko 20 gradova po popisu iz 2010. broji 23.836.272 stanovnika. Podaci u tabeli su od 1955, zasnovani na rezultatima popisa stanovništva, a prijašnji podaci su procjene.

=== Razvoj stambene politike ===

Za razliku od gradova u urbanom području [[Evropa|Evrope]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[urbanizacija]] Seoula nije se odvijala izgradnjom naselja u stilu porodičnih kuća, nego se razvoj odvijao izgradnjom višeporodičnih zgrada u predgrađima s velikom gustoćom naseljenosti. Gradnja često graniči s izrazito poljoprivrednim ili šumskim područjima.

Doseljavanjem ruralnog stanovništva u potrazi za poslom, 1960-ih i 1970-ih, gradila su se gusto naseljena područja, najčešće ''crnom gradnjom'', te su time naseljena okolna područja Seoula. Izgrađena naselja, obično masivne gradnje s ciglom, vrlo se malo razlikuju od urbaniziranih područja regularne gradnje.

Većina stanovništva počela se naseljavati u okolnim područjima te je došlo i do [[Fluktuacija|fluktuacije]] stanovništva iz središta grada u tadašnja predgrađa, prouzrokovane zagušenošću centra te visokim cijenama nekretnina. Ova su područja bila slabo priključena na komunalne usluge (kanalizacija, vodoopskrba i slično). U središtu grada građene su uglavnom zgrade od 5 do 10 spratova za porodice srednjih i visokih primanja, dok su stanovništvu s niskim primanjima te zgrade bile cjenovno nedostupne. U isto vrijeme dolazi do izgradnje saobraćajne infrastukture. Grade se i proširuju autoputevi, linije metroa se produžuju te se u novim, daljim, predgrađima naseljavaju grupe stanovništva viših primanja (umjetnici, poslovni ljudi, [[univerzitet]]ski [[profesor]]i i visokorangirani [[oficir]]i). U tim se područjima uvodi zabrana industrijske gradnje. Novi gradovi u provinciji [[Gyeonggi]] razvijaju se u [[Satelitski gradovi|satelitske gradove]] i zajedno sa Seoulom, [[Incheon]]im i [[Suwon]]om čine [[metropolitansko područje]] [[Sudogwon]].
 
== Politika ==
{{Glavni|Spisak gradonačelnika Seoula}}
[[Datoteka:Logo of Seoul, South Korea.svg|mini|Grb Seoula]]
[[Datoteka:Emblem of the National Assembly of Korea.svg|desno|mini|Grb Korejske narodne skupštine]]
Uprava Seoula sastoji se od Skupštinskog vijeća i Seulske metropolitanske uprave. Gradsko vijeće sastoji se od 104 člana, čiji je izborni period 4 godine. Istovremeno se bira i gradonačelnik Seoula, čiji mandat traje 4 godine, a on rukovodi i Seulskom metropolitanskom upravom. Ranije je gradonačelnik postavljan od strane predsjednika Koreje, a sada se bira na izborima. Osim gradonačelnika, u upravi su i 3 zamjenika gradonačelnika: 2 za upravne, a 1 za političke poslove. Okruzi imaju visoku autonomiju, a njihovi se gradonačelnici od 1995. biraju na izborima.

Sadašnji gradonačelnik je od 27.&nbsp;oktobra 2011. [[Park Won-soon]]. Naslijedio je [[Oh Se-hoon]]a, člana [[Velika narodna partija|Velike narodne partije]] (VNP), koji je upravu preuzeo 1.&nbsp;jula 2006. od svog prethodnika, [[Lee Myung-bak]]a, koji je vodio grad od 1.&nbsp;jula 2002. U augustu 2011. Oh Se-hoon, bivši profesor i [[advokat]], odstupio je nakon neuspjelog referenduma kojim se trebalo odlučiti o ukidanju subvencija i besplatne ishrane učenika u školama.<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2011/08/27/world/asia/27korea.html|title=Seoul Mayor Resigns After Losing School Lunch Referendum|accessdate=6. 11. 2011|publisher=[[The New York Times]]}}</ref>

Glavni problemi grada su onečišćenje [[zrak]]a i saobraćajna buka. Seoul ima najlošiji kvalitet zraka od svih glavnih gradova država članica [[OECD]]-a. Također, veliki problem je rušenje brze ceste iznad Cheonggyecheona, rukavca Hana, te vraćanje prirodnog toka rukavca. Cheonggyecheon, dug 3.670&nbsp;m, bio je 1961. zabetoniran i preko njega je napravljena brza cesta 1971. Obnovljen je 1.&nbsp;oktobra 2005. sa zelenilom u centru Seoula te je otvoren za javnost.

=== Korejski parlament ===
Sjedište [[Korejska narodna skupština|Korejske narodne skupštine]] ({{Kor|국회||Gukhoe}}) od 1948. nalazi se u seulskoj četvrti [[Yeouido-dong]] [[Okruzi Seoula|okruga]] [[Yeongdeungpo (Seoul)|Yeongdeungpo]].

=== Diplomatska predstavništva ===
U Seoulu se nalazi 106 ambasada, dok neke države imaju svoje konzulate u drugim južnokorejskim gradovima. Ostale zemlje koje imaju diplomatske kontakte s Južnom Korejom (61) svoje diplomatske poslove obavljaju u [[Tokyo|Tokyju]] ili [[Peking]]u. [[Bosna i Hercegovina]] nema ambasadu ni konzulat u Seoulu, a Južnu Koreju nerezidentno pokriva [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Tokiju|ambasada u Tokiju]].<ref>[http://www.mvp.gov.ba/ambasade_konzulati_misije/ambasade_konzulati_i_stalne_misije_bih/Default.aspx?template_id=16&s1=649&id=7016 Ambasada BiH u Japanu]</ref>

== Kultura ==
=== [[Pozorište]] i [[muzika]] ===
U Seoulu se organiziraju mnogobrojni kulturni događaji. Osim tradicionalne muzike, [[ples]]a i pozorišta, organiziraju se koncerti klasične moderne muzike, kao i savremene predstave. U Seoulu se nalaze mnogobrojna mala pozorišta, od kojih su neka i eksperimentalne prirode. Osim manjih bina, Seoul ima i veća pozorišta kao što su [[Korejsko narodno pozorište]] i [[Kulturni centar "Sejong"]].

==== Korejsko narodno pozorište ====
{{Glavni|Korejsko narodno pozorište}}
[[Korejsko narodno pozorište]] ({{Kor|국립극장||}}) osnovano je 1973. i ima sjedište na brežuljku [[Namsan]] u središtu Seoula. Sastoji se od državnog orkestra, nacionalne plesne grupe i nacionalne drame. Veća od dvije sale ima oko 1.500 mjesta i u njoj se organiziraju najvažnije kulturne aktivnosti grada i države. U manjoj se sali svake srijede u 19:00 održavaju koncerti tradicionalne muzike i plesa. Pozorište ima još jednu binu za eksperimentalne predstave te jedan otvoreni [[amfiteatar]] za neformalne priredbe.

==== Kulturni centar "Sejong" ====
{{Glavni|Kulturni centar Sejong}}
Nazvan po korejskom kralju [[Sejong Veliki od Joseona|Sejongu]], Kulturni centar "Sejong" ({{Kor|세종문화회관||}}) ima veliku binu sa 4.000 mjesta, na kojoj se odvijaju koncerti, [[opera (muzika)|opere]] i velike strane muzičke produkcije. U manjoj sali obično nastupaju horovi. U njoj se održavaju i razna predavanja, a unutrašnji je dio moguće besplatno obići s pratnjom. Osim toga, održavaju se razne izložbe [[Kaligrafija|kaligrafije]], [[slikarstvo|slikarstva]] i drugih umjetničkih djelatnosti.

=== Muzeji ===
{{Glavni|Spisak seulskih muzeja}}
[[Datoteka:National Museum of Korea (4).jpg|mini|lijevo|[[Korejski nacionalni muzej]]]]
U Seoulu, kao kulturnom središtu države, nalaze se mnogobrojni [[muzej]]i, od kojih je najpoznatiji [[Korejski nacionalni muzej]], s preko 100.000 eksponata. Muzej je u oktobru 2005. preseljen u novi, veći prostor u park Yongsan u [[Yongsan (Seoul)|istoimenom okrugu]]. U njemu su, između ostalih, izloženi ostaci [[Keramika|keramike]] iz vremena kraljevstva Baekje, eksponati glinenih proizvoda iz vremena dinastije Silla, skulpture zlatnog [[Buda|Bude]], kaligrafska i slikarska djela iz vremena dinastija Goryeo i Joseon te muzej predstavlja panoramu korejske kulture.

U ovom muzeju nalazi se poznato zvono [[Bosingak]], kulturno blago Koreje, nastalo za vrijeme dinastije Joseon. Ponavljanjem zvonjave zvona 33 puta u 4 ujutro najavljuje se otvaranje gradskih kapija, a one se zatvaraju u 19 sati sa 28 odzvona. Prvo zvono uništeno je u požaru 1455; drugo je izrađeno 1468. i do danas se čuva u muzeju. Zvono koje je trenutno u funkciji u ulici Jongno (a osim toga zvoni na smjeni stare u Novu godinu 33 puta) napravljeno je 1985, a paviljon je izgrađen 1985.

U stražnjem području palače [[Gyeongbok]] nalazi se [[Nacionalni narodni muzej]], u kojem se mogu pogledati religiozni rituali [[Šamanizam|šamanizma]], tradicionalna kultura stanovanja, kućanski aparati, alati iz Koreje. Ukupno je izloženo oko 10.000 eksponata.

U središtu grada nalazi se [[Memorijalni ratni muzej]], u kojem je izloženo oko 13.000 eksponata prvenstveno iz vremena Korejskog rata i ratne tehnologije tog vremena. U jednoj izložbenoj sali muzeja izložene su biste ratnih heroja korejske historije. U jednoj od hala prikazana je vojna nadmoć [[Vojska Sjeverne Koreje|vojske Sjeverne Koreje]], a u drugoj sali razvoj i historija [[Vojska Južne Koreje|Vojske Južne Koreje]]. U velikom vrtu muzeja, pored vojnih eksponata i oružja, nalazi se i spomenik kojim se obilježava učešće američkih i korejskih vojnika u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Figura jednog starog ratnog korejskog jedrenjaka, tzv. [[Brod-kornjača|broda-kornjače]], izložena je u unutrašnjosti muzeja.

=== Građevine ===
Zbog važnosti grada i historijske uloge Seoula, u gradu se nalaze mnogobrojna kulturna dobra, počevši od iskopina iz [[kameno doba|kamenog doba]], [[nekropola]], hramova, carskih palača i tvrđava. Seoul ujedinjuje tradiciju s modernim dobom. Historijske građevine smještene su između modernih građevina i u manjim ulicama nalaze se mnogobrojni ostaci historije.

==== Palače ====
[[Datoteka:Seoul Deoksu-gung.jpg|mini|Tradicionalne građevina Deoksugung i moderna arhitektura u centru Seoula]] 
[[Datoteka:Injeongjeon (interior), Changdeokgung - Seoul, Korea.JPG|mini|links|Changdeokgung]]
U Seoulu, kao glavnom gradu dinastije Joseon, nalazilo se 6 palača, od kojih je 5 sačuvano. Najpoznatije su Gyeongbokgung, Changdeokgung i [[Deoksugung]].

[[Gyeongbokgung]] ({{Kor|경복궁|景福宮|}}) izgrađena je 1394. povodom proglašenja Seoula glavnim gradom. Posebno je impresivna dvorana za prijem, ''Geunjeonggung''. Palača je za vrijeme Imdžinskog rata 1592. zapaljena, ali ne od strane Japanaca, već od robova koji su služili u palači. Obnovljena je 1856, ali zbog slabog ekonomskog stanja u zemlji, obnova je jako utjecala na slabljenje korejske privrede. Nakon 23 godine boravka u palači kralj se preselio iz nje u navodno sigurniji Deoksugung, nakon što je njegovu ženu, [[kraljica (vladavina i monarhija|kraljicu]] [[Myeongseong|Min]], ubio jedan plaćeni ubica 1895.

Palača [[Changdeokgung]] ({{Kor|창덕궁|昌德宮|}}) građena je od 1405. do 1412. kao proširenje Gyeongbokgunga, ali je također porušena za vrijeme Imdžinskog rata. Nedugo nakon toga je obnovljena, mada do 1872. nije služila kao sjedište vlade. 1907. godine u nju se useljava posljednji korejski kralj, [[Sunjong]], koji je živio u njoj do svoje [[Abdikacija|abdikacije]] 1910. i smrti 1926. Kasnije su u njoj živjeli i članovi njegove porodice, sve do smrti posljednjeg od njih 1989. Palača je 1997. proglašena [[Svjetska baština|svjetskom baštinom]] [[UNESCO]]-a. Osim palače, posebno je značajan tajni vrt ''Biwon''.

Palača [[Deoksugung]] ({{Kor|덕수궁|德壽宮||}}) izgrađena je u 15. stoljeću kao rezidencija unuka kralja [[Sejo od Joseona|Sejoa]]. Nakon razaranja svih palača u Imdžinskom ratu 1592. Deoksugung je služio kao rezidencija kraljeva do 1623. i ponovo 1897. nakon ubistva kraljice Min, do 1907.

Iz vremena dinastije Goryeo poznate su još 2 palače: [[Changgyeonggung]] i nešto manja palača [[Unhyeongung]]. Na mjestu gdje se nekad nalazila [[Gyeonghuigung]] danas su parkiralište, [[Seulski historijski muzej]] i [[Seulski metropolitanski muzej umjetnosti]]. Glavna gradska kapija ''[[Heunghwamun]]'' premještena je 1988. i vraćena na prvobitno mjesto, a u palači su neki dijelovi rekonstruirani. Posjetiocima se nudi razgledanje kulturnih rituala korejske kulture, kao što su svečanost imenovanja državnih službenika iz vremena dinastije Joseon i smjena kraljevske garde i vjenčanje između kralja [[Gojeon]]a i kraljice Min.

==== Hramovi ====
[[Datoteka:Jogyesa.jpg|mini|[[Jogyesa]]]]
Sjedište [[Budizam|budističkog]] reda u Koreji je u hramu [[Jogyesa]] ({{Kor|조계사|曹溪寺|}}). U glavnoj ulici pored hrama nalaze se mnogobrojne trgovine s religioznim rekvizitima. Jednom godišnje (8. dana četvtrtog mjeseca [[Kineski kalendar|kineskog kalendara]] održava se velika parada, kojom se obilježava Budin rođendan. U religioznoj procesiji učestvuje oko 100.000 ljudi u tradicionalnim nošnjama iz mnogih zemalja.

