NIN-ova nagrada
NIN-ova nagrada (srpski: НИН-ова награда) je prestižna srpska, a ranije jugoslavenska, književna nagrada koja se svake godine dodjeljuje za najbolji novi srpski (ranije jugoslavenski) roman. Nagrada se dodjeljuje svake godine u sijelnju, a o pobjedniku odlučuje žiri većinom glasova. Značaj NIN-ove nagrade u srpskoj književnosti je enorman - nagrada je u stanju transformirati dobitnikovu književnu karijetu, a uz to dobitnom romanu praktički osigurava status bestsellera. Danas se smatra najutjecajnijom književnom nagradom u Srbiji.
| NIN-ova nagrada | |
|---|---|
| Dodjeljuje se za | Najbolji novi srpski roman (ranije jugoslavenski) |
| Dodjeljuje | NIN |
| Zemlja |  SFR Jugoslavija (1954-1992) SR Jugoslavija (1992-2006) Srbija (2006-)
|
| Prvo dodjeljivanje | 1954. |
Nagrada je prvi puta dodijeljena 1954. godine, a njezin prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za roman Koreni. Od tada, nagrada nije dodijeljena samo jednom i to 1959. godine, kada je dodjela otkazana radi stimuliranja kvalitete. Nagradu je te godine trebaop dobiti Miodrag Bulatović za roman Crveni petao leti prema nebu. Tokom desetljeća, nagradu su dobivali neki od najuglednijih jugoslavenskih pisaca poput Miroslava Krleže, Meše Selimovića, Oskara Daviča, Danila Kiša, Ranka Marinkovića, Slobodana Novaka i Miloša Crnjanskog. Nagrada je samo sedam puta bila uručena ženama, prva žena dobitnica bila je Dubravka Ugrešić za roman Forsiranje romana reke a do danas zadnja je Danica Vukićević.
Dva je puta, tokom njezine povijesti, došlo do situacije da dobitnik odbije, odnosno vrati nagradu. Prvi puta je to uradio Danilo Kiš 1972. za roman Peščanik, a nakon njega Milisav Savić za roman Hleb i strah 1991. godine. Višestruki dobitnici nagrade bili su Dobrica Ćosić i Živojin Pavlović, koji su nagradu dobili dvaput, te Oskar Davičo, koji je nagradu dobio tri puta i jedini koji ju je dobio tokom dvije uzastopne godine.
Popis dobitnika
uredi
