Natrijum-hlorid

Natrijum-hlorid
	Natrijum-hlorid
Drugi nazivi	Kuhinjska so
Identifikacija
CAS registarski broj	7647-14-5
PubChem	5234
ChemSpider	5044
UNII	451W47IQ8X
EINECS broj	231-598-3
KEGG	D02056
MeSH	Sodium+chloride
ChEBI	26710
ChEMBL	CHEMBL1200574
RTECS registarski broj toksičnosti	VZ4725000
ATC code	A12CA01,B05CB01, B05XA03, S01XA03
Bajlštajn	3534976
Gmelin Referenca	13673
Jmol-3D slike	Slika 1
SMILES
	[Na+].[Cl-]
InChI
	InChI=1S/ClH.Na/h1H;/q;+1/p-1 ; Kod: FAPWRFPIFSIZLT-UHFFFAOYSA-M InChI=1/ClH.Na/h1H;/q;+1/p-1; Kod: FAPWRFPIFSIZLT-REWHXWOFAE
Svojstva
Molekulska formula	NaCl
Molarna masa	58.442 g/mol
Agregatno stanje	Beli ili bezbojni kristali ili prah
Gustina	2.16 g/cm³, osnovno
Tačka topljenja	801 °C
Tačka ključanja	1465 °C (1738 K)
Rastvorljivost u vodi	35.9 g/100 mL (25 °C)
Struktura
Geometrija molekula	Oktaedar
Opasnost
Opasnost u toku rada	Iritant i može da nadraži
NFPA 704	0 1 0
R-oznake	R36
S-oznake	ne
Tačka paljenja	Nije zapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni	NaF, NaBr, NaI
Drugi katjoni	LiCl, KCl, RbCl,; CsCl, MgCl2, CaCl2
Srodna soli	Natrijum-acetat
	; ; Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala
	Infobox references

Natrijum hlorid ili kuhinjska so (NaCl) dolazi u prirodi kao mineral halit. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrijum hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata.

Za drugu upotrebu, v. Sol (razvrstavanje).

Fizičke osobine

Natrijum hlorid je bijela kristalna supstanca, vrlo dobro topljiva u vodi.

Biološki značaj NaCl

Kuhinjska so je glavni izvor iona Na⁺ i Cl^- za ljude i životinje. Ioni Na⁺ imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog pritiska do održanja rada živčanog sistema. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.

Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 50 mg, a ta se količina otprilike nalazi u jednoj štruci bijelog kruha. Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.

Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati jod radi smanjenja pojave gušavosti.

Kristali kuhinjske soli

Način dobijanja

Razlikujemo dvije vrste kuhinjske soli rudna so i morska so.

Rudna kuhinjska so se dobije iz rudnika soli iskapanjem na mjestima gdje je nekada davno bilo more i nataložila se so povlačenjem mora (najbolji primjer za to je rudnik soli u Tuzli).
Morska so se dobija u solanama isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U Hrvatskoj postoje tri solane koje proizvode kuhinjsku so i to u Stonu, Ninu i Pagu.

Povezano

Reference

↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519. edit
↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846. edit
↑ Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
↑ Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594. edit

Spoljašnje veze

Portal Hemija

[1] Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519. edit

[2] Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.

[3] Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846. edit

[4] Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.

[5] Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594. edit

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]