Wikipedija

Nevladina organizacija

Nevladine organizacije su specifična forma organizovanja građana. Termin se masovno koristi od 1983. nakon što je Ronald Reagan osnovao National Endowment for Democracy kao paradržavnu instituciju za financiranje nevladnih organizacija koje rade na promicanje demokratije. Sam pojam nevladine organizacije je usko povezan sa pojmom civilnog društva. Pored termina "nevladina organizacija" koristi se i termin "udruženje građana".

Aktivnosti

uredi

Jedna korisna definicija civilnog društva je da je ono “Sfera institucija, organizacija i pojedinaca locirana između porodice, države i tržišta u kojoj ljudi učestvuju volonterski da unaprede zajedničke interese.”

Oblast preklapanja predstavlja mesto gde se snage države (zakonodavna, sudska i izvršna vlast), biznisa i građana objedinjuje da bi se kreirao normativni prostor za demokratiju, društvenu odgovornost i zaštitu javnih interesa.

Civilno društvo za koje se nevladine organizacije zalažu je:

  • Prostor za mobilizaciju i artikulaciju interesa pojedinaca i grupa
  • Institucionalno sredstvo za medijaciju (posredovanje) između konfliktnih interesa i konfliktnih socijalnih vrednosti
  • Mogućnost za iskazivanje i praktikovanje društvenih, religioznih i kulturnih verovanja i aktivnosti
  • Mogućnost za ograničavanje inherentne tendencije države da proširi svoju kontrolu
  • Mogućnost da se ograniči potencijal biznisa da bude bez kontrole.

Pojam zajednički interes u definiciji može da bude raznolik. On može, ali i ne mora, da bude prihvatljiv za sve koji rade sa, i u, organizacijama civilnog društva. Ono što je bitno je da su sloboda govora i sloboda udruživanja bitni elementi u demokratskim društvima koji dozvoljavaju građanima da se udružuju i da iskažu različite interese koji ne moraju biti atraktivni uvek za sve. Značajna odlika civilnog društva je da postoji podsticajni ambijent u kome su različiti pogledi dozvoljeni i poželjni i gde je organizacijama ili asocijacijama različite vrste dozvoljeno da postoje.

Institucije jednog podsticajnog ambijenta za razvoj civilnog društva su:

Financiranje

uredi

Veće NVO ponekad imaju godišnji proračun od nekoliko miliona eura. Proračun Human Rights Watcha godine 2003. obuhvaćao je približno 21,7 milijuna USD. Glavni izvori prihoda su pre svega državne dotacije.[1] što dovodi u pitanje njihovu neutralnost

Pojam "Nevladina organizacija" sugerira ne-sudjelovanje vlasti. Međutim, mnoge nevladine organizacije u velikoj mjeri financiraju upravo neke vlade, da služe njihovim interesima. Primjerice, 162 milijuna dolara budžeta organizacije Oxfam snosi vlada Velike Britanija i Europske unije.

Nadalje, nevladine organizacije neformalno utječu na politiku i javno mnjenje u drugim zemljama. Primjerice, Ruska vlada je optuživala vladu SAD za veliku novčanu potporu putem NVO ukrajinskoj Narančastoj revoluciji i Gruziji što i sam International Republican Institute koji financira nevladine organizacije priznaje. Osim ova dva slučaja nevladine organizacije financirane od SAD su potvrđeno bile pored ostalog uključene u državni udar na Haitiju 2004.,[2] državni udar u Hondurasu 2009. godine, postavljanje stranke na vlast u Poljskoj 1997 i u događajima tokom arapskog proljeća u Tunisu, Libiji, Siriji i Egiptu gdje će tamošnja vojna vlada njihove članove pohapsiti 2012. godine što dovodi do internacionalne krize s SADom [3].

Zbog takvih postupaka nevladinih organizacija, mnoge neevropske vlade ih smatraju kao ekspoziturama obavještajnih službi vlada koje ih financiraju pošto se koriste za destabilizaciju država.[4] što je i potvrđeno činjenicama kao što je ona da je Suzanne Nossel bivši glavni operativni djelatnik Human Rights Watch postavljena na poziciju zamenika ministra vanjskih poslova SADa, nakon čega će biti postavljena na položaj glavnog direktora Amnesty International SADa.[5].

Prvo SAD,a potom vodeći se tim primjerom potom i Rusija su donesli zakone po kojima se nevladine organizacije koje dobivaju novac iz inostranstva moraju registrirati kao strani agenti.[6]

Situacija

uredi

Situacija s financiranjem najpoznatijih nevladinih organizacija je sljedeća:

  • Transparency International je financiran od država [7], a najbolji konkretan primer o financiranju je onaj iz Hrvatske. Po njemu ogranak u Hrvatskoj je u 2011. godini dobio 157.000 kuna iz državne Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, od Europske unije je dobio milion kuna, a od Nemačke 300.000 [8].
  • Human Rights Watch izjavljuje da nije financiran od država nego samo od fondacija i fizičkih lica [9]. 75 % svog novca HRW dobiva iz Severne Amerika,a ostatak iz Zapadne Evrope.[10] Jedan od najvažnijih financijera je "zloglasni" George Soros preko svog Open Society za promociju demokratije.[11]
  • Amnesty International izjavljuje da je financiran od "običnih zabrinutih građana" i odbija dati detaljnije informacije [12]. Bivši član upravljačkog odbora AI je izjavio da je pre 20 godina organizacija dobrim delom ovisila o direktnom financiranju iz SADa [13].

Primer

uredi

Svetski najpoznatiji primer glasne šutnje tim "nevladinih organizacija" kojim se dokazuje njihova hipokrizija,a koji koriste njihovi protivnici je Bagdadski pokolj 17.7.2007. kada je američki vojni helikopter napao civile među kojima su bili i reutersovi novinari i pobio ih između 12 i 18 zavisno od različitih izvora. Taj napad koji je izvršen dvaput to jest nakon prvog napada helikopter ja napao i osobe koje su došle u pomoć ranjenicima je bio potpuno ignoriran od Amnesty International, Human Rights Watch i Transparency International koji su odbili kritizirati američku vojsku, dok istovremeno obavezno kritiziraju stvarna ili navodna kršenja ljudskih prava u slučajevima u Washingtonu nepopularnih država.[14].

Povezano

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ "Nichtregierungsorganisationen(ngos)" (de)
  2. ↑ Mixed U.S. Signals Helped Tilt Haiti Toward Chaos
  3. ↑ When an 'NGO' is not an NGO: Twists and turns under Egyptian skies
  4. ↑ "Russischer Geheimdienst verdächtigt britische Diplomaten" Arhivirano 2011-10-13 na Wayback Machine-u (de)
  5. ↑ Executive Director of Amnesty International USA
  6. ↑ Obama, Putin exchange letters amid troubled US-Russia relations
  7. ↑ „How is TI financed?”. Arhivirano iz originala na datum 2012-04-04. Pristupljeno 2012-02-23. 
  8. ↑ Nekad "strani plaćenici", danas uvoznici novca u Hrvatsku
  9. ↑ Financials
  10. ↑ Human Rights Watch Visit to Saudi Arabia
  11. ↑ George Soros gives $100 million to Human Rights Watch
  12. ↑ „How is Amnesty funded?”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-03. Pristupljeno 2012-02-23. 
  13. ↑ „Dennis Bernstein and Dr. Francis Boyle Discuss the Politics of Human Rights”. Arhivirano iz originala na datum 2009-08-05. Pristupljeno 2012-02-23. 
  14. ↑ What the laws of war allow
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Nevladina_organizacija&oldid=42172101