4. 11.

4. novembra/studenog (4. 11.) je 308. dan godine po gregorijanskom kalendaru (309. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 57 dana.

Događaji

1576. — Španija je zauzela Antwerpen.
1917. — završetak bitke kod Kaporeta. Italijanska vojska je poražena i povlači se do reke Pjave.
1922. — Howard Carter otkriva grobnicu faraona Tutankhamona. U dolini kraljeva kod Luxora u Egiptu engleski arheolog Howard Carter otkrio grob faraona Tutankhamuna. U pogrebnoj dvorani otkrivene su četiri škrinje, položene jedna unutar druge, a unutar zadnje se nalazio kameni sarkofag s tri antropoidna sarkofaga, također položena jedan unutar drugog. Posljednji je bio od čistog zlata, a unutar njega se nalazila faraonova mumija koja je na sebi imala zlatnu masku.
1942. — Bihać su koordiniranom akcijom zauzele partizanske snage iz Hrvatske i BiH u bihaćkoj operaciji.
1946. — Osnovana Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu - UNESCO.
1980. — Ronald Reagan izabran za predsjednika SAD.
1995. — U Tel Avivu ubijen izraelski premijer Yitzhak Rabin, koji je po dolasku na vlast 1992. počeo proces pomirenja sa Arapima. Atentat je izvršio izraelski ekstremista Yigal Amir, nakon mirovnog skupa na kojem je učestvovao premijer.
1993. — Komanda Prvog korpusa Armije RBiH donijela odluku o ukidanju i promjeni imena Zapovjedništva Stožera HVO-a "Kralj Tvrtko" u hrvatsku brigadu "Kralj Tvrtko" u sastavu Prvog korpusa Armije RBiH.
2002. — Kina i deset država članica ASEAN-a. potpisale su ugovor kojim je osnovana najveća bescarinska trgovinska zona na svijetu, sa preko 1,7 milijardi ljudi.
2004. — Sjedinjene Američke Države priznale su Makedoniji njeno ustavno ime Republika Makedonija.
2008. — Za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izabran prvi put Afroamerikanac Barack Obama, kandidat Demokratske partije.

.

Rođenja

1650. — William III Oranski, holandski protestantski plemić, princ Oranja, stadholder Holandske republike, te kralj Škota, Engleske i Irske († 1702.).
1720. — Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet, francuski ljekarnik, botaničar i istraživač († 1778.).
1787. — Edmund Kean, britanski glumac († 1833.).
1831. — Antun Karlo Bakotić, hrvatski fizičar i književnik (u. 1887.).
1905. — Dragutin Tadijanović, hrvatski književnik († 2007.).
1908. — Józef Rotblat, britanski fizičar († 2005.).
1916. — Walter Cronkite, američki novinar i TV-voditelj († 2009.).
1942. — Rudolf "Rudi" Belin, umirovljeni hrvatski nogometaš i trener.
1957. — Aleksander Tkačjov, ruski gimnastičar.
1959. — César Évora, kubansko-meksički glumac.
1959. — Dejan Cukić, beogradski rock pjevač, novinar i pisac.
1960. — Siniša Glavašević, hrvatski književnik i novinar (u. 1991.).
1969. — Matthew McConaughey, američki glumac.
1972. — Luís Figo, umirovljeni portugalski nogometaš.
1975. — Eduard Kokšarov, bivši ruski rukometaš i reprezentativac.
1976. — Mario Melchiot, umirovljeni nizozemski nogometaš.
1977. — Leonora Surian, hrvatska glumica

.

Smrti

1847. — Felix Mendelssohn-Bartholdy, njemački skladatelj (r. 1809.).
1873. — Ivan Padovec, hrvatski gitarist i skladatelj (r. 1800.).
1918. — Wilfred Owen, engleski pjesnik (r. 1893.).
1924. — Gabriel Fauré, francuski romantičarski kompozitor i pedagog (r. 1845.).
1932. — Marko T. Leko, srpski hemičar, rektor Velike škole, akademik i predsednik Crvenog krsta. (r.1853).
1965. — Krsto Odak, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (r. 1888.).
1978. — Alfred Albini, hrvatski arhitekt (r. 1896.).
1995. — Yitzhak Rabin, izraelski političar i državnik, dobitnik Nobelove nagrade za mir (r. 1922.).
2002. — Dunja Rihtman-Auguštin, hrvatska etnologinja (r. 1926.).

.

Praznici i dani sećanja

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar