Za ostala značenja, vidi Bunar (razvrstavanje).

Bunar predstavlja vertikalni hidrogeološki objekat izveden u tlu čija namena je eksploatacija ili osmatranje podzemnih voda. Za izradu bunara koriste se metode kao što su iskop, bušenje sa jezgrovanjem ili bušenje.

Bunar u nemačkom manastiru "Kloster Wald"

Prema načinu gradnje

uredi
  • Kopani bunari. Ranije su se kopanjem bunara bavili posebni majstori bunardžije. Iznad ovakvih bunara obično se nalazi đeram ili santrač.
  • Bušeni bunari. Po načinu bušenja: udarnom metodom, rotacionom metodom (sa direktnom cirkulacijom fluida za bušenje ili reverznom cirkulacijom), i kombinovanom metodom)
  • Utisni bunari.

Prema tipu izdani

uredi

U zavisnosti od tipa izdani koje koriste mogu biti: obični, arteski (pod pritiskom) i subarteski.

Gradnja

uredi

Jedan od načina je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kao što je zemlja kopaju okomite okrugle rupe promjera do 2,5 m različitih dubina kojoj se stijenke oblažu u kamen ili betoniraju da bi se spriječilo odronjavanje okolnog materijala i ulaska onečišćenja kroz porozne stijenke. Ovaj način izrade bunara najčešći je u područjima gdje je tlo zemljano.

Drugi način je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kopa udubljenje širine do desetak metara neodređene dubine koje se nadsvodi da bi se spriječilo onečišćenje. Kod ovog tipa bunara ponekad se stijenke ne obrađuju jer nema potrebe zbog materijala u kojem su izrađene. Ovaj tip gradnje bunara je najučestaliji u područjima gdje je tlo kameno ili pretežno kameno.

Treći način je da se u nepropusnom materijalu (kamen, ilovača) pronađe prirodno udubljenje koje se oblikuje u oblik bunara nadsvođenjem i obradom rubnih dijelova stijenki.

Kod gradnje valja naglasiti da određeni bunari imaju "krunu" tj. uzdignuće na samom otvoru koji olakšava izvlačenje vode iz bunara kao što su đeram, vitlo, pumpe i slični uređaji. Bunari koji nemaju "krunu" se nazivaju čatrnja u jednom području Dalmacije te BIH.

 
Bunar

Akumuliranje vode

uredi

Bunari akumuliraju vodu na više načina,a najčešći je da su spojeni sa olucima različitih objekata koji svojim krovnim površinama kišnicu sakupljaju i olucima odvode do bunara.Drugi način sakupljanja kišnice je uz pomoć terena prilagođenog da svojom površinom prikuplja i usmjerava vodu u bunar. Najrijeđi način je način na koji funkcionoraju arteški bunari a to je iskorištavanjem "žive" vode tj. prirodnih podzemnih izvora vode.

Akumuliranje vode se vrši tijekom kišne sezone tako da se u sušnom razdoblju mogu koristiti zalihe vode gotovo neograničeno naročito kod bunara većih dimenzija i arteških bunara.

Povezano

uredi

Vanjske veze

uredi