Talks by Admir Lisica
Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije , 2022
Books by Admir Lisica
Hejdar Alijev osnivač modernog Azerbejdžana: unutrašnje prilