19. 5.

19. maj/svibanj (19. 5.) je 139. dan godine po gregorijanskom kalendaru (140. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 226 dana.

Događaji

1635. — Francuska u Tridesetogodišnjem ratu objavila rat Španiji.
1649. — Prvi put upotrebljen naziv Komonvelt, kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku.
1802. — Napoleon Bonaparta ustanovio Orden legije časti za civilne i vojne zasluge.
1906. — Italijanski kralj i švajcarski predsednik zvanično otvorili „Simplon“, tunel kroz Alpe kojim su povezane Italija i Švajcarska.
1930. — Belkinje u Južnoj Africi dobile pravo glasa.
1945. — Drugi svetski rat: Više od 40 američkih bombardera napalo Tokio.
1974. — Tesnom većinom Valeri Žiskar Desten pobedio Fransoa Miterana na predsedničkim izborima u Francuskoj.
1989. — Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smenjen generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv studenata.
1991. — U Hrvatskoj glasači na referendumu izglasali razdruživanje od tadašnje SFRJ.
1992. — Policija bosanskih Srba na Ilidži zaustavila izbjeglički konvoj iz Sarajeva u kojem se nalazilo oko 5.000 žena i djece i držala ih kao taoce tri dana. Nakon dugih i mukotrpnih pregovaranja i intervencija, konvoj je pušten i stigao je na krajnje odredište u Split.
1997. — U Bangladešu u snažnom ciklonu život izgubilo najmanje 350 ljudi, a više od milion ostalo bez kuća.
1998. — Indonežanski studenti upali u zgradu Parlamenta u Džakarti, zahtevajući ostavku šefa države Suharta.
2000. — Kina i Evropska unija postigle sporazum o trgovini, Kini otvoren put u Svetsku trgovinsku organizaciju.
2001. — Na sastanku u Egiptu ministri inostranih poslova arapskih zemalja predložili suspenziju političkih kontakata s Vladom Izraela do prestanka oružanih napada Izraela na Palestince.
2004. — U Velikoj Britaniji otvorena prva banka embriona na svijetu.
2015. — U Sarajevu u 82. godini umro Affan Ramić, bh. slikar. Intezivno se bavio kolažom, a u jednoj fazi koristio se filigranskim crtežom, inspirisan ornamentikom starog bosanskog nakita. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za umjetnički rad, među kojima je i Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Zlatna paketa humanizma - Međunarodne lige humanista.

.

Rođenja

1593. — Jacob Jordaens, flamanski slikar († 1678.).
1762. — Johann Gottlieb Fichte, njemački filozof.
1821. — Vjekoslav Karas, hrvatski slikar († 1858.).
1861. — Neli Melba, australijska operska pevačica.
1881. — Kemal Atatürk, osnivač moderne Turske, turski političar i državnik.
1881. — Ivo Kerdić, hrvatski medaljer i kipar († 1953.).
1890. — Ho Chi Minh, vijetnamski revolucionar i predsjednik Sjevernog Vijetnama († 1969.).
1890. — Petar Pjer Križanić, jugoslovenski slikar i karikaturista.
1910. — Nathuram Godse, indijski radikalni hindus i atentator na Mahatma Gandhi († 1949.).
1919. — Mitja Ribičič, jugoslovenski i slovenački političar, član NOVJ, komunista i predsednik Predsedništva SFRJ († 2013.).
1925. — Malcolm X, borac za prava crnaca.
1925. — Pol Pot, kambodžanski političar.
1926. — Peter Zadek, njemački režiser.
1930. — Nikica Kalogjera, hrvatski skladatelj zabavne muzike.
1947. — Džemaludin Alić, bosanski književnik.
1952. — Grace Jones, jamačkanska pjevačica i glumica.
1952. — Bert van Marwijk, nizozemski nogometni izbornik i igrač.
1952. — Srećko Puntarić, hrvatski karikaturist.
1953. — Shavarsh Karapetyan, jermenski i sovjetski plivač, svjetski i europski prvak.
1956. — José Ramón Alexanko, umirovljeni španjolski nogometaš i trener.
1965. — Tomislav Jonjić, hrvatski odvjetnik, diplomat, publicist i povjesničar.
1975. — Adnan Masić, bosanski nogometaš.
1976. — Kevin Garnett, američki profesionalni košarkaš.
1979. — Andrea Pirlo, talijanski nogometni reprezentativac.
1979. — Diego Forlán, urugvajski nogometni reprezentativac.
1981. — Sani Bečirović, bivši slovenski košarkaški reprezentativac.
1988. — Antonija Mišura, hrvatska profesionalna košarkašica, članica hrvatske košarkaške reprezentacije.

.

Smrti

1859. — ban Josip Jelačić (* 1801.).
1893. — Đuro Pilar, hrvatski geolog (* 1846.).
1895. — José Julian Marti, kubanski pjesnik (* 1853.).
1898. — Vilijam Juert Gledston, engleski državnik.
1912. — Bolesław Prus, poljski književnik.
1928. — Max Scheler, njemački filozof (* 1874.).
1935. — Tomas Edvard Lorens, engleski pukovnik arheolog i pisac, poznat kao Lorens od Arabije (* 1888.).
1994. — Žaklina Kenedi Onazis, supruga predsednika SAD Džona Kenedija i grčkog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa (* 1929.).
2015. — Affan Ramić, bosanski slikar (* 1932.).

.

Blagdani/Praznici

Turska: Dan nezavisnosti, omladine i sporta.
Srpska pravoslavna crkva slavi:.

. .

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar