Sažetak: Ovaj rad govori o ulozi čitaonica u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na one koje ... more Sažetak: Ovaj rad govori o ulozi čitaonica u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na one koje su egzistirale na tešanjskom području. Te ustanove predstavljaju začetak organiziranog društvenog i kulturnog života među Bošnjacima, pa su za onodobne prilike u kojima su osnivane i egzistirale ostvarile golemi značaj. A to je, opet, period zalaska osmanske i dolaska austrougarske vladavine u Bosnu i Hercegovinu, ali i vrijeme borbe za vjerskoprosvjetnu autonomiju (1899-1909). Čitaonice su bile sinonim za čitanje, prosvjetu i kulturni napredak. Njihovo djelovanje je imalo za cilj buđenje nacionalne i socijalne svijesti kao i prilagođavanje Bošnjaka novim društvenim i političkim prilikama. Generalno rečeno, čitaonice su značajno doprinijele razvoju kulture i prosvjete u Bosni i Hercegovini. Istraživanje na kojem se zasniva ovaj rad je obuhvatilo detektiranje osam čitaonica na tešanjskom području, a koje su egzistirale od sredine devetnaestog do kraja druge decenije dvadesetog stoljeća. Dostupni izvori detaljno ne analiziraju važnije segmente egzistiranja ovih čitaonica pa će i ovaj rad tek površno ukazati na nekadašnje postojanje spomenutih čitaonica na tešanjskom području.
Ovaj rad govori o intelektualnom radu i obnoviteljskim idejama Mehmed ef. Handžića, jednog od vel... more Ovaj rad govori o intelektualnom radu i obnoviteljskim idejama Mehmed ef. Handžića, jednog od velikana iz plejade uzorite bosanske uleme, od čije smrti se navršilo 70 godina. Mnogi autori Mehmed ef. Handžića i Džemaludin ef. Čauševića ubrajaju u dvije najznačajnije intelektualne figure među bosanskohercegovačkom ulemom u prvoj polovini dvadesetog stoljeća. Svojim sveukupnim angažmanom, Mehmed ef. se identificirao sa usudom svoga naroda. Za samo šesnaest godina efektivnog rada na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom, naučno-istraživačkom i humanitarnom polju, ostvario je impozantne i divljenja vrijedne rezultate. Napisao je preko tristotine radova iz svih oblasti islamske i bošnjačke kulture i tradicije (knjige, monografije, članci, udžbenici i dr.). U ovom radu ću pokušati ukazati na neke segmente obnoviteljskog rada i markirati nekoliko obnoviteljskih ideja Mehmed ef. Handžića. Primarni cilj njegovih obnoviteljskih ideja jeste moralno okrjepljenje bosanskih muslimana. Možemo argumentirano ustvrditi da je on bio najrespektabilniji predstavnik umjerene tradicionalne bosanske uleme u dvadesetom stoljeću.
Sažetak: Ovaj rad govori o ulozi čitaonica u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na one koje ... more Sažetak: Ovaj rad govori o ulozi čitaonica u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na one koje su egzistirale na tešanjskom području. Te ustanove predstavljaju začetak organiziranog društvenog i kulturnog života među Bošnjacima, pa su za onodobne prilike u kojima su osnivane i egzistirale ostvarile golemi značaj. A to je, opet, period zalaska osmanske i dolaska austrougarske vladavine u Bosnu i Hercegovinu, ali i vrijeme borbe za vjerskoprosvjetnu autonomiju (1899-1909). Čitaonice su bile sinonim za čitanje, prosvjetu i kulturni napredak. Njihovo djelovanje je imalo za cilj buđenje nacionalne i socijalne svijesti kao i prilagođavanje Bošnjaka novim društvenim i političkim prilikama. Generalno rečeno, čitaonice su značajno doprinijele razvoju kulture i prosvjete u Bosni i Hercegovini. Istraživanje na kojem se zasniva ovaj rad je obuhvatilo detektiranje osam čitaonica na tešanjskom području, a koje su egzistirale od sredine devetnaestog do kraja druge decenije dvadesetog stoljeća. Dostupni izvori detaljno ne analiziraju važnije segmente egzistiranja ovih čitaonica pa će i ovaj rad tek površno ukazati na nekadašnje postojanje spomenutih čitaonica na tešanjskom području.
Ovaj rad govori o intelektualnom radu i obnoviteljskim idejama Mehmed ef. Handžića, jednog od vel... more Ovaj rad govori o intelektualnom radu i obnoviteljskim idejama Mehmed ef. Handžića, jednog od velikana iz plejade uzorite bosanske uleme, od čije smrti se navršilo 70 godina. Mnogi autori Mehmed ef. Handžića i Džemaludin ef. Čauševića ubrajaju u dvije najznačajnije intelektualne figure među bosanskohercegovačkom ulemom u prvoj polovini dvadesetog stoljeća. Svojim sveukupnim angažmanom, Mehmed ef. se identificirao sa usudom svoga naroda. Za samo šesnaest godina efektivnog rada na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom, naučno-istraživačkom i humanitarnom polju, ostvario je impozantne i divljenja vrijedne rezultate. Napisao je preko tristotine radova iz svih oblasti islamske i bošnjačke kulture i tradicije (knjige, monografije, članci, udžbenici i dr.). U ovom radu ću pokušati ukazati na neke segmente obnoviteljskog rada i markirati nekoliko obnoviteljskih ideja Mehmed ef. Handžića. Primarni cilj njegovih obnoviteljskih ideja jeste moralno okrjepljenje bosanskih muslimana. Možemo argumentirano ustvrditi da je on bio najrespektabilniji predstavnik umjerene tradicionalne bosanske uleme u dvadesetom stoljeću.
Uploads
Papers by Elvedin Alicic