Wikipedija

Izraelska naselja

Izraelska naselja na okupiranim područjima (hebrejski התנחלות), znana jednostavno i kao Izraelska naselja [1] su židovske civilne nastambe i zajednice izgrađene na zemlji koje je Izrael osvojio od Jordana, Egipta i Sirije tijekom Šestodnevnog rata 1967. Takva naselja danas postoje na Zapadnoj Obali, istočnom Jeruzalemu i Golanskoj visoravni. Naselja na Zapadnoj Obali i istočnom Jeruzalemu su izgrađena na području predložene buduće palestinske države. Opća skupština Ujedinjenih naroda predložila je 1947. rezolucijom 181 podjelu britanskog mandata Palestine na dvije države, Izrael i arapsku Palestinu, ali to nikada nije provedeno pošto je cijelo područje 1967. zauzeo Izrael. Naselja su postojala i na Sinaju i Gazi sve dok ih Izrael nije evakuirao: 1979. iz Sinaja nakon mirovnog sporazuma sa Egiptom te jednostranim povlačenjem 7.000 židovskih doseljenika iz Gaze 2005. Izrael je rastavio 18 naselja na Sinaju do 1982., te svih 21 u Gazi i četiri na Zapadnoj Obali 2005.,[2] ali je nastavio širiti naselja na područjima Zapadne Obale usprkos sporazumu iz Osla, prema kojem nijedna strana neće poduzeti korake za mijenjanja statusa Zapadne Obale ili Gaze prije završetka pregovora.[3][4][5]

Karta izraelskih naselja (plave točke) na Zapadnoj Obali 2006.

Međunarodna zajednica smatra tu politiku naseljavanja okupiranih područja nezakonitom.[6] Izraelska naselja u istočnom Jeruzalemu i Golanu, područja koja je Izrael i službeno anketirao, se također smatraju nezakonitima. [7] Ujedinjeni narodi su u nekoliko navrata naveli kako je izraelska izgradnja židovskih naselja na palestinskim područjima kršenje četvrte Ženevske konvencije.[8][9] Međunarodni sud pravde (MSP)[10] također naziva naselja izvan Izraela nezakonitim, a nijedna strana vlada ne podupire takvu izraelsku politiku.[11] U travnju 2012., Glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon, kao odgovor na izraelske najave o legalizaciji naselja izvan svojih granica, je ponovio da su ta doseljavanja nezakonita te da time krši načela prethodnih dogovora.[12] Slične kritike su poslali i EU i SAD.[13]

Izrael osporava poziciju međunarodne zajednice i pravne dokumente prema kojima su takva naselja izvan njegovih granica nezakonita,[14] navodeći da se naselja grade na zemljištu nejasnog pravnog statusa. Izraelski sudovi su znali presuditi da židovska naselja na privatnom palestinskom vlasništvu moraju biti uklonjena, ali su takve odluke rijetko provedene u stvarnosti. Od 1990-ih, broj židovskih doseljenika na palestinskom teritoriju u Zapadnoj Obali se utrostručio, te time i promijenio dio etničkog sastava tog područja, koje ima 2,5 milijuna Palestinaca.[15]

2010. godine, 327.750 izraelskih državljana je živjelo na 121 službeno priznatom naselju na Zapadnoj Obali, 192.000 je živjelo u istočnom Jeruzalemu a preko 20.000 je živjelo na Golanu.[16] Ta naselja su različita, od običnih farmi i graničnih sela do proširenih urbanih četvrti. Tri najveća naselja - Modi'in Illit, Maale Adumim i Betar Illit - su stekla status grada, pošto svaka ima preko 30.000 žitelja. BBC navodi da je 2012. bilo preko pola milijuna izraelskih doseljenika na Zapadnoj Obali, koji, prema studiji Oxfam, iako čine tek 13 % stanovništva, kontroliraju 86 % zemlje, dok Palestinci kontroliraju tek 6 %.[17]

Izraelska politika prema tim naseljima je promjenjiva: katkad ih je javno promovirala, a katkad uklanjala silom.[18] Posljednje naselje na Zapadnoj Obali izraelska vlada odobrila je 1999.[19] Nastavak širenja naselja i predstraža uz pomoć Izraela Palestinci često navode kao jednu od glavnih prepreka postizanja mirovnog sporazuma radi rješavanja Bliskoistočnog sukoba[20] ali i treće strane, poput UN-a,[21] Rusije,[22] Britanije,[23] EU-a,[24] i SAD-a.[21]

  • Tunel i most koji povezuje jeruzalemsku čevrt Gilo sa naseljem Gush Etzion na Zapadnoj Obali
    Tunel i most koji povezuje jeruzalemsku čevrt Gilo sa naseljem Gush Etzion na Zapadnoj Obali
  • Napušteno židovsko naselje Gush Katif, na obali Gaze
    Napušteno židovsko naselje Gush Katif, na obali Gaze
  • Evakuacija izraelskih doseljenika iz naselja Yamit, na sjeveroistoku Sinaja, 1982.
    Evakuacija izraelskih doseljenika iz naselja Yamit, na sjeveroistoku Sinaja, 1982.
  • Ariel, veće naselje na Zapadnoj Obali
    Ariel, veće naselje na Zapadnoj Obali
  • Izgradnja nove zgrade u naselju Ni'lin
    Izgradnja nove zgrade u naselju Ni'lin
  • Naselje Hemdat, duboko unutar Zapadne Obale, u dolini Jordana
    Naselje Hemdat, duboko unutar Zapadne Obale, u dolini Jordana

Izvori

uredi

Reference

uredi
  1. ↑ EU Trade with Israeli Settlements, a briefing paper
  2. ↑ Gorenberg 2007., str. 363
  3. ↑ Cordesman & Moravitz 2005., str. 432-433
  4. ↑ Moaz 2006., str. 472
  5. ↑ Bishara 2003., str. 133
  6. ↑
    • Roberts, Adam. „Prolonged Military Occupation: The Israeli-Occupied Territories Since 1967”. The American Journal of International Law (American Society of International Law) 84 (1): 85–86. 
    • Pertile, Marco (2005). „'Legal Consequences of the Construction of a Wall in the Occupied Palestinian Territory': A Missed Opportunity for International Humanitarian Law?”. u: Conforti, Benedetto; Bravo, Luigi. The Italian Yearbook of International Law. 14. Martinus Nijhoff Publishers. str. 141. ISBN 978-90-04-15027-0. 
    • Barak-Erez, Daphne (2006). „Israel: The security barrier—between international law, constitutional law, and domestic judicial review”. International Journal of Constitutional Law (Oxford University Press) 4 (3): 548. 
    • Drew, Catriona (1997). „Self-determination and population transfer”. u: Bowen, Stephen. Human rights, self-determination and political change in the occupied Palestinian territories. International studies in human rights. 52. Martinus Nijhoff Publishers. str. 151–152. ISBN 978-90-411-0502-8. 
    • International Labour Organization (2005). „The situation of workers of the occupied Arab territories”. str. 14. 
  7. ↑ Donald MacIntyre, The Big Question: What are Israeli settlements, and why are they coming under pressure?, The Independent 29. svibnja 2009. Preuzeto 7. prosinca 2012.
  8. ↑ „UN Security Council Resolution 465”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-19. Pristupljeno 2012-12-07. 
  9. ↑
  10. ↑ „Summary of the Advisory Opinion of 9 July 2004”. Međunarodni sud pravde. 9. srpnja 2004. str. 10. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-25. Pristupljeno 7. prosinca 2012. 
  11. ↑ Bronner, Ethan (2. travnja 2011). „In Israel, Time for Peace Offer May Run Out”. New York Times. Pristupljeno 7. prosinca 2012. 
  12. ↑ Natasha Mozgovaya, Reuters and The Associated Press,Palestinians call on UN to stop Israeli settlement legalization, Haaretz, 26. travnja 2012.
  13. ↑ Michal Shmulovich (24 travnja 2012). „World leaders blast legalization of three West Bank outposts”. The Times of Israel. Pristupljeno 12. prosinca 2012. 
  14. ↑ „Israel, the Conflict and Peace: Answers to frequently asked questions”. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova. 2007. 
  15. ↑ Uradnik 2011., str. 338
  16. ↑ „IDF: More than 300,000 settlers live in West Bank”. haaretz.com. Arhivirano iz originala na datum 2009-12-03. Pristupljeno 12. prosinca 2012. 
  17. ↑ BBC News (5. srpnja 2012). „Israeli settlements 'jeopardising' Palestinian prosperity”. bbc.co.uk. Pristupljeno 7. prosinca 2012. 
  18. ↑ „Government to target illegal outposts”. The Jerusalem Post. 5. kolovoza 2006. Pristupljeno 12. prosinca 2012. 
  19. ↑ Harriet Sherwood (8. travnja 2012). „Binyamin Netanyahu's support for settlers bodes ill for peace prospects”. guardian.co.uk. Pristupljeno 12. prosinca 2012. 
  20. ↑ „Palestinians condemn settlements plan”. The Financial Times. 20. svibnja 2011. 
  21. ↑ 21,0 21,1 „Israeli settlement plan denounced”. BBC. 8. studeni 2009. Pristupljeno 12. prosinca 2012. 
  22. ↑ „Russia urges Israel to halt settlement construction”. RIA Novosti. 2. studeni 2011. Pristupljeno 7. prosinca 2012. 
  23. ↑ „Britain: Israeli settlements are 'illegal' and 'obstacle' to peace”. Haaretz. 4. studeni 2009. Arhivirano iz originala na datum 2010-01-15. Pristupljeno 7. prosinca 2012. 
  24. ↑ „EU's Ashton SAYS Israeli settlement plans hurt peace moves”. Reuters. 12. prosinca 2012. Arhivirano iz originala na datum 2011-02-01. Pristupljeno 16. ožujka 2010. 

Literatura

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Izraelska_naselja&oldid=41915172