Papers by Ivana Tadinac Šećer
U radu se donose neobjavljeni ranokršćanski ulomci s križevima uzidani u zidove kuća i crkava sta... more U radu se donose neobjavljeni ranokršćanski ulomci s križevima uzidani u zidove kuća i crkava stare gradske jezgre Splita. Ovi dosad nepoznati ulomci, zajedno s ostalim spolijima i arheološkim nalazima, sugeriraju postojanje ranokršćanskih crkava i kapela, odnosno prvih adaptiranih molitvenih prostora koji se pojavljuju u vrijeme kada Dioklecijanovu palaču nastanjuju novi korisnici, možda već od IV. st. Isti ulomci ujedno služe za određivanje rasprostranjenosti tih liturgijskih prostora. Naposljetku se razmatra i jedan već objavljeni natpis, onaj koji donosi ime biskupa Maksima, a dosad se interpretirao kao natpis donesen iz Salone i ugrađen u nišu kod Zlatnih vrata Dioklecijanove palače u Splitu. Ovdje se, naprotiv, iznosi mogućnost da je natpis porijeklom iz same Palače, s obzirom na činjenicu da je ondje pronađen, te da je riječ o nadvratniku neke profane građevine mogućeg biskupskog sjedišta (npr. biskupova stana).This paper brings the unpublished Early Christian fragments with ...
U radu se donose neobjavljeni ranokršćanski ulomci s križevima uzidani u zidove kuća i crkava sta... more U radu se donose neobjavljeni ranokršćanski ulomci s križevima uzidani u zidove kuća i crkava stare gradske jezgre Splita. Ovi dosad nepoznati ulomci, zajedno s ostalim spolijima i arheološkim nalazima, sugeriraju postojanje ranokršćanskih crkava i kapela, odnosno prvih adaptiranih molitvenih prostora koji se pojavljuju u vrijeme kada Dioklecijanovu palaču nastanjuju novi korisnici, možda već od IV. st. Isti ulomci ujedno služe za određivanje rasprostranjenosti tih liturgijskih prostora. Naposljetku se razmatra i jedan već objavljeni natpis, onaj koji donosi ime biskupa Maksima, a dosad se interpretirao kao natpis donesen iz Salone i ugrađen u nišu kod Zlatnih vrata Dioklecijanove palače u Splitu. Ovdje se, naprotiv, iznosi mogućnost da je natpis porijeklom iz same Palače, s obzirom na činjenicu da je ondje pronađen, te da je riječ o nadvratniku neke profane građevine mogućeg biskupskog sjedišta (npr. biskupova stana).
UDK: 904:73.045 (497.5 Split) Primljeno: 31. 5. 2010. Stručni rad U radu se donosi pregled i opis... more UDK: 904:73.045 (497.5 Split) Primljeno: 31. 5. 2010. Stručni rad U radu se donosi pregled i opis sfingi koje su bile poslane iz Egipta u III. st. i izložene kao simboli u Dioklecijanovoj palači u III. i IV. st. Analiziraju se njihova oštećenja, koja se datiraju u V. i VI. st., a smatra se da se radi o namjernoj destrukciji. 'Udarce' su zadobile u dodiru s novom religijom -kršćanstvom. Na simboličan način one datiraju početak i kraj poštivanja uspomene na cara Dioklecijana u tom vremenu. Ključne riječi: Dioklecijanova palača, sfinge, oštećenja UVOD Sfinga je biće s lavljim tijelom i ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom. Prema vrsti glave, dijeli ih se na androsfinge (sfinge s ljudskom glavom), kriosfinge (sfinge s ovnovom glavom) i hijerosfinge (sfinge sa sokolovom ili jastrebovom glavom). Glave sfingi iz Dioklecijanove palače u Splitu koje su sačuvane odvojene od tijela uvijek imaju ljudsko lice. U egipatskoj mitologiji bile su smatrane čuvaricama grobova egipatskih faraona. Riječ sfinga dolazi od grčke riječi Σφιγξ, Sphigx, [Sphinx], izvedene od glagola σφιγγω, sphiggo, [sphingo], što znači zadaviti. Naime, prema grčkom mitu Sfinga bi zadavila svakoga tko nije znao rješenje njezine zagonetke. Kod Egipćana lice
primljeno 11/2012. Sažetak U radu se donose neobjavljeni ranokršćanski ulomci s križevima uzidani... more primljeno 11/2012. Sažetak U radu se donose neobjavljeni ranokršćanski ulomci s križevima uzidani u zidove kuća i crkava stare gradske jezgre Splita. Ovi dosad nepoznati ulomci, zajedno s ostalim spolijima i arheološkim nalazima, sugeriraju postojanje ranokršćanskih crkava i kapela, odnosno prvih adaptiranih molitvenih prostora koji se pojavljuju u vrijeme kada Dioklecijanovu palaču nastanjuju novi korisnici, možda već od IV. st. Isti ulomci ujedno služe za određivanje rasprostranjenosti tih liturgijskih prostora. Naposljetku se razmatra i jedan već objavljeni natpis, onaj koji donosi ime biskupa Maksima, a dosad se interpretirao kao natpis donesen iz Salone i ugrađen u nišu kod Zlatnih vrata Dioklecijanove palače u Splitu. Ovdje se, naprotiv, iznosi mogućnost da je natpis porijeklom iz same Palače, s obzirom na činjenicu da je ondje pronađen, te da je riječ o nadvratniku neke profane građevine mogućeg biskupskog sjedišta (npr. biskupova stana). ključne riječi: spoliji, ulomci s križevima, ranokršćansko razdoblje, Salona, Dioklecijanova palača, Split.
Conference Presentations by Ivana Tadinac Šećer
Grad Split, Odsjek za staru gradsku jezgru, [email protected] " 1 . n a c i on al ni kon g r... more Grad Split, Odsjek za staru gradsku jezgru, [email protected] " 1 . n a c i on al ni kon g res konzervac ij e -res ta u rac ij e, Spl i t , 7. i 8 . pros i n ca 2 0 1 2 ." Spomenik je dugo vremena bio izložen u podrumima Dioklecijanove palače točno ispod središnje prostorije istočnog dijela careva stana, za koju se pretpostavlja da je bila glavna dvorana triklinija, te da je stibadij tu izvorno bio smješten u Dioklecijanovom vremenu. Nakon neophodnog konzervatorsko-restauratorskog zahvata mramorna je menza smještena u muzejske uvjete, te je uvrštena u Zbirku kamenih spomenika Muzeja grada Splita.
Uploads
Papers by Ivana Tadinac Šećer
Conference Presentations by Ivana Tadinac Šećer