Razvoj modernog Zagreba vezan je za razvoj željeznice koja je svojim položajem direktno sudjelova... more Razvoj modernog Zagreba vezan je za razvoj željeznice koja je svojim položajem direktno sudjelovala u usmjeravanju prostornog sirenja i oblikovanja grada. Nacin rjesavanja željeznickog pitanja, kao predmeta državnog ili nekoga viseg interesa, hijerarhijski je uvijek bio ispred interesa grada. Željeznica je bila datost kojoj su se grad i njegovi prostorni planovi prilagođavali. Buduci razvoj željeznice mora se prilagoditi ne samo zahtjevima suvremene željeznicke tehnologije nego i potrebama grada. Posljedica bi trebala biti promjena nacina i intenziteta koristenja povrsina željeznickih postrojenja i zemljista uz prugu. U konacnici, ti bi procesi trebali rezultirati potpunom funkcionalnom i prostornom integracijom željeznice i grada.
Prostor Znanstveni Casopis Za Arhitekturu I Urbanizam, 2005
Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02-Urban and physical planning 2.01.04-... more Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02-Urban and physical planning 2.01.04-Development of Architecture and urban Planning and restoration of the Built Heritage Article
Journal of the Croatian Association of Civil Engineers, 2019
Pametni gradovi i zgrade u proteklih su nešto više od 30 godina, od intrigantne vizije i zanimlji... more Pametni gradovi i zgrade u proteklih su nešto više od 30 godina, od intrigantne vizije i zanimljivog koncepta, postali globalno prisutan fenomen. Razlika između pametnog i "tradicionalnog" (održivog) grada/zgrade očituje se, prije svega, u prisutnosti pametnog uslužnog sustava koji predstavlja novi sloj u ukupnosti urbanog tkiva ili strukture zgrade. Njegova posebnost leži u činjenici da je kompleksan, podložan promjenama i sposoban je učiti (evoluirati).
Journal of the Croatian Association of Civil Engineers, 2019
Zgrade značajno utječu na vanjski okoliš, ali i na ljudsko zdravlje, udobnost i produktivnost. U ... more Zgrade značajno utječu na vanjski okoliš, ali i na ljudsko zdravlje, udobnost i produktivnost. U navedenoj interakciji najveću ulogu ima ovojnica zgrade koja djeluje kao filtar koji poželjne utjecaje iz vanjskog okoliša propušta u unutrašnjost, a nepoželjne odbija ili mijenja. Sva opterećenja koja ovojnica mora podnijeti i sve funkcije koje mora zadovoljiti proizlaze iz tri bitne komponente i njihova međuodnosa: vanjskog okoliša, unutarnjeg okoliša i same ovojnice. Cilj je suvremene gradnje pristupiti pitanju ovojnice zgrade multidisciplinarno i integralno kako bi se potencijalni problemi izbjegli, a ljudske potrebe kvalitetno zadovoljile uz što manje financijske troškove.
Kliniku za dječje bolesti Zagreb čini sklop zgrada u zapadnom dijelu bloka Klaićeva, Kačićeva, De... more Kliniku za dječje bolesti Zagreb čini sklop zgrada u zapadnom dijelu bloka Klaićeva, Kačićeva, Deželićeva i Medulićeva ulica. Još od 1951. godine, kada je zgrada Fischerova Sanatorija (1909.) prenamijenjena u Dječju bolnicu, kontinuirano se traži način da se izvorni sadržaji prilagode novim namjenama i novim tehnologijama. Dogradnjama 1956. (V. Turina), 1964. (S. Jovičić) i 1987. (M. Vodička) te nizom sporadičnih adaptacija i rekonstrukcija prostor se pokušava objediniti u tehnološku cjelinu. Formalno je zadržana prepoznatljivost sklopa, ali parcijalne dogradnje i realizirani programi nisu osigurali potpunu funkcionalnost bolnice kao cjeline.
Razvoj modernog Zagreba vezan je za razvoj željeznice koja je svojim položajem direktno sudjelova... more Razvoj modernog Zagreba vezan je za razvoj željeznice koja je svojim položajem direktno sudjelovala u usmjeravanju prostornog sirenja i oblikovanja grada. Nacin rjesavanja željeznickog pitanja, kao predmeta državnog ili nekoga viseg interesa, hijerarhijski je uvijek bio ispred interesa grada. Željeznica je bila datost kojoj su se grad i njegovi prostorni planovi prilagođavali. Buduci razvoj željeznice mora se prilagoditi ne samo zahtjevima suvremene željeznicke tehnologije nego i potrebama grada. Posljedica bi trebala biti promjena nacina i intenziteta koristenja povrsina željeznickih postrojenja i zemljista uz prugu. U konacnici, ti bi procesi trebali rezultirati potpunom funkcionalnom i prostornom integracijom željeznice i grada.
Prostor Znanstveni Casopis Za Arhitekturu I Urbanizam, 2005
Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02-Urban and physical planning 2.01.04-... more Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02-Urban and physical planning 2.01.04-Development of Architecture and urban Planning and restoration of the Built Heritage Article
Journal of the Croatian Association of Civil Engineers, 2019
Pametni gradovi i zgrade u proteklih su nešto više od 30 godina, od intrigantne vizije i zanimlji... more Pametni gradovi i zgrade u proteklih su nešto više od 30 godina, od intrigantne vizije i zanimljivog koncepta, postali globalno prisutan fenomen. Razlika između pametnog i "tradicionalnog" (održivog) grada/zgrade očituje se, prije svega, u prisutnosti pametnog uslužnog sustava koji predstavlja novi sloj u ukupnosti urbanog tkiva ili strukture zgrade. Njegova posebnost leži u činjenici da je kompleksan, podložan promjenama i sposoban je učiti (evoluirati).
Journal of the Croatian Association of Civil Engineers, 2019
Zgrade značajno utječu na vanjski okoliš, ali i na ljudsko zdravlje, udobnost i produktivnost. U ... more Zgrade značajno utječu na vanjski okoliš, ali i na ljudsko zdravlje, udobnost i produktivnost. U navedenoj interakciji najveću ulogu ima ovojnica zgrade koja djeluje kao filtar koji poželjne utjecaje iz vanjskog okoliša propušta u unutrašnjost, a nepoželjne odbija ili mijenja. Sva opterećenja koja ovojnica mora podnijeti i sve funkcije koje mora zadovoljiti proizlaze iz tri bitne komponente i njihova međuodnosa: vanjskog okoliša, unutarnjeg okoliša i same ovojnice. Cilj je suvremene gradnje pristupiti pitanju ovojnice zgrade multidisciplinarno i integralno kako bi se potencijalni problemi izbjegli, a ljudske potrebe kvalitetno zadovoljile uz što manje financijske troškove.
Kliniku za dječje bolesti Zagreb čini sklop zgrada u zapadnom dijelu bloka Klaićeva, Kačićeva, De... more Kliniku za dječje bolesti Zagreb čini sklop zgrada u zapadnom dijelu bloka Klaićeva, Kačićeva, Deželićeva i Medulićeva ulica. Još od 1951. godine, kada je zgrada Fischerova Sanatorija (1909.) prenamijenjena u Dječju bolnicu, kontinuirano se traži način da se izvorni sadržaji prilagode novim namjenama i novim tehnologijama. Dogradnjama 1956. (V. Turina), 1964. (S. Jovičić) i 1987. (M. Vodička) te nizom sporadičnih adaptacija i rekonstrukcija prostor se pokušava objediniti u tehnološku cjelinu. Formalno je zadržana prepoznatljivost sklopa, ali parcijalne dogradnje i realizirani programi nisu osigurali potpunu funkcionalnost bolnice kao cjeline.
Uploads
Papers by Silvio Bašić