Drugi veći hram je [[Bongeunsa]] ({{Kor|봉은사|奉恩寺|}}). Izgrađen je 794. u vrijeme dinastije Silla te je u 15. stoljeću bio centar [[zen budizam|zen-budizma]]. Izgrađen je pored groba kralja [[Seongjong]]a, a 1562. premješten pored današnjeg [[Svjetski trgovački centar Seoul|Svjetskog trgovačkog centra]]. Pored hrama nalazi se zanimljiva kolekcija drvnih ukrasa ispisanih kaligrafijom. Hram je nekoliko puta gorio i većina zgrada izgrađena je u novije doba.

Hram [[Bongwonsa]] ({{Kor|봉원사|奉元寺|}}) izgrađen je 889, u trećoj godini vladavine kraljice [[Jinseong]] iz dinastije Silla, a po planovima monaha To-seona. Prvobitna lokacija hrama bila je u blizini [[Univerzitet Yonsei|Univerziteta Yonsei]]. 1728. godine premješten je na stražnji ulaz današnjeg univerziteta [[univerzitet Ewha|Ewha]]. Svakog vikenda održava se ritual [[Yeongsanjae]], na način kako je Buda izučavao [[Lotos sutra|Lotos sutru]] po [[mahajana]] budizmu. Bongwonsa je glavni hram budističke sekte [[Taego]] u Seoulu. Jedna posebnost ove sekte je da se monasi mogu ženiti.

==== Vjerski objekti ====
[[Datoteka:Myeongdongchurch.jpg|mini|[[Katedrala Myeongdong]]]] 
[[Datoteka:Jongmyo-Jeongjeon.jpg|mini|[[Svetište Jongmyo]], [[Svjetska baština]] Koreje]] 
{{Glavni|Spisak vjerskih objekata u Seoulu}}
<!--Prebaciti u članak "Spisak vjerskih objekata u Seoulu"
{{Glavni|Spisak budističkih hramova u Seoulu}}
{{Glavni|Spisak katoličkih crkava u Seoulu}}
{{Glavni|Spisak protestantskih crkava u Seoulu}}
-->
[[Katedrala Myeongdong]] ({{Kor|명동대성당|明洞大聖堂|Myeongdong Daeseongdang}}) simbol je gradske četvrti [[Myeongdong-dong|Myeongdong]] u [[Okruzi Seoula|okrugu]] [[Jung (Seoul)|Jung]] i najveća katolička crkva izgrađena 1883, koja je ujedno i simbol katoličanstva u Koreji. U Seoulu je sjedište [[Seulska nadbiskupija|Seulske nadbiskupije]], koju je 9. septembra 1831. osnovao [[papa]] [[Grgur XVI]].

Osim katedrale, u Seoulu se nalaze i mnogobrojni vjerski objekti drugih religijskih pravaca, a jedan od poznatijih je [[Wongudan]] ({{Kor|원구단|圜丘壇/圓丘壇/祭天壇|Won(-)gudan}}), žrtveni oltar gdje su korejski vladari prinosili žrtve u vrijeme [[Tri kraljevstva Koreje]] (Goguryeo, Baekje i Silla).

Nakon usvajanja [[konfučijanizam|konfučijanizma]] u vrijeme dinastije Joseon u 14. stoljeću izgrađuju se mnoga svetišta, čime potomci kraljevske porodice nastavljaju tradiciju spomena na pretke gradeći hram [[Jongmyo]] ({{Kor|종묘|宗廟|}}). To je ujedno i najstarije kraljevsko konfučijansko svetište. Osim Jongmya, poznati su i hramovi [[Munmyo]] ({{Kor|문묘|文廟|}}) i [[Dongmyo]] ({{Kor|동관왕묘|東關王廟|}}). Iako je budizam suzbijan u vrijeme dinastije Joseon, izgrađen je budistički hram [[Jogyesa]] ({{Kor|조계사|曹溪寺|}}), koji je sjedište korejskog budističkog reda [[Jogye]]. Ostali veliki budistički hramovi su [[Hwagyesa]] i [[Bongeunsa]].

Postoje i mnoge [[Protestantizam|protestantske]] crkve u Seoulu. Najstarija protestanska crkva je [[Prezbiterijanska crkva Seosomun]] ({{Kor|서소문교회||}}), koju je 1946. izgradio [[Kim Dong-Chul]], izbjeglica iz Sjeverne Koreje. Nalazi se u četvrti [[Seosomun]] u [[Okruzi Seoula|okrugu]] [[Jung (Seoul)|Jung]]. Osim [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanaca]], u Seoulu su zastupljeni i [[metodisti]], [[Baptizam|baptisti]] i [[luteranizam|luterani]].

[[Seulska središnja džamija]] ({{Kor|서울 중앙 성원|서울 中央 聖院|Seoul Jung-ang Seongweon}}) jedina je [[džamija]] u Seoulu. Otvorena je 1976. u četvrti [[Itaewon]] u okrugu [[Yongsan (Seoul)|Yongsan]] na desnoj obali Hana. Molitve se vrše na [[engleski jezik|engleskom]], [[arapski jezik|arapskom]] i korejskom jeziku. Većina vjernika je [[Arapi|arapskog]], [[Indija|indijskog]], [[pakistan]]skog ili [[Turska|turskog]] porijekla.

==== Tvrđave ====
[[Datoteka:Khitai5.jpg|desno|mini|Komandni dio tvrđave Namhansanseong]]
[[Datoteka:Korea-Bukhansan-19.jpg|desno|mini|Tvrđava Bukhansanseong]]
Oko 30&nbsp;km jugoistočno od Seoula nalazi se tvrđava [[Namhansanseong]] ({{Kor|남한산성|南漢山城|}}) (''Brdska tvrđava južno od Hana''), omiljeno izletište stanovnika grada. Tvrđava je povezana [[Seulski metro|metroom]] i stanicom [[Namhansanseong (stanica metroa)|Namhansanseong]]. Izgrađena je prije 2.000 godina za vrijeme dinastije Baekje i sastoji se od oko 8&nbsp;km dugog i mjestimično do 7 m visokog zida. Većina postojećih sadašnjih građevina potječe iz 17. i 18. stoljeća, kada se tvrđava koristila za odbranu od kineskih agresora za vrijeme dinastije Joseon. U tvrđavi je 1637. kapitulirao kralj [[Injo]] sa 14.000 vojnika u borbi protiv [[Mandžurci|Mandžuraca]], nakon čega je Koreja potpala pod vlast Mandžurije.

Tvrđava [[Bukhansanseong]] ({{Kor|북한산성|北漢山城|}}) (''Brdska tvrđava sjeverno od Hana''), na sjeveru grada, druga je važnija antička tvrđava u Seoulu. Izgrađena je na obroncima [[Bukhan]]a, otprilike u isto vrijeme, kao i Namhansanseong, za dinastije Baekje i nekoliko puta bila je napadnuta. Nakon napada kineske vojske u 16. stoljeću (dinastija [[Ming]]) korejski kralj dao je dodatno izgraditi tvrđavu. Za vrijeme Korejskog rata tvrđava je djelomično porušena, a u poslijeratnom periodu je restaurirana.

==== Nekropole ====
Grobnica [[Gwangneung]] ({{Kor|광릉}}), u kojoj su sahranjeni korejski kralj [[Sejo]] i njegova žena kraljica [[Yun Chon-hi]], jedna je od grobnica u Seoulu s najvišim umjetničkim i slikarskim nivoom. Nekropola se nalazi 28&nbsp;km sjeveroistočno od grada, odmah iza [[Uijongbu]]a, dok su grobovi skriveni u dubokoj šumi.

