Drafts by Marin Knezović
Sliku stanovništva Hrvatske u drugoj polovici 18. st. pred početak procesa nacionalnih integracij... more Sliku stanovništva Hrvatske u drugoj polovici 18. st. pred početak procesa nacionalnih integracija daje djelo francuskog liječnika u austrijskoj službi Balthasara Hacqueta "Abbildung und Beschreibung der südwest und östlicher Wenden, Illyrer und Slaven" izašlo između 1802. i 1805. Kroz to djelo možemo sagledati područje Hrvatske kako se oblikovalo uslijed djelovanja snažnih dezintegracionih činitelja od početka 16. st. Na hrvatskom prostoru nastaje niz regija s različitim društvenim strukturama, uvjetima društvenog razvoja koje vrlo slabo međusobno komuniciraju. Tako nastaje niz "malih domovina" odnosno "malih naroda". Ti "mali narodi" i "male domovine" temelje se na etničkoj solidarnosti koja ima svoje korijene u sličnosti jezika, mentaliteta, načina života, običaja, vjere, tradicije i sl. Etnička je solidarnost teritorijalno ograničena na područje koje pripadnik etničke zajednice poznaje iz vlastitog iskustva. Ona je vrlo statična i ograničena. Hacquetovo djelo je zapravo pregled tih "malih naroda" prije nego što je započeo proces prevladavanja lokalizama i regionalizama na području današnje Hrvatske. Balthasar Hacquet je francuski liječnik koji je 1758. dospio u austrijsko ratno zarobljeništvo. Stupio je potom u austrijsku službu kao vojni liječnik, a zatim radi kao profesor u Ljubljani i Lawowu. Još u zarobljeništvu dolazi u dodir s Hrvatima i u razdoblju od 1773. do 1783. više puta, često putujući pješice posjećuje područje današnje Hrvatske. Djelo "Abbildunng und Beschreibung… " rezultat je tih posjeta. 3 U Hacquetovu djelu treba gledati i odraz interesa habsburških vlasti za šire slojeve stanovništva pod svojom vlašću. Velike razlike među narodima jezicima, vjerama, tradicijama, načinima privređivanja, društvenim odnosima, uređenjima pojedinih područja
Papers by Marin Knezović
Zbornik radova s međunarodne konferencije “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” Zagreb 21. – 22. veljače 2019., 2020
Ovaj rad nastoji pokazati duboke korijene korištenja terora kao sredstva političke promidžbe u hr... more Ovaj rad nastoji pokazati duboke korijene korištenja terora kao sredstva političke promidžbe u hrvatskom iseljeništvu. On nastoji ukazati na njegovu povezanost s političkim i ideološkim strujanjima u onodobnom svijetu, a posebno anarhizmom. U središtu rada je polemika oko atentata
hrvatskog iseljenika Stjepana Dojčića na kraljevskog komesara Ivana Skerlecza 1913., točnije brošure koje su nastale vezane za atentat. Jedna je Stjepana Radića, a druga samog atentatora Stjepana Dojčića. Posredno, one se dodiruju važne teme razlike u mentalitetu između Hrvata u
Hrvatskoj i onoga Hrvata u Americi kao posljedica različitih kulturnih i političkih iskustava.
Sažetak Rad se bavi uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina na području ranosrednjovjekovne Hrvat... more Sažetak Rad se bavi uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina na području ranosrednjovjekovne Hrvatske. Autor se pri tome prvenstveno oslanja na podatke koje se o navedenima mogu dobiti iz onodobnog diplomatičkog materijala. Uz prikaz obilježja vinogradarstva u srednjem vijeku u Europi i Hrvatskoj, oslanjajući se i na podatke iz literature koja se bavi poviješću uzgoja vinove loze i proizvodnje vina, autor nastoji interpretirati podatke dobivene iz diplomatičkog materijala.
