Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Oct 12, 1992
Josip éuzela UDK 725.96 (497.13 Sibenik) "15/19" lzvomi znanstveni rad Josip éuzcla Sibcnik, Zavo... more Josip éuzela UDK 725.96 (497.13 Sibenik) "15/19" lzvomi znanstveni rad Josip éuzcla Sibcnik, Zavod za za5titu spomcnika kulture U radn ji se, n a temelju sa eu vani h povijesnih izvora, grafickih prikaza, konzervatorskih istraZivanja, uz koristenje dosadasnjih strucnih radova, govori o gradnji tvrdave sv. Nikole. Navodc se razlozi radi kojih je tvrdava sagradena. Posebna se pozomost poklanja projektantu tvrdave Gian Girolamu Sanmicheliju. Analizira se njegov izvjestaj iz vremena gradnje tvrdave i usporeduje se s onim sto je na tvrdavi sacuvano. Konstatira se da je njegov opis tvrdave zapravo tehnicki opis projckta koji se trebao realizirati. Analizira se gradnja tvrdave u 16. st., te rekonstrukcijc tvrdave, od vremena gradnje do danas. Utvrda sv. Nikole na ulazu u kanal sv. Ante, kojim se ulazi u sibensku luku, bio je znacajan gradevinski zahvat za grad Sibenik, ali i za mletacku vlast koja je gospodarila Sibcnikom od 1412. godine. Poseban razlog za izgradnju utvrde je pad grada Skradina pod Turke 1522. godine.I Strateski vrlo povoljan polozaj Skradina otvarao je moguénost Turcima da ostvare pomorsku vezu s unutrasnjoséu teritorija koji su okupirali. Ova im je komunikacija prvenstveno bila vama zbogi trgovine i odvozenja sirovina kojimaje ovaj kraj bio bogat. Evcntualno uspostavljanje pomorske komunikacije sa Skradinom ozbiljno bi ugrozilo sigumost sibenske luke i sam grad. Sibcnikje u to vrijeme bio jedan od strateski najznacajnijih gradova na istocnoj obali Jadrana. Njegov znacaj je narocito isticala Mletacka republika, posebno stratesku vrijednost sibenske luke koja je vrlo siguma i go tovo neosvojiva. Jedini ulaz u sibenski zaljev je kroz jcdnu milju dug kanal sv. Ante, koji omoguéuje kvalitetnu obranu i potpunu kontrolu
Državna uprava za zaštitu spomenika kulture i prirode, Šibenik Prilog obnovi kupole katedrale Sv.... more Državna uprava za zaštitu spomenika kulture i prirode, Šibenik Prilog obnovi kupole katedrale Sv. Jakova u Šibeniku Stručni rad-Professional paper predan 20. 12. 1994. Sažetak Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku građena je u 15. i 16. stoljeću. Vrlo je značajan objekt graditeljske baštine. Konstruktivna rješenja kamenih krovova i kupole svrstavaju je u specifične objekte europskoga gra diteljstva. Posebno je zanimljiva stoga što je kamen jedini materijal upotrijebljen za njezinu gradnju. Specifičnost građenja i konstruktivnih rješenja koja se javljaju na katedrali razlog su za vrlo zahtjevno održa vanje. Kvalitetan kamen koji je korišten za njenu gradnju relativno je dugo izdržao jer su veći radovi na njenom popravku izvađeni tek u 19. stoljeću. Problemi su se javili s prokišnjavanjem u unutrašnjosti kate drale kroz spojeve ploča na svodovima i kupoli. Metode rješavanja problema prokišnjavanju sezale su od krpanja sljubnica vapnom i drugim materijalima do rasklapanja svodova i kupole. Zapunjavanje fuga koje je provedeno 1828. i 1846. godine nije riješilo problem prokišnjavanju. Upravo zbog loga odlučeno je da se radikalnim zahvatom obavi raskla panje kupole i brodova katedrale. Tim je zahvatom trebalo zamijeniti sve dotrajale kamene ploče, vijence i rebra. Spojevi rebara i ploča bili su zapunjeni porculanskim cementom. Ti radovi izvođeni su prema projek tima šibenskog inženjera Paola Bionija. Radovi na kupoli katedrale trajali su od 1852. do 1854. godine. U Domovinskom ralu neprijateljska JNA je namjerno gađala katedralu Sv. Jakova. U minobacačkom napadu šrapnelima je oštećena sjeverna fasada i dio apside. Pancirnim zrnima ispaljenim s broda pogođena je kupola katedrale. Kupolu su pogodila četiri zrna. Oštećeno je rebro, nekoliko pokrovnih ploča i stup među prozorima na tamburu kupole. Sanacija nastalog oštećenja je ponovno aktualizirala pitanje metode kojom će se kupola sanirati. Da lije to krpanje, ili rekonstrukcija. Jedna ili druga metoda imaju svoje prednosti i nedostatke. Pojavila se i treća varijanta koja problem rješava zanatski tako da se zamjene oštećenih kamenih ploča izvedu bez rasklapanja kupole.
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Oct 12, 1992
Josip éuzela UDK 725.96 (497.13 Sibenik) "15/19" lzvomi znanstveni rad Josip éuzcla Sibcnik, Zavo... more Josip éuzela UDK 725.96 (497.13 Sibenik) "15/19" lzvomi znanstveni rad Josip éuzcla Sibcnik, Zavod za za5titu spomcnika kulture U radn ji se, n a temelju sa eu vani h povijesnih izvora, grafickih prikaza, konzervatorskih istraZivanja, uz koristenje dosadasnjih strucnih radova, govori o gradnji tvrdave sv. Nikole. Navodc se razlozi radi kojih je tvrdava sagradena. Posebna se pozomost poklanja projektantu tvrdave Gian Girolamu Sanmicheliju. Analizira se njegov izvjestaj iz vremena gradnje tvrdave i usporeduje se s onim sto je na tvrdavi sacuvano. Konstatira se da je njegov opis tvrdave zapravo tehnicki opis projckta koji se trebao realizirati. Analizira se gradnja tvrdave u 16. st., te rekonstrukcijc tvrdave, od vremena gradnje do danas. Utvrda sv. Nikole na ulazu u kanal sv. Ante, kojim se ulazi u sibensku luku, bio je znacajan gradevinski zahvat za grad Sibenik, ali i za mletacku vlast koja je gospodarila Sibcnikom od 1412. godine. Poseban razlog za izgradnju utvrde je pad grada Skradina pod Turke 1522. godine.I Strateski vrlo povoljan polozaj Skradina otvarao je moguénost Turcima da ostvare pomorsku vezu s unutrasnjoséu teritorija koji su okupirali. Ova im je komunikacija prvenstveno bila vama zbogi trgovine i odvozenja sirovina kojimaje ovaj kraj bio bogat. Evcntualno uspostavljanje pomorske komunikacije sa Skradinom ozbiljno bi ugrozilo sigumost sibenske luke i sam grad. Sibcnikje u to vrijeme bio jedan od strateski najznacajnijih gradova na istocnoj obali Jadrana. Njegov znacaj je narocito isticala Mletacka republika, posebno stratesku vrijednost sibenske luke koja je vrlo siguma i go tovo neosvojiva. Jedini ulaz u sibenski zaljev je kroz jcdnu milju dug kanal sv. Ante, koji omoguéuje kvalitetnu obranu i potpunu kontrolu
Državna uprava za zaštitu spomenika kulture i prirode, Šibenik Prilog obnovi kupole katedrale Sv.... more Državna uprava za zaštitu spomenika kulture i prirode, Šibenik Prilog obnovi kupole katedrale Sv. Jakova u Šibeniku Stručni rad-Professional paper predan 20. 12. 1994. Sažetak Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku građena je u 15. i 16. stoljeću. Vrlo je značajan objekt graditeljske baštine. Konstruktivna rješenja kamenih krovova i kupole svrstavaju je u specifične objekte europskoga gra diteljstva. Posebno je zanimljiva stoga što je kamen jedini materijal upotrijebljen za njezinu gradnju. Specifičnost građenja i konstruktivnih rješenja koja se javljaju na katedrali razlog su za vrlo zahtjevno održa vanje. Kvalitetan kamen koji je korišten za njenu gradnju relativno je dugo izdržao jer su veći radovi na njenom popravku izvađeni tek u 19. stoljeću. Problemi su se javili s prokišnjavanjem u unutrašnjosti kate drale kroz spojeve ploča na svodovima i kupoli. Metode rješavanja problema prokišnjavanju sezale su od krpanja sljubnica vapnom i drugim materijalima do rasklapanja svodova i kupole. Zapunjavanje fuga koje je provedeno 1828. i 1846. godine nije riješilo problem prokišnjavanju. Upravo zbog loga odlučeno je da se radikalnim zahvatom obavi raskla panje kupole i brodova katedrale. Tim je zahvatom trebalo zamijeniti sve dotrajale kamene ploče, vijence i rebra. Spojevi rebara i ploča bili su zapunjeni porculanskim cementom. Ti radovi izvođeni su prema projek tima šibenskog inženjera Paola Bionija. Radovi na kupoli katedrale trajali su od 1852. do 1854. godine. U Domovinskom ralu neprijateljska JNA je namjerno gađala katedralu Sv. Jakova. U minobacačkom napadu šrapnelima je oštećena sjeverna fasada i dio apside. Pancirnim zrnima ispaljenim s broda pogođena je kupola katedrale. Kupolu su pogodila četiri zrna. Oštećeno je rebro, nekoliko pokrovnih ploča i stup među prozorima na tamburu kupole. Sanacija nastalog oštećenja je ponovno aktualizirala pitanje metode kojom će se kupola sanirati. Da lije to krpanje, ili rekonstrukcija. Jedna ili druga metoda imaju svoje prednosti i nedostatke. Pojavila se i treća varijanta koja problem rješava zanatski tako da se zamjene oštećenih kamenih ploča izvedu bez rasklapanja kupole.
Uploads
Papers by Josip Čuzela