Grobovi trećeg ([[Taejong]]) i 24. kralja ([[Heonjong]]) iz dinastije Joseon nalaze se u [[Hongneung]]u ({{kor|홍릉}}) u četvrti [[Naekok-dong]] na jugoistoku Seoula. U blizini se nalaze i grobovi kralja Taejonga, kraljice [[Wonkyong]], kralja [[Sunjo]]a i kraljice [[Sunwon]]. Većina grobova okružena je [[granit]]nim figurama, koje prikazuju vazale kraljeva, kao i životinje iz korejskih [[mit]]skih predanja. Svake godine 8. maja održava se ceremonija [[chesa]], koju vode potomci dinastije Joseon.

=== Parkovi ===
{{Glavni|Spisak seulskih parkova}}
[[Datoteka:Korea-Seoul-Cheonggyecheon-2008-01.jpg|mini|Cheonggyecheon 2008.]]
Brežuljak i park [[Namsan (Seoul)|Namsan]] jedna je od najljepših [[priroda|prirodnih]] [[oaza]] u središtu grada. Sastoji se od parka, botaničkog vrta, jednog osmougaonog paviljona i muzejskog sela, u kojem se nalazi 5 tradicionalnih korejskih kuća ([[hanok]]). Na najvišoj tački brežuljka nalazi se [[Toranj N Seoul]], s rotirajućim restoranom na vrhu. U podnožju brežuljka nalazi se [[Korejsko narodno pozorište]], [[Goetheov institut]], biblioteka Namsan i botanički vrt.

Iza palače [[Changdeok]] nalazi se "tajni vrt", nazvan i [[Biwon]], privatni vrt kraljevske porodice. Park se sastoji od pošumljenih brežuljaka, paviljona, staza sa barama i mostovima. U parku su ucrtane konture korejskog poluostrva (''Bandoji''). Paviljon iz 16. stoljeća napravljen je kako bi kralj [[Injo]] mogao loviti ribu. Kompleks [[Naksonjae]] je povodom održavanja kraljevskih ceremonija otvoren za javnost dvaput godišnje.

Park [[Seonyudo]] nalazi se na malom otoku na Hanu i sastoji se od parka za igranje, osmatračnica, nekoliko bara i botaničkog vrta. Park [[Seoul Forest]] u [[Ttukseom]]u nalazi se u blizini Hana i dostupan je [[Seulski metro|metro]]om {{Seoulski metro|s02}} i stanicom [[Ttukseom (stanica metroa)|Ttukseom]]. Pored zelenih površina, velikog igrališta i [[biciklizam|biciklističih]] staza, tu je i izložba fotografija čije su teme [[šuma|šume]] i mnoge divlje [[životinje]]. Park je otvoren 1983. i u njemu se nalazi spomenik [[Samjeondo]] iz vremena dinastije [[Dinastija Qing|Qing]], izgrađen 1639. Jedini [[nacionalni park]] u Seoulu je [[Bukhansan]], u kojem se nalaze mnogobrojni budistički hramovi s rijetkim životinjama iz brdskih krajeva Koreje.

Do 2015. u seulskom okrugu [[Yongsan (Seoul)|Yongsan]] bit će završen veliki park, koji se nakon preseljenja američke vojne baze u [[Pyeongtaek]] 2008. prostire na 2,9&nbsp;km².<ref>The Korea Times: [http://times.hankooki.com/lpage/nation/200607/kt2006072118191511970.htm Uri Party Moves to Inspect US Base Return Accord]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 21. 7. 2006 {{en simbol}}</ref><ref>Dong-a Ilbo: [http://english.donga.com/srv/service.php3?bicode=050000&biid=2006100396068 No Commercial Complex in Yongsan Park], 3. 10. 2006 {{en simbol}}</ref>

=== Sport ===
[[Datoteka:Seoul Olympic Swimming Pool.jpg|mini|desno|Olipmijski plivački stadion]]
U Seoulu se nalazi oko 12.000 sportskih objekata, koji uglavnom imaju komercijalni karakter. Oko 700 objekata je pod upravom grada ili su interna sportska borilišta. Ukupno postoji 28 objekata pod upravom grada, od kojih su 4 za [[nogomet]], [[bejzbol]] i [[atletika|atletiku]]. Deset od 25 okruga posjeduje vlastite sportske centre, dok 4 okruga izgrađuju slične objekte.

Najpoznatiji sportski centri su [[Sportski kompleks Jamsil]] u okrugu [[Songpa (Seoul)|Songpa]], koji se prostire na površini od oko 0,6&nbsp;km². Ovdje su se održale [[Azijske igre 1986]], [[OI 1988.|Ljetne olimpijske igre 1988.]] te [[Paraolimpijske ljetne igre 1988.]] Sastoji se od [[Olimpijski stadion Jamsil|Olimpijskog stadiona Jamsil]], kapaciteta 100.000 gledalaca, stadiona za [[bejzbol]], plivačkog bazena, sportske dvorane i sportskog terena za učenike. U blizini se nalazi i [[Olimpijski park Seoul]] s [[velodrom]]om, [[tenis]]kim terenima i terenima za druge sportove.

Nacionalni sport Koreje je [[tekvando]], a [[Kukkiwon]], sjedište Svjetskog centra za obrazovanje u tom sportu, nalazi se u Seoulu, kao i sjedište [[Svjetska tekvando federacija|Svjetske tekvando federacije]] (WTF).

==== Sportski klubovi ====
===== Nogomet =====
* '''Muškarci'''
{| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:66%"
|-
! Nivo
! Liga
! Klub
! Stadion
|-
| Prva nogometna liga
| [[K League Classic]]
| [[FC Seoul]]
| [[Seoul World Cup Stadium]]
|-
| Druga nogometna liga
| [[K League Challenge]]
| [[Seoul E-Land FC]]
| [[Olimpijski stadion (Seoul)|Olimpijski stadion]]
|-
| rowspan="3"| Četvrta nogometna liga
| rowspan="3"| [[Challengers League]]
| [[Seoul United FC|Seoul United]]
| [[Stadion Madeul]]
|-
| [[Seoul FC Martyrs]]
| [[Stadion Gangbuk]]
|-
| [[Jungnang Chorus Mustang FC|Jungnang Chorus Mustang]]
| Jungnang Public Ground
|}

* '''Žene'''
{| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:66%"
|-
! Nivo
! Liga
! Klub
! Stadion
|-
| Prva nogometna liga
| [[WK-League]]
| [[Seoul Amazones|Seoul Metropolitan Government FC]]
| 
|}
===== Bejzbol =====
U Seoulu postoje tri profesionalna bejzbolska kluba, koji se takmiče pod okriljem [[Korejska bejzbolska organizacija|Korejske bejzbolske organizacije]] ({{Kor| 한국야구위원회|韓國野球委員會|Han-guk Yagu Wiwonhoe}}): [[Doosan Bears]], [[LG Twins]] i [[Nexen Heroes]].

===== Košarka =====
Dva najpoznatija [[košarka]]ška tima u Seoulu su [[Seoul SK Knights]] i [[Seoul Samsung Thunders]].

=== Izletišta ===
[[Datoteka:Korea-Seoul-Inwangsan-19.jpg|mini|Inwangsan]]
Na južnom rubu grada nalazi se brdo [[Gwanaksan]], omiljeno izletište stanovnika Seoula, s najvišom tačkom na  632&nbsp;m. Zbog svoje ljepote često se naziva drugim najljepšim korejskim brdom, odmah nakon [[Kŭmgangsan]]a, te Gwanaksan po njemu nazivaju ''Sogeumgang'' (Mali Kŭmgang) ili ''Seogeumgang'' (Zapadni Kŭmgang). Brdo je gusto pošumljeno, a po njemu vode mnogi izletnički putovi. Početak izletišta obično je kod [[Državni univerzitet Seoul|Državnog univerziteta Seoul]], a do samog vrha potrebno je 4 do 5 sati [[pješačenje|pješačenja]]. Na vrhu se nalazi [[radar]]ska stanica, budistički hram [[Wongaksa]] i svetište [[Yeonjuam]], koje je 1394. izgradio kralj [[Taejo]] iz dinastije Joseon u vrijeme premještanja korejskog glavnog grada u Seoul.

