Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje ... more Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje su plod Lukine elaboracije, moguće ići jedino rekonstruiranjem iz njegovih poslanica, ovo izlaganje, pastoralnog usmjerenja, promatra istaknute momente Pavlove teološko-pastoralne misli na kojima počiva njegovo apostolsko djelovanje, a koje on sam naziva-propovijedanje.
Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska ... more Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska konvencija o ljudskim pravima, rad će pod temom »Vjerske slobode u Bibliji« promatrati pravo pojedinca na vlastiti slobodni izbor, prakticiranje i daljnje prenošenje vjerskoga uvjerenja te eventualna ograničenja ovoga prava. Prvo se iznosi odnos Izraelova monoteizma i univerzalizma te njegov povijesni razvoj. Rad potom postavlja distinkciju između vjerske slobode Izraelaca-koji su Sinajskim savezom obvezani na jahvistički monoteizam-i ostalih naroda kojima Stari zavjet priznaje pravo vlastitoga religioznog opredjeljenja, uvijek održavajući etičku zahtjevnost. Novi zavjet s jedne strane očituje Isusovu raspoloživost za susrete sa svim ljudima i odsutnost zahtjeva prihvaćanja bilo židovstva bilo kršćanstva-zapravo se o religioznom opredjeljenju stranaca, koje Isus susreće, i ne govori. No, po silasku Duha Crkva-poslana cijelomu svijetu-izrazit će jasan stav da je pripadnost njoj uvjet spasenja (usp. Dj 4, 12; 1Tim 2, 5). Pavao snažno afirmira postojanje jednoga Boga, kojega smatra spoznatljivim svima, pa i pripadnicima drugih religija, a s druge strane očituje razumijevanje za specifično shvaćanje odnosa monoteizma/politeizma karakteristično za helenistički period.
Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich L... more Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich LUZ, The Disciples in the Gospel according to Matt hew, 118, za razliku od Mk 6,7-12 i Lk 9,1-6, učenici u prvom Evanđelju za vrij eme Isusova zemaljskog života dobivaju samo upute, ali još nisu poslani na misij ski put-tek drugi dio misij skog govora otkriva da će oni poslanje ostvarivati u pouskrsnom periodu (10,17-18).
Znanstvenom razmišljanju svojstvena je svij est o tome kako svako istraživanje uvij ek zahvaća i pr... more Znanstvenom razmišljanju svojstvena je svij est o tome kako svako istraživanje uvij ek zahvaća i prezentira samo fragmente istine. Pa i poneka stranputica učinjena bona fi de opet je hod ka istini. Tako je i s ovim radom. Umjesto pretenzij a brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje ... more Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje su plod Lukine elaboracije, moguće ići jedino rekonstruiranjem iz njegovih poslanica, ovo izlaganje, pastoralnog usmjerenja, promatra istaknute momente Pavlove teološko-pastoralne misli na kojima počiva njegovo apostolsko djelovanje, a koje on sam naziva-propovijedanje. Kao prva oznaka njegova propovijedanja istaknuta je činjenica da Pavao nastoji što je moguće manje opterećivati svoj auditorij, tj. crkvenu zajednicu. Ovo se ogleda u njegovu zauzimanju da se obraćenicima iz poganstva ne nameće jaram židovskoga Zakona, nego da im je za ulaz u Crkvu dovoljno krštenje. Druga oznaka Pavlova stava jest nepopustljivost kada su u pitanju bitni elementi kršćanskoga života od kojih on ne odstupa ni po koju cijenu. Najbolja ilustracija jest ozbiljnost kojom shvaća i izlaže otajstvo krštenja i njegove učinke na krštenika u Rim 6-8: kršćaninov život stalni je hod u novini Duha ili ga nema! Iz ovoga, sasvim prirodno, proizlazi sljedeća oznaka Pavlova propovijedanja evanđelja: naglasak na moralnomu životu. Beskompromisno prokazujući i kritizirajući nedovoljne, življene moralne standarde u pojedinoj crkvenoj zajednici, on pokazuje Crkvu, u krajnjoj liniji, novom kozmičkom stvarnošću koja nužno zahtijeva i novi život članova zajednice. Ovako promatrano, Pavlovo propovijedanje manifestira dinamičku napetost kojom crkvene zajednice, kojima se obraća želi povesti prema punini njihova određenja. Time, gledajući u pastoralnoj perspektivi, sam život zajednice postaje pouka onima koji je sa strane promatraju i svjedočanstvo novopridošlim članovima.
Za literaturu koja tretira psalme u cjelini, a onda i Ps 1., možemo pojednostavljeno reći da je u... more Za literaturu koja tretira psalme u cjelini, a onda i Ps 1., možemo pojednostavljeno reći da je u osnovi dvojaka. Ponajprije imamo mnoštvo komentara koji nastoje sistemati-1. Raznolikost znanstvenih tvrdnji o temeljnim svojstvima Psalma 1.
razliku od ostalih izvještaja o stvaranju svijeta, biblijski pisac Stvaranje ne smješta u mitolog... more razliku od ostalih izvještaja o stvaranju svijeta, biblijski pisac Stvaranje ne smješta u mitologiju nego u povijest. Time biblijski pojam vremena iskače iz tada općeprihvaćenog cikličkog poimanja vremena i započinje linearno, kojeg i mi danas baštinimo kao način promatranja povijesti.
Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich L... more Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich LUZ, The Disciples in the Gospel according to Matt hew, 118, za razliku od Mk 6,7-12 i Lk 9,1-6, učenici u prvom Evanđelju za vrij eme Isusova zemaljskog života dobivaju samo upute, ali još nisu poslani na misij ski put-tek drugi dio misij skog govora otkriva da će oni poslanje ostvarivati u pouskrsnom periodu (10,17-18).
Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska ... more Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska konvencija o ljudskim pravima, rad će pod temom »Vjerske slobode u Bibliji« promatrati pravo pojedinca na vlastiti slobodni izbor, prakticiranje i daljnje prenošenje vjerskoga uvjerenja te eventualna ograničenja ovoga prava. Prvo se iznosi odnos Izraelova monoteizma i univerzalizma te njegov povijesni razvoj. Rad potom postavlja distinkciju između vjerske slobode Izraelaca-koji su Sinajskim savezom obvezani na jahvistički monoteizam-i ostalih naroda kojima Stari zavjet priznaje pravo vlastitoga religioznog opredjeljenja, uvijek održavajući etičku zahtjevnost. Novi zavjet s jedne strane očituje Isusovu raspoloživost za susrete sa svim ljudima i odsutnost zahtjeva prihvaćanja bilo židovstva bilo kršćanstva-zapravo se o religioznom opredjeljenju stranaca, koje Isus susreće, i ne govori. No, po silasku Duha Crkva-poslana cijelomu svijetu-izrazit će jasan stav da je pripadnost njoj uvjet spasenja (usp. Dj 4, 12; 1Tim 2, 5). Pavao snažno afirmira postojanje jednoga Boga, kojega smatra spoznatljivim svima, pa i pripadnicima drugih religija, a s druge strane očituje razumijevanje za specifično shvaćanje odnosa monoteizma/politeizma karakteristično za helenistički period.
Sažetak: Članak analizira Pavlovu poslanicu Galaćanima po principima retoričkog kriticizma. Ovaka... more Sažetak: Članak analizira Pavlovu poslanicu Galaćanima po principima retoričkog kriticizma. Ovakav pristup biblijskim tekstovima postao je prominentan u posljednjih četrdesetak godina. Rani zagovornici ove metode djelovali su pod pretpostavkom da je Pavao pisao u skladu s tada poznatim retoričkim priručnicima. U tom smislu, uvod članka propituje odnos Pavlovih poslanica i antičke retorike i literarnog svijeta. Također istražuje mogućnost prihvaćanja šireg koncepta retorike kojega pruža moderno proučavanje te discipline. Uvod članka zaključuju pitanje odnosa retorike i epistolografije, kao i pitanje raspodjele retoričkog čina i njegove primjene na Poslanicu Galaćanima. Zatim započinje analiza glavnih retoričkih elemenata Poslanice Galaćanima, koja će zbog ograničenosti prostora biti nastavljena u sljedećem članku.
Darstellungsprinzip der su, gkrisij, 486, bilj. 42, zamjećuje značajnu podudarnost u jezičnoj kon... more Darstellungsprinzip der su, gkrisij, 486, bilj. 42, zamjećuje značajnu podudarnost u jezičnoj konstrukciji i teološkom značenju između h= lqen eiv j marturi, an i[ na marturh, sh| peri. tou/ fwto, j (1,7) i ev lh, luqa eiv j to. n ko, smon(i[ na marturh, sw th/ | av lhqei, a| (18,37).
Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje ... more Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje su plod Lukine elaboracije, moguće ići jedino rekonstruiranjem iz njegovih poslanica, ovo izlaganje, pastoralnog usmjerenja, promatra istaknute momente Pavlove teološko-pastoralne misli na kojima počiva njegovo apostolsko djelovanje, a koje on sam naziva-propovijedanje.
Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska ... more Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska konvencija o ljudskim pravima, rad će pod temom »Vjerske slobode u Bibliji« promatrati pravo pojedinca na vlastiti slobodni izbor, prakticiranje i daljnje prenošenje vjerskoga uvjerenja te eventualna ograničenja ovoga prava. Prvo se iznosi odnos Izraelova monoteizma i univerzalizma te njegov povijesni razvoj. Rad potom postavlja distinkciju između vjerske slobode Izraelaca-koji su Sinajskim savezom obvezani na jahvistički monoteizam-i ostalih naroda kojima Stari zavjet priznaje pravo vlastitoga religioznog opredjeljenja, uvijek održavajući etičku zahtjevnost. Novi zavjet s jedne strane očituje Isusovu raspoloživost za susrete sa svim ljudima i odsutnost zahtjeva prihvaćanja bilo židovstva bilo kršćanstva-zapravo se o religioznom opredjeljenju stranaca, koje Isus susreće, i ne govori. No, po silasku Duha Crkva-poslana cijelomu svijetu-izrazit će jasan stav da je pripadnost njoj uvjet spasenja (usp. Dj 4, 12; 1Tim 2, 5). Pavao snažno afirmira postojanje jednoga Boga, kojega smatra spoznatljivim svima, pa i pripadnicima drugih religija, a s druge strane očituje razumijevanje za specifično shvaćanje odnosa monoteizma/politeizma karakteristično za helenistički period.
Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich L... more Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich LUZ, The Disciples in the Gospel according to Matt hew, 118, za razliku od Mk 6,7-12 i Lk 9,1-6, učenici u prvom Evanđelju za vrij eme Isusova zemaljskog života dobivaju samo upute, ali još nisu poslani na misij ski put-tek drugi dio misij skog govora otkriva da će oni poslanje ostvarivati u pouskrsnom periodu (10,17-18).
Znanstvenom razmišljanju svojstvena je svij est o tome kako svako istraživanje uvij ek zahvaća i pr... more Znanstvenom razmišljanju svojstvena je svij est o tome kako svako istraživanje uvij ek zahvaća i prezentira samo fragmente istine. Pa i poneka stranputica učinjena bona fi de opet je hod ka istini. Tako je i s ovim radom. Umjesto pretenzij a brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje ... more Sažetak: S obzirom da je do izvornih Pavlovih propovijedi, osim onih u Djelima apostolskima koje su plod Lukine elaboracije, moguće ići jedino rekonstruiranjem iz njegovih poslanica, ovo izlaganje, pastoralnog usmjerenja, promatra istaknute momente Pavlove teološko-pastoralne misli na kojima počiva njegovo apostolsko djelovanje, a koje on sam naziva-propovijedanje. Kao prva oznaka njegova propovijedanja istaknuta je činjenica da Pavao nastoji što je moguće manje opterećivati svoj auditorij, tj. crkvenu zajednicu. Ovo se ogleda u njegovu zauzimanju da se obraćenicima iz poganstva ne nameće jaram židovskoga Zakona, nego da im je za ulaz u Crkvu dovoljno krštenje. Druga oznaka Pavlova stava jest nepopustljivost kada su u pitanju bitni elementi kršćanskoga života od kojih on ne odstupa ni po koju cijenu. Najbolja ilustracija jest ozbiljnost kojom shvaća i izlaže otajstvo krštenja i njegove učinke na krštenika u Rim 6-8: kršćaninov život stalni je hod u novini Duha ili ga nema! Iz ovoga, sasvim prirodno, proizlazi sljedeća oznaka Pavlova propovijedanja evanđelja: naglasak na moralnomu životu. Beskompromisno prokazujući i kritizirajući nedovoljne, življene moralne standarde u pojedinoj crkvenoj zajednici, on pokazuje Crkvu, u krajnjoj liniji, novom kozmičkom stvarnošću koja nužno zahtijeva i novi život članova zajednice. Ovako promatrano, Pavlovo propovijedanje manifestira dinamičku napetost kojom crkvene zajednice, kojima se obraća želi povesti prema punini njihova određenja. Time, gledajući u pastoralnoj perspektivi, sam život zajednice postaje pouka onima koji je sa strane promatraju i svjedočanstvo novopridošlim članovima.
Za literaturu koja tretira psalme u cjelini, a onda i Ps 1., možemo pojednostavljeno reći da je u... more Za literaturu koja tretira psalme u cjelini, a onda i Ps 1., možemo pojednostavljeno reći da je u osnovi dvojaka. Ponajprije imamo mnoštvo komentara koji nastoje sistemati-1. Raznolikost znanstvenih tvrdnji o temeljnim svojstvima Psalma 1.
razliku od ostalih izvještaja o stvaranju svijeta, biblijski pisac Stvaranje ne smješta u mitolog... more razliku od ostalih izvještaja o stvaranju svijeta, biblijski pisac Stvaranje ne smješta u mitologiju nego u povijest. Time biblijski pojam vremena iskače iz tada općeprihvaćenog cikličkog poimanja vremena i započinje linearno, kojeg i mi danas baštinimo kao način promatranja povijesti.
Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich L... more Posebnu težinu problem (ne)zrelosti učenika kod Mt poprima zbog toga što, kao što uočava Ulrich LUZ, The Disciples in the Gospel according to Matt hew, 118, za razliku od Mk 6,7-12 i Lk 9,1-6, učenici u prvom Evanđelju za vrij eme Isusova zemaljskog života dobivaju samo upute, ali još nisu poslani na misij ski put-tek drugi dio misij skog govora otkriva da će oni poslanje ostvarivati u pouskrsnom periodu (10,17-18).
Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska ... more Vjerska sloboda u Bibliji Sažetak: Polazeći od poimanja vjerske slobode, kako je shvaća Europska konvencija o ljudskim pravima, rad će pod temom »Vjerske slobode u Bibliji« promatrati pravo pojedinca na vlastiti slobodni izbor, prakticiranje i daljnje prenošenje vjerskoga uvjerenja te eventualna ograničenja ovoga prava. Prvo se iznosi odnos Izraelova monoteizma i univerzalizma te njegov povijesni razvoj. Rad potom postavlja distinkciju između vjerske slobode Izraelaca-koji su Sinajskim savezom obvezani na jahvistički monoteizam-i ostalih naroda kojima Stari zavjet priznaje pravo vlastitoga religioznog opredjeljenja, uvijek održavajući etičku zahtjevnost. Novi zavjet s jedne strane očituje Isusovu raspoloživost za susrete sa svim ljudima i odsutnost zahtjeva prihvaćanja bilo židovstva bilo kršćanstva-zapravo se o religioznom opredjeljenju stranaca, koje Isus susreće, i ne govori. No, po silasku Duha Crkva-poslana cijelomu svijetu-izrazit će jasan stav da je pripadnost njoj uvjet spasenja (usp. Dj 4, 12; 1Tim 2, 5). Pavao snažno afirmira postojanje jednoga Boga, kojega smatra spoznatljivim svima, pa i pripadnicima drugih religija, a s druge strane očituje razumijevanje za specifično shvaćanje odnosa monoteizma/politeizma karakteristično za helenistički period.
Sažetak: Članak analizira Pavlovu poslanicu Galaćanima po principima retoričkog kriticizma. Ovaka... more Sažetak: Članak analizira Pavlovu poslanicu Galaćanima po principima retoričkog kriticizma. Ovakav pristup biblijskim tekstovima postao je prominentan u posljednjih četrdesetak godina. Rani zagovornici ove metode djelovali su pod pretpostavkom da je Pavao pisao u skladu s tada poznatim retoričkim priručnicima. U tom smislu, uvod članka propituje odnos Pavlovih poslanica i antičke retorike i literarnog svijeta. Također istražuje mogućnost prihvaćanja šireg koncepta retorike kojega pruža moderno proučavanje te discipline. Uvod članka zaključuju pitanje odnosa retorike i epistolografije, kao i pitanje raspodjele retoričkog čina i njegove primjene na Poslanicu Galaćanima. Zatim započinje analiza glavnih retoričkih elemenata Poslanice Galaćanima, koja će zbog ograničenosti prostora biti nastavljena u sljedećem članku.