Ovaj rad bavi se odnosom Ivana KukuljeviÊa Sakcinskog prema Bosni i Hercegovini, izraaeenom u nje... more Ovaj rad bavi se odnosom Ivana KukuljeviÊa Sakcinskog prema Bosni i Hercegovini, izraaeenom u njegovu politiËkom, knjiaeevnom i historiografskom radu u doba hrvatskog narodnog preporoda. Istraaeeno razdoblje poËinje krajem 30-tih godina 19. st. i zavrπava godinom 1849. Nastojao sam prikazati svu raznolikost KukuljeviÊeva zanimanja za Bosnu i Hercegovinu. Zanimanje KukuljeviÊa za Bosnu i Hercegovinu i Slavene pod turskom vlaπÊu nije sporadiËno nego kontinuirano. Ono nije rezultat tre-nutaËnog interesa nego vaaean dio njegovih politiËkih, kulturnih i povijesnih promiπljanja u preporodnom razdoblju. a) Razlozi KukuljeviÊeva zanimanja za Bosnu i Hercegovinu VeÊ samo podrijetlo moralo je poticati KukuljeviÊa na zanimanje za podruËja pod turskom vlaπÊu, a posebno za podruËje Bosne i Hercegovine. Njegova obitelj, naime prema predaji vuËe podrijetlo iz Hercegovine 1. Poseban poticaj tom interesu dao je susret s bratom crnogorskog vladike-orom PetroviÊem Njegoπem 1837. u BeËu. Tada su intenzivno razgovarali o "blagostanju" Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine "i ciele Ilirie" kao i o "junaËkim Ëinima" 2. KukuljeviÊ zanimanje za "turske" teme tako izraaeava i prije nego πto je istupio iz vojne sluaebe i aktivno se ukljuËio u politiËki aeivot domovine. Ono dolazi do izraaeaja veÊ u "Juranu i Sofiji". Prva verzija ove drame (vjerojatno kao prerada njemaËkog izvornika) nastaje veÊ krajem 1836. ili poËetkom 1837. Ipak, za ovaj rad najzanimljiviji peti prizor (o kome Êe joπ biti rijeËi) nastaje tek 1838. pod utjecajem Vjekoslava Babu-kiÊa i Dimitrija Demetra 3 .
Sažetak Autor analizira podatke o morskoj obali iz hrvatskih ranosrednjovjekovnih isprava. Analiz... more Sažetak Autor analizira podatke o morskoj obali iz hrvatskih ranosrednjovjekovnih isprava. Analizira se ucestalost i kontekst njihova pojavljivanje uzimajuci u obzir ostale podatke o okolisu koji se spominju u ispravama kao i njihovo pojavljivanje u vremenu i prostoru. Podaci se uklapaju u dosadasnje spoznaje o sredozemnima obalama, a u sklopu njih i hrvatskoj obali. Posebnu je pozornost autor posvetio otocima.
Ovaj rad bavi se odnosom Ivana KukuljeviÊa Sakcinskog prema Bosni i Hercegovini, izraaeenom u nje... more Ovaj rad bavi se odnosom Ivana KukuljeviÊa Sakcinskog prema Bosni i Hercegovini, izraaeenom u njegovu politiËkom, knjiaeevnom i historiografskom radu u doba hrvatskog narodnog preporoda. Istraaeeno razdoblje poËinje krajem 30-tih godina 19. st. i zavrπava godinom 1849. Nastojao sam prikazati svu raznolikost KukuljeviÊeva zanimanja za Bosnu i Hercegovinu. Zanimanje KukuljeviÊa za Bosnu i Hercegovinu i Slavene pod turskom vlaπÊu nije sporadiËno nego kontinuirano. Ono nije rezultat tre-nutaËnog interesa nego vaaean dio njegovih politiËkih, kulturnih i povijesnih promiπljanja u preporodnom razdoblju. a) Razlozi KukuljeviÊeva zanimanja za Bosnu i Hercegovinu VeÊ samo podrijetlo moralo je poticati KukuljeviÊa na zanimanje za podruËja pod turskom vlaπÊu, a posebno za podruËje Bosne i Hercegovine. Njegova obitelj, naime prema predaji vuËe podrijetlo iz Hercegovine 1. Poseban poticaj tom interesu dao je susret s bratom crnogorskog vladike-orom PetroviÊem Njegoπem 1837. u BeËu. Tada su intenzivno razgovarali o "blagostanju" Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine "i ciele Ilirie" kao i o "junaËkim Ëinima" 2. KukuljeviÊ zanimanje za "turske" teme tako izraaeava i prije nego πto je istupio iz vojne sluaebe i aktivno se ukljuËio u politiËki aeivot domovine. Ono dolazi do izraaeaja veÊ u "Juranu i Sofiji". Prva verzija ove drame (vjerojatno kao prerada njemaËkog izvornika) nastaje veÊ krajem 1836. ili poËetkom 1837. Ipak, za ovaj rad najzanimljiviji peti prizor (o kome Êe joπ biti rijeËi) nastaje tek 1838. pod utjecajem Vjekoslava Babu-kiÊa i Dimitrija Demetra 3 .
... On smatra da u strajku ima neceg sumnjivog, posebno naglasivsi zahtjev IZ Cicka da Hrvatska u... more ... On smatra da u strajku ima neceg sumnjivog, posebno naglasivsi zahtjev IZ Cicka da Hrvatska ude u Ujedinjene ... Izdavac: ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUCILISTA U ZAGREBU REDAKCIJA: Branka BOBAN, Neven BUDAK, Mirjana GROSS ...
Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države. Zbornik s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 12. i 13. prosinca 2016. u Institutu za migracije i narodnosti, 2018
Rad se bavi utjecajem politike i zakonodavstva europskih institucija na položaj hrvatskih manjins... more Rad se bavi utjecajem politike i zakonodavstva europskih institucija na položaj hrvatskih manjinskih zajednica. Nastoji se ukazati na prednosti i mane "europeizacije" njihova statusa u sklopu kako interesa država u kojima žive tako i Republike Hrvatske. Nedorečenost europskog pristupa nacionalnim manjinama odražavaju se i na položaj hrvatskih manjina koji je, u prvom redu, stvar zemalja u kojima manjine žive, a u manjoj mjeri Republike Hrvatske i europskih institucija.
Historijski zbornik, 2001
Zadaća je ovog rada analiza oglasa u Gajevirn Novinarna tijekorn prvih godina njihova izlaženja u... more Zadaća je ovog rada analiza oglasa u Gajevirn Novinarna tijekorn prvih godina njihova izlaženja uzirnajući u obzir kako njihov sadržaj tako i forrnalna obilježja. Oglasi predstavljaju svojevrstan odraz čitateljstva Novina i društva sjeverozapadne Hrvatske. U njirna se prvenstveno ocrtava gospodarsko stanje, ali i niz drugih elemenata svakodnevice Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske u drugoj polovici tridesetih godina 19. stoljeća.
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija MIGRACIJE I IDENTITET: KULTURA, EKONOMIJA, DRŽAVA, 2020
Članak govori o slučaju „medicinskog poduzetništva” među hrvatskim iseljenicima u Pittsburghu vez... more Članak govori o slučaju „medicinskog poduzetništva” među hrvatskim iseljenicima u Pittsburghu vezano uz komercijalizaciju navodnog lijeka protiv tuberkuloza ljekarnika iz Hrvatske Maksimilijana Hrnjaka. To je bio
jedan od prvih skupnih poduzetničkih pothvata hrvatskih iseljenika koji je završio skandaloznim neuspjehom. Članak ukazuje na mogućnost da se radilo o organiziranoj prijevari ulagača.
Triplex Confinium (1500 - 1800); Ekohistorija, Zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog skupa održanog od 3. do 7. svibnja 2000. godine u Zadru , 2003
910.4(497.5 Dalmacija) Izvorni znanstveni rad Autor se u ovom radu bavi kasnoprosvjetiteljskim i ... more 910.4(497.5 Dalmacija) Izvorni znanstveni rad Autor se u ovom radu bavi kasnoprosvjetiteljskim i ranoromantičarskim interesom Alberta Fortisa, Ivana Lovrića i Balthasara Hacqueta za dalmatinskozagorske Morlake u kasnom 18. stoljeću. Polazeći od različitih konteksta tog interesa u svakom pojedinom slučaju, on se usredotočuje na temeljno pitanje shvaćanja Morlaka kao »dobrih divljaka«, koji u svome načinu života i njima primjerenim vrijednostima utjelovljuju vrline koje imaju temeljnu vrijednost za suočavanje čovjeka europske civilizacije tog doba sa svojim vlastitim, bitnim problemima. Autor je također pokazao da se način percipiranja dalmatinskih Morlaka podudara s pristupima koji od renesanse opredjeljuju europska intelektualna traganja za »prirodnim čovjekom«. Time se »morlakizam« već u to doba konstituirao kao jedno od važnih europskih intelektualnih iskustava u traganju za temeljnim vrijednostima ljudske vrste tog doba.
Thesis Chapters by Marin Knezović
Na temelju (prvenstveno) članaka periodike istražen je odnos hrvatskih preporoditelja prema Bosni... more Na temelju (prvenstveno) članaka periodike istražen je odnos hrvatskih preporoditelja prema Bosni i Hercegovini i njezinom stanovništvu.
Uploads
Drafts by Marin Knezović
Papers by Marin Knezović
hrvatskog iseljenika Stjepana Dojčića na kraljevskog komesara Ivana Skerlecza 1913., točnije brošure koje su nastale vezane za atentat. Jedna je Stjepana Radića, a druga samog atentatora Stjepana Dojčića. Posredno, one se dodiruju važne teme razlike u mentalitetu između Hrvata u
Hrvatskoj i onoga Hrvata u Americi kao posljedica različitih kulturnih i političkih iskustava.
jedan od prvih skupnih poduzetničkih pothvata hrvatskih iseljenika koji je završio skandaloznim neuspjehom. Članak ukazuje na mogućnost da se radilo o organiziranoj prijevari ulagača.
Thesis Chapters by Marin Knezović
hrvatskog iseljenika Stjepana Dojčića na kraljevskog komesara Ivana Skerlecza 1913., točnije brošure koje su nastale vezane za atentat. Jedna je Stjepana Radića, a druga samog atentatora Stjepana Dojčića. Posredno, one se dodiruju važne teme razlike u mentalitetu između Hrvata u
Hrvatskoj i onoga Hrvata u Americi kao posljedica različitih kulturnih i političkih iskustava.
jedan od prvih skupnih poduzetničkih pothvata hrvatskih iseljenika koji je završio skandaloznim neuspjehom. Članak ukazuje na mogućnost da se radilo o organiziranoj prijevari ulagača.