Osim Gwanaksana, u središtu grada u okruzima [[Jongno (Seoul)|Jongno]] i [[Seodaemun (Seoul)|Seodaemun]] nalazi se brdo [[Inwangsan]] (338&nbsp;m), do čijeg vrha vode stepenice.

U maju 2011. otvoren je najveći [[plutajući otok (Seul)|plutajući otok]] na svijetu. To je park sa mnogobrojnim [[restoran]]ima, dvoranama za svečanosti i terenima za sportove na vodi. U izgradnju otoka uloženo je oko 63 miliona [[Euro|eura]].<ref>[http://www.spiegel.de/reise/fernweh/0,1518,763643,00.html Seoul eröffnet größte schwimmende Insel der Welt {{de}}]</ref>

=== Manifestacije ===
U svetištu [[Sungkyunkwan]], koje se nalazi na [[Univezitet Sungkyunkwan|istoimenom univezitetu]], sjeveroistočno od Biwona, dvaput godišnje (1. februara i 1. augusta po [[lunarni kalendar|lunarnom kalendaru]]), održava se religijska ceremonija u čast [[Konfučije|Konfučija]], na čijim je religijskim osnovama nastala dinastija Joseon.

Po lunarnom kalendaru, svakog 8. aprila slavi se [[Buda|Budin]] rođendan, kao Praznik lampiona. Povodom tog praznika budistički hramovi kite se [[lampion]]ima i održava se procesija s lampionoma od trga [[Yeouido]] do hrama [[Jogyesa]].

Prve subote u maju, u svetištu [[Jongmyo]], održava se ceremonija ''[[Jongmyo Daeje]]'', kada se procesijom i ritualom časti odaje počast kraljicama i kraljevima dinastije Joseon.

=== Festivali ===
[[Datoteka:Hi.Seoul.Festival.02.jpg|mini|desno|Festival "Hi! Seoul"]]
U oktobru 2012. u dvorani [[Dvorana KBS|KBS]] održan je međunarodni muzički festival [[ABU TV Song Festival 2012.|ABU TV i radijski festival]] u organizaciji [[Azijska radiodifuzijska unija|Azijske radiodifuzijske unije]] (ABU).<ref>{{cite web|title=ABU TV and Radio Song Festivals 2012|url=http://esckaz.com/2012/abu.htm|publisher=ESCKAZ.com|accessdate=17. 8. 2012}}</ref><ref>{{cite web|title=ABU GA Seoul 2012|url=http://www.abu2012seoul.com/|publisher=Asia-Pacific Broadcasting Union|accessdate=17. 8. 2012}}</ref>

Festival ''[[Hi! Seoul]]'' je kulturni festival koji se od 2003. održava 4 puta godišnje početkom svakog godišnjeg doba. Festival je posvećen historiji i kulturnoj tradiciji Koreje i Seoula.

=== Kulinarski specijaliteti ===
Seoul nema poseban kulinarski specijalitet po kojem bi bio poznat, ali u gradu postoji veliki izbor jela, kako [[Korejska kuhinja|korejske kuhinje]], tako i ostalih međunarodnih kuhinja. Hrana i usluge u restoranima zapadnih kuhinja relativno su skupe, izuzevši međunarodne restorane [[brze hrane]] ({{En|fast food}}), gdje se cijene kreću u rangu cijena u evropskim gradovima. Omiljeni su ulični restorani, u kojima se mogu dobiti tradicionalni korejski specijaliteti [[bulgogi]], [[samgyeopsal]] i [[galbi]], mali pečeni komadi mesa u raznim umacima s povrćem.

U regionu Seoula poznate su varijante [[kimchi]]ja zvane ''sokbatyi'' i ''chunggak''. Ukiseljeno povrće ''kimchi'', najčešće kiseli [[kupus]] s ljutom paprikom, gotovo je stalni prilog u korejskoj kuhinji. ''Chunggak'' je ukiseljeni [[hren]] izrezan na manje komade.
<center><gallery>
Datoteka:Korean food 8.jpg|[[Samgyeopsal]]
Datoteka:Korean.cuisine-Bulgogi-01.jpg|[[Bulgogi]]
Datoteka:Korean.food-Galbi-03.jpg|[[Galbi]]
Datoteka:Kimchi with Tofu.jpg|[[Kimchi]] s [[tofu]]om
</gallery></center>

=== Trgovine ===
Najveće mjesto za kupovinu u gradu je tržni centar Dongdaemun, koji se nalazi u blizini istoimene istočne stare gradske kapije. Prostire se na oko 10 blokova, a moguće je naći elektrotehničke proizvode, obuću, odjeću, namještaj, kao i sve ostale neophodne stvari. Turističko odredište je [[Namdaemun Sijang]], koji se nalazi istočno od južne kapije. Suvenirnice i tradicionalni korejski restorani nalaze se u tržnom centru [[Namdaemun]]. Pored velikih tržnih centara, postoje mnoge robne kuće i cijele poslovne ulice u kojima se smještene razne trgovine. Jedna od poznatijih ulica je [[Shinsegae]], koja se nalazi preko puta Korejske banke. U ulici Samil-nou u blizini Cheonggyecheona nalazi se trgovina ''Printemps''. Antikviteti i suveniri prodaju se u gradskoj četvrti [[Insa-dong]] (okrug [[Jongno (Seoul)|Jongno]]).

Čitave trgovinske ulice u okrugu Jongno izgrađene su ispod avenije [[Euljiro]] te hotela ''Westin Chosun'', ''Lotte'' i ''Plaza''. ''Sogong Arcade'' počinje ispod hotela Plaza, pa se proteže ispod hotela ''Chosun'' i završava robnom kućom ''Cosmos'' u četvrti [[Myongdong]] u okrugu [[Jung (Seoul)|Jung]]. ''Hoehyon Arcade'' počinje od glavne seulske pošte i završava se tek kod ulice [[Toegyero]]. U ovim podzemim trgovinama moguće je naći odjeću, nakit, [[knjiga|knjige]], [[računar]]e, [[kamera|kamere]], suvenire i reprodukcije starog porculana.

== Privreda i infrastruktura ==
=== Privreda ===
[[Datoteka:Seoul-COEX.jpg|mini|COEX]]
Modernizacija Seoula započela je po završetku Korejskog rata te je svoj vrhunac doživjela 1990-ih. Karakteristike privrednog razvoja su prelazak u industrijsko društvo i brzi privredni rast. Između 1989. i 1998. privreda Južne Koreje rasla je prosječno 11,6%, u čemu je učešće privrednih objekata u Seoulu bilo najveće. [[Nezaposlenost|Stopa nezaposlenosti]] 1997. bila je samo 2,7%. [[Istočnoazijska ekonomska kriza|Privredna kriza iz 1997]], koja je potresla velike dijelove Azije, povećala je stopu nezaposlenosti na 9%, a [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Južne Koreje spao je na 5,5%. Nakon toga korejska privreda se počela oporavljati i nastavila je sa brzim razvojem.

U Seoulu se nalazi veliki broj industrijskih postrojenja kao što su fabrika [[mobitel]]a [[Pantech Curitel]], opskrbljivač energijom [[Korea Electric Power Corporation]], industrijski koncerni [[Daewoo]] i [[Samsung]], koncern mašinske industrije [[Hyundai]], mješoviti koncern [[SK Group]] i korporacija [[LG (korporacija)|LG]]. Važniji industrijski proizvodi su [[tekstil]] i odjeća, hemijski proizvodi, električni i elektronički aparati, mašine i štampači. Od ukupno 75.285 firmi, 1999. godine samo su 232 zapošljavale više od 200 radnika, a ostale firme bili su pogoni srednje veličine te firme koje u prosjeku zapošljavaju 6 osoba. Najvažnije industrijsko područje je ''Korea Export Industrial Complex'' (''Guro Industrial Complex'') u okrugu [[Guro (Seoul)|Guro]], gdje su na površini od 1,98&nbsp;km² smještene 474 firme, koje zapošljavaju 25.111 radnika, a uglavnom su zastupljeni pogoni montaže te fabrike [[papir]]a. U okolnim poljoprivrednim područjima uzgajaju se [[soja]], [[pšenica]] i [[proso]]. Destilerija [[Jinro]] proizvodi [[alkohol]]no piće, [[soju]] (čit. ''sodžu''), koje je najprodavanije alkoholno piće na svijetu.<ref name="bestselling">{{cite news|url=http://travel.cnn.com/seoul/drink/soju-most-sold-drink-world-930177|title=It's official: Jinro soju is the world's best-selling liquor|date=2012-06-12|publisher=CNN Travel|accessdate=29. 4. 2013}}</ref> Poznati proizvođači [[Pivo|piva]] su [[Pivara Hite]] (ujedinjena u koncern Jinro) i [[Orijentalna pivara]].<ref name=economist>{{cite news|title=Fiery food, boring beer|url=http://www.economist.com/news/business/21567120-dull-duopoly-crushes-microbrewers-fiery-food-boring-beer|publisher=The Economist|accessdate=24. 4. 2013|date=24. 11. 2012}}</ref> Ostale firme prehrambene industrije su [[Seulska mljekara]], [[Nongshim Group]] i [[Lotte]].

Za uvoz i izvoz robe koristi se luka u [[Incheon]]u na obali [[Žuto more|Žutog mora]]. Prednost Seoula je centralni položaj između Kine i Japana, koji su udaljeni samo 2 sata leta, dok su drugi finansijski i industrijski centri Azije ([[Indonezija]], [[Tajland]] i [[Filipini]]) udaljeni samo 5 sati leta.

Centralizacijom, koja je započela još u vrijeme japanske kolonizacije, Seoul je postao najznačajnije središte industrije i uslužnih djelatnosti, a u gradu se nalaze najvažnije upravne i finansijske službe zemlje. Sve veće banke, osiguranja i trgovinske firme Južne Koreje imaju sjedište u Seoulu.

=== Saobraćaj ===
[[Datoteka:Seoul-station-concourse.jpg|mini|[[Željeznička stanica Seoul]]]]
[[Datoteka:AREX EMU2000.jpg|mini|ldesno|Linije metroa AREX između Međunarodnog aerodroma Incheon i Seoula]]
==== Zračni saobraćaj ====
Seoul ima dva aerodroma: [[Međunarodni aerodrom Incheon]] (IIA) i [[Aerodrom Gimpo|Gimpo]] (GMP). Međunarodni aerodrom Incheon ({{Kor|인천국제공항|仁川國際空港|Incheon Gukje Gonghang}}) otvoren je 2001, kad je preuzeo ulogu glavnog međunarodnog aerodroma Seoula. Nalazi se 50&nbsp;km zapadno od grada na otoku [[Yeongjongdo]] i sa Seoulom je povezan autoputem, mrežom autobuskih linija i od 2008. linijom [[Seulski metro|metroa]] {{Seoulski metro|arx}}. Također je povezan željeznicom s Aerodromom Gimpo. Aerodrom je 2013. primio 41.482.828 putnika.

Gimpo ({{Kor|김포국제공항|金浦國際空港|Gimpogukjegonghang}}) do 2001. služio je kao međunarodni aerodrom, a sada se koristi uglavnom za letove unutar Južne Koreje. 2006. godine imao je 13.766.388 putnika.<ref name="aci">{{Cite web |title=ACI |url=http://www.airports.org/ |access-date=2015-04-28 |archive-date=2012-05-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120526062436/http://www.airports.org/ |dead-url=yes }}</ref> Nalazi se 18&nbsp;km od Seoula.

==== Željeznički saobraćaj ====
U gradu se nalaze dvije veće željezničke stanice: [[Željeznička stanica Seoul]] i [[Željeznička stanica Yongsan|Yongsan]]. Glavna, Željeznička stanica Seoul, izgrađena je za vrijeme japanske okupacije, a dograđena je 1989. i 1990. Uprkos dogradnji, zbog preopterećenosti se morala izgraditi nova stanica Yongsan, koja je otvorena 2004. Grad je željezničkim saobraćajem dobro povezan s okolnim gradovima, pogotovo s onima na jugu zemlje. Od 30.&nbsp;marta 2004. firma [[Korea Train Express]] (KTX) pustila je u promet prvu [[Brzi voz|brzu željeznicu]] na relaciji između Seoula i [[Busan]]a, s najvećom brzinom od 305&nbsp;km/h, čime je Južna Koreja postala prva država u Aziji koja je iskoristila francusku tehnologiju ''brzog voza'' (TGV).

==== Cestovni saobraćaj ====
Gustom mrežom autoputeva Seoul je autobuskim saobraćajem povezan sa gotovo svim većim gradovima Južne Koreje te su [[autobus]]i dobra alternativa za željeznički saobraćaj u Koreji. Većina tzv. ''ekspresnih autobuskih linija'' kreće sa stanice [[Autobuski terminal Gangnam|Gangnam]] na jugu grada, nekoliko linija s istočnog terminala [[Autobuski terminal Dong|Dong]], a nekoliko sa sjevernog terminala [[Autobuski terminal Sangbong|Sangbong]]. Od oko 70 linija koje povezuju Seoul sa drugim gradovima, većina ih vozi u intervalu od jednog sata, dok važnije linije voze i u intervalima od 10-20 minuta. Pored normalnih linija, koje voze od 6 do 21 h, postoje i noćne linije od 21 h do 2 h. Osim ovih brzih linija, koje uglavnom saobraćaju autoputevima, postoje i međugradski autobusi, koji ulaze i u manje gradove i ne voze autoputevima te su im uglavnom povoljnije cijene u odnosu na tzv. ekspresne autobuse.

==== Gradski saobraćaj ====
[[Datoteka:Sejong-ro in Jongno-gu 2012.jpg|thumb|Sejongno 2012]]
Cestovna mreža u Seoulu dobro je izgrađena. Osim 6 autoputeva, iz centra grada pruža se 19 ulica u svim pravcima, a sami centar okružuju tri cestovna prstena. Ukupna dužina saobraćajnica 1999. bila je 7.801&nbsp;km. Sve važnije ceste su višetračne, a najšira je [[Sejongno]] sa 20&nbsp;voznih traka. Uprkos takvoj mreži, u gradu su česti zastoji i kolone, prouzrokovani velikom gustoćom saobraćaja i niskom [[ekologija|ekološkom]] sviješću, što dovodi do visokog zagađenja zraka. Vozne karte za autobus i metro relativno su niske u odnosu na evropske cijene i u zavisnosti su od rastojanja. Međutim, u Seoulu ne postoje mjesečne ili sedmične karte te se plaćanje vrši obično čip-kartama (tzv. ''[[T-Money]]''), koje mogu memorizirati novčane iznose do 500.000 [[južnokorejski vona|vona]]. Plaćanje se vrši čip-kartom, s koje se elektroničkim putem automatski skida određeni iznos. Ove karte mogu služiti i u druge svrhe te se njima mogu plaćati usluge i kupovati roba u nekim trgovimama.<ref>Korea Tourism Organization: [http://german.visitkorea.or.kr/ger/TR/TR_GE_2_3.jsp Informationen zum koreanischen Verkehrssystem: U-Bahn, Flughafenbusse & Stadtbusse, Taxis und Züge. Verkehrsinformationen für Jedermann!]; pristupljeno: 10. 11. 2011 {{de}}</ref><ref>Korea Smart Card Co.: [http://www.t-money.co.kr/jsp/newpub/oversea/english/eng_index.jsp T-money World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140712154421/http://www.t-money.co.kr/jsp/newpub/oversea/english/eng_index.jsp |date=2014-07-12 }}; pristupljeno: 10. 11. 2011 {{en simbol}}</ref> Autobuske karte nije moguće koristiti u metrou i koriste se samo u prevozu autobusom.

===== Metro =====
{{Glavni|Seulski metro}}
[[Datoteka:South Korea subway logo.svg|desno|120px|mini|Logo Seulskog metroa]]
Optimalno prevezno sredstvo u Seoulu je [[Seulski metro|metro]] ({{Kor|서울 지하철|}}). Prva dionica puštena je u promet 15.&nbsp;augusta 1974. Danas je ukupna dužina metroa 433&nbsp;km, a metro se neprekidno dograđuje. Vozovi metroa voze svaki dan od 5:30&nbsp;h do 23:30, obično u intervalima od 4-6&nbsp;minuta, a u dijelu dana s najvećim brojem putnika (tzv. ''špici'') svake 3-4&nbsp;minute. Dnevno seulski metro koristi oko 3 miliona putnika, dok ih godišnje preveze oko 2 i po milijarde, te je najfrekventniji metro na svijetu. Mreža metroa sastoji se od 9 linija, kojima upravljaju 4 firme: [[Seoul Metro]], [[Seoul Metropolitan Rapid Transit Corporation]] (SMRT), [[Korail]] i [[Metro 9]] (Veolia Transport). Linije metroa obilježene su definiranim bojama što strancima, koji ne poznaju korejsko pismo, omogućava lakše snalaženje. Ime naredne stanice oglašava se na displeju u metrou, te objavljivanjem naziva stanice na [[Korejski jezik|korejskom]], [[Kineski jezik|kineskom]], [[Japanski jezik|japanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]].

Metro povezuje Seoul s [[Incheon]]om i [[Južnokorejske provincije|južnokorejskim provincijama]] [[Gyeonggi]], [[Chungcheongnam]] i [[Gangwon]] te ima ukupno 617 stanica.

===== Tramvaji =====
{{Glavni|Seulski tramvaji}}
[[Datoteka:Taihei-Dori in Keijo.JPG|mini|Tramvaj u ulici Taihei-Dori]]
U Seoulu je 1.&nbsp;maja 1899. pušten u promet električni [[tramvaj]], koji je vozio sve do 29.&nbsp;novembra 1968, kada je ukinut. Dužina tramvajske mreže u Seoulu iznosila je 1914. godine 26&nbsp;km, oko 1941. doživjela je svoj maksimum, a oko 1960. iznosila je oko 50&nbsp;km.<ref>1. Podaci iz djela Andreja Lankova ''The Dawn of Modern Korea'' za početak 1950-ih <br> &nbsp;&nbsp;&nbsp;2. Na stranici http://www.tramz.com/tva/ko.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150322201618/http://www.tramz.com/tva/ko.html |date=2015-03-22 }} za 1964. navedena je dužina od 74&nbsp;km.</ref> U tom vremenu bilo je ukupno 15 linija.

===== Autobusi =====
Autobuske linije također su dobro izgrađene. Oko 350 linija dnevno prevozi oko 7 miliona putnika. Postoje tri vrste autobuskih linija: normalne linije, linije susjednih gradova i direktne linije. ''Normalne linije'' voze uobičajeno od 5:00&nbsp; do ponoći i saobraćaju svakih nekoliko minuta. Vremena polaska se na stanicama prikazuju elektronički, a zbog velike zastupljenosti [[pametni mobitel|pametnih mobitela]], vozne redove svih linija moguće je očitavati pomoću prikladnih aplikacija. ''Linije susjednih gradova'' povezuju ona stambena naselja koja nisu povezana normalnom mrežom, tj. normalnim i direktnim linijama. ''Direktne linije'' su autobuske linije koje koriste komfornije autobuse i povezuju Seoul s okolnim gradovima, s manje usputnih stanica i bez velikih zadržavanja.

== Obrazovanje ==
{{Glavni|Spisak univerziteta u Seoulu}}
[[Datoteka:서울대정문.jpg|mini|150px|Glavni portal Seulskog nacionalnog univerziteta]]
Seoul je obrazovni centar Južne Koreje. U gradu se nalazi 36 univerziteta, od kojih su najpoznatiji
[[Seulski nacionalni univerzitet]], [[Univerzitet Koreja]], [[Univerzitet Yonsei]], [[Korejski nacionalni univerzitet umjetnosti]] (KARTS), [[Univerzitet Sungkyunkwan]], [[Univerzitet stranih jezika Hankuk]] i [[Ženski univerzitet Ewha]].

Osim univerziteta, po podacima iz 1997, u gradu postoji još 15 [[Koledž|junior-koledža]], 273 [[visoke škole]], 352 [[srednja škola|srednje škole]], 512 [[osnovna škola|osnovnih škola]] i 1370 [[obdanište|obdaništa]]. Također postoji veliki broj stranih škola. U gradu se nalazi i 28 [[biblioteka]] (od toga su dvije samo za [[sljepoća|slijepe]]) te veliki broj knjižara.

== Poznati stanovnici Seoula ==
[[Datoteka:Psy Gangnam Style performs at Marquee, The Star, Sydney, Australia (1).jpg|mini|desno|Korejski pjevač [[PSY|Psy]]]]
''Napomena: Svi za koje nije navedena nacionalnost dolaze iz Južne Koreje.''
{|
| width="25%" valign="top" |
* [[Bae Yong-jun]], [[glumac]]
* [[Jasmine Choi]], [[flauta|flautistica]]
* [[Chung Mong-koo]], menadžer
* [[Myung-Whun Chung]], [[dirigent]] i [[pijanist]]
* [[Goh Kun]], [[političar]]
* [[Debbie Green]], američka [[odbojka]]šica
* [[Hashida Sugako]], japanski esejist 
* [[Akihiko Hirata]], japanski glumac
* [[Daniel Chonghan Hong]], fizičar
* [[Hur Suk-ho]], [[golf]]er
* [[David W. K. Johnson]], američki [[kompozitor]] 
* [[Koh Chang-su]], kompozitor
* [[Chang-Rae Lee]], američki pisac
| width="25%" valign="top" |
* [[Gee Hye Lee]], džez-pijanistica 
* [[Lee Chung-yong]], nogometaš
* [[Lee Hee-wan]], odbojkaš i trener 
* [[Jim Lee]], američki strip-crtač i izdavač 
* [[Lee Kwang-Keun]], operski pjevač
* [[Nam June Paik]], američki vizualni umjetnik 
* [[Park Ji-sung]], nogometaš
* [[Linda Park]], američka glumica
* [[Rain (pjevač)|Rain]], glumac i pjevač
* [[Ryu Seung-min]], [[stoni tenis|stonoteniser]]
* [[Seo Jung-won]], nogometaš
* [[Song Dae-won]], [[skejtbord|skejter]]
* [[Hines Ward]], američki [[ragbi]]jaš
* [[Joscelin Yeo]], [[singapur]]ska [[plivanje|plivačica]]
| width="25%" valign="top" |
* [[Yun Seon-do]], pjesnik 
* [[Lee Seung-hoon]], [[brzo klizanje|brzoklizač]]
* [[Woo Bum-kon]], [[atentat]]or
* [[Hong Myung-bo]], nogometaš
* [[Phillip Rhee]], južnokorejsko-američki glumac, [[režiser]], [[producent]] i [[scenarist]]
* [[Yang Tae-young]], [[gimnastika|gimnastičar]]
* [[PSY|Psy]], [[pjevanje|pjevač]]
* [[Kim Jee-woon]], režiser
* [[Yoonki Baek]], operski pjevač
* [[Steven Yeun]], južnokorejsko-američki glumac
* [[Emmy Oh]], pijanistica
* [[Im Yoona]], glumica i pjevačica grupe [[Girls' Generation]]
|}

== Gradovi prijatelji ==
<div class="noprint">
{|style="width:100%"
|-
| style="width:33.3%;"|
* {{flagicon|IRN}} [[Tehran]], [[Iran]] (1963)<ref>{{cite book|url=http://books.google.ca/books?id=wQiJ3vBJfvQC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=New Economic Spaces in Asian Cities: From Industrial Restructuring to the Cultural Turn |publisher=Routledge and the Taylor & Francis Group |year=2012 |accessdate=2013-10-14}}</ref><ref>{{cite web |url=http://atlas.tehran.ir/Default.aspx?tabid=252 |title=Atlas of Tehran Metropolis |publisher=Tehran Municipality |date= |accessdate=2013-10-14 |archive-date=2018-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181009221306/http://atlas.tehran.ir/Default.aspx?tabid=252 |dead-url=yes }}</ref>
* {{flagicon|ROC}} [[Taipei]], [[Taiwan]] (1968)<ref name="Seoul twinnings"/><ref name="Taipei sisters">[http://www.edunet.taipei.gov.tw/attach/The%2045%20Sister%20Cities%20list.doc Taipei Sister city list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410023801/http://www.edunet.taipei.gov.tw/attach/The%2045%20Sister%20Cities%20list.doc |date=2014-04-10 }} Taipei City Council</ref>
* {{flagicon|TUR}} [[Ankara]], [[Turkey]] (1971)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|USA}} [[Honolulu]], [[United States]] (1973)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|USA}} [[San Francisco]], [[United States]] (1976)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|BRA}} [[São Paulo]], [[Brazil]] (1977)<ref name="Seoul twinnings"/><ref name="São Paulo twinnings">{{cite web|url=http://www3.prefeitura.sp.gov.br/cadlem/secretarias/negocios_juridicos/cadlem/integra.asp?alt=11072007L%20144710000|title=Pesquisa de Legislação Municipal – No 14471|accessdate=2013-08-23|work=Prefeitura da Cidade de São Paulo [Municipality of the City of São Paulo]|language=Portuguese|trans_title=Research Municipal Legislation – No 14471|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111018123138/http://www3.prefeitura.sp.gov.br/cadlem/secretarias/negocios_juridicos/cadlem/integra.asp?alt=11072007L%20144710000|archivedate=2011-10-18|deadurl=yes}}</ref><ref name="São Paulo WikiSource">[http://pt.wikisource.org/wiki/Lei_Municipal_de_S%C3%A3o_Paulo_14471_de_2007 Lei Municipal de São Paulo 14471 de 2007] WikiSource {{pt icon}}</ref>
* {{flagicon|COL}} [[Bogota]], [[Kolumbija]] (1982)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|IDN}} [[Jakarta]], [[Indonesia]] (1984)<ref name="Seoul twinnings"/>
||
* {{flagicon|JPN}} [[Tokyo]], [[Japan]] (1988)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|RUS}} [[Moscow]], [[Rusija]] (1991)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|AUS}} [[New South Wales]], [[Australija]] (1991)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|FRA}} [[Paris]], [[Francuska]] (1991)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|MEX}} [[Mexico City]], [[Meksiko]] (1992)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|PRC}} [[Beijing]], [[Narodna Republika Kina]] (1993)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|MNG}} [[Ulan Bator]], [[Mongolija]] (1995)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|VIE}} [[Hanoi]], [[Vijetnam]] (1996)<ref name="Seoul twinnings"/>
||
* {{flagicon|POL}} [[Warsaw]], [[Poljska]] (1996)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|EGY}} [[Cairo]], [[Egipat]] (1997)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|ITA}} [[Rome]], [[Italija]] (2000)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|KAZ}} [[Astana]], [[Kazahstan]] (2004)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|USA}} [[Washington, D.C.]], [[Sjedinjene Američke Države]] (2006)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|GRE}} [[Athens]], [[Grčka]] (2006)<ref name="Seoul twinnings"/>
* {{flagicon|THA}} [[Bangkok]], [[Tajland]] (2006)<ref name="Seoul twinnings"/><ref name="BMA sister cities">{{cite web|url=http://iad.bangkok.go.th/en/list|title=Relationship with Sister Cities|author=International Affairs Division|work=International Affairs Division website|publisher=International Affairs Division, Bangkok Metropolitan Administration|accessdate=12 September 2012|archive-date=2016-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160611230221/http://iad.bangkok.go.th/en/list}}</ref>
* {{flagicon|UZB}} [[Taškent]], [[Uzbekistan]] (2010)<ref name="Seoul twinnings"/>
|}

{{Panoramica|Seoul.2007.Pano.jpg|1200px|Panorama Seula}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Seoul}}
* [http://english.seoul.go.kr/ Seoul Metropolitan Government] {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/534948/Seoul ''Seoul'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://english.tour2korea.com/sightseeing/destination/seoul/city_seoul.asp Highlights of Seoul (National Tourism Organization)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040204050304/http://english.tour2korea.com/sightseeing/destination/seoul/city_seoul.asp |date=2004-02-04 }} {{en icon}}
* [http://dmoz.org/Regional/Asia/South_Korea/Seoul/ Open Directory category] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216094000/http://dmoz.org/Regional/Asia/South_Korea/Seoul/ |date=2006-02-16 }} {{en icon}}
* [http://www.seoulstyle.com For hip tips on shopping, dining, nightlife and modern culture in Seoul] {{en icon}}
;Karte
* [http://dhclub.org/hanafos/map/seoul_map.jpg Map of Seoul ([[Korejski jezik|korejski]])] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108015724/http://dhclub.org/hanafos/map/seoul_map.jpg |date=2011-11-08 }}
* [http://www.seoulsearching.com/grfx/maps/centralseoul.jpg Map of Central Seoul] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060215180743/http://www.seoulsearching.com/grfx/maps/centralseoul.jpg |date=2006-02-15 }}
* [http://newton.kias.re.kr/~hepph/public_html/03icfp/submap.jpg Seoul subway map]
* [http://www.asianinfo.org/asianinfo/countries_map/map-picture/seoul.jpg Map of downtown Seoul]
* [http://www.megacities.uni-koeln.de/documentation/seoul/map/Seoulmap.jpg Map of Seoul and environs]

{{Glavni gradovi u Aziji}}

[[Kategorija:Seoul| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Južnoj Koreji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Olimpijski gradovi]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-S|eul]]