Darstellungsprinzip der su, gkrisij, 486, bilj. 42, zamjećuje značajnu podudarnost u jezičnoj kon... more Darstellungsprinzip der su, gkrisij, 486, bilj. 42, zamjećuje značajnu podudarnost u jezičnoj konstrukciji i teološkom značenju između h= lqen eiv j marturi, an i[ na marturh, sh| peri. tou/ fwto, j (1,7) i ev lh, luqa eiv j to. n ko, smon(i[ na marturh, sw th/ | av lhqei, a| (18,37).
La parzialità del trattamento del tema di Gerusalemme nel Vangelo di Matteo negli studi finora sv... more La parzialità del trattamento del tema di Gerusalemme nel Vangelo di Matteo negli studi finora svolti rendono necessaria una visione organica al riguardo. La nostra dissertazione evidenzia l’accurata elaborazione teologica di Matteo, che ha differenziato i riferimenti a Gerusalemme e li ha distribuiti nei punti cruciali della sua narrativa. Nel presente studio principalmente abbiamo adottato un metodo critico-letterario, cercando di considerare i riferimenti a Gerusalemme nelle singole pericopi scelte nel contesto della narrativa dove sono impiantate per, infine, impostare una ricostruzione della loro funzione nella narrativa. Tale linea metodologica permette l’elaborazione di una visione organica su Gerusalemme all’interno del Primo Vangelo. La tesi è articolata in tre parti. La prima parte contiene la discussione sull’articolazione del Vangelo e sui riferimenti a Gerusalemme presenti nella narrativa matteana riguardo il loro aspetto numerico, la natura e il raggruppamento nella narrativa del Vangelo. La parte seconda è dedicata all’analisi esegetica dei sette testi scelti nella Prima parte dal punto di vista del contesto, dell’unità, dell’articolazione, degli aspetti semantici e della prospettiva di Gerusalemme nella teologia del testo. La terza parte della dissertazione raccoglie i risultati teologici della ricerca precedente, offrendo una sintesi della visione di Gerusalemme nella teologia del Vangelo di Matteo. La nostra tesi afferma che Matteo offre una duplice immagine di Gerusalemme: l’una è quella in cui – assimilata ai capi, uccide i profeti e rifiuta il Messia (23,37), l’altra è l’immagine delle promesse antiche e, in questa luce, Gerusalemme è la città santa, che aspetta il loro e il suo compimento (27,53). La duplicità dell’immagine riflette la complessità della valenza teologica di Gerusalemme: essa è una risultante della perenne fedeltà di Dio, della libertà del popolo e del costante giudizio su di esso.
Uploads
Papers by Ivica Čatić
Nel presente studio principalmente abbiamo adottato un metodo critico-letterario, cercando di considerare i riferimenti a Gerusalemme nelle singole pericopi scelte nel contesto della narrativa dove sono impiantate per, infine, impostare una ricostruzione della loro funzione nella narrativa. Tale linea metodologica permette l’elaborazione di una visione organica su Gerusalemme all’interno del Primo Vangelo.
La tesi è articolata in tre parti. La prima parte contiene la discussione sull’articolazione del Vangelo e sui riferimenti a Gerusalemme presenti nella narrativa matteana riguardo il loro aspetto numerico, la natura e il raggruppamento nella narrativa del Vangelo. La parte seconda è dedicata all’analisi esegetica dei sette testi scelti nella Prima parte dal punto di vista del contesto, dell’unità, dell’articolazione, degli aspetti semantici e della prospettiva di Gerusalemme nella teologia del testo. La terza parte della dissertazione raccoglie i risultati teologici della ricerca precedente, offrendo una sintesi della visione di Gerusalemme nella teologia del Vangelo di Matteo.
La nostra tesi afferma che Matteo offre una duplice immagine di Gerusalemme: l’una è quella in cui – assimilata ai capi, uccide i profeti e rifiuta il Messia (23,37), l’altra è l’immagine delle promesse antiche e, in questa luce, Gerusalemme è la città santa, che aspetta il loro e il suo compimento (27,53). La duplicità dell’immagine riflette la complessità della valenza teologica di Gerusalemme: essa è una risultante della perenne fedeltà di Dio, della libertà del popolo e del costante giudizio su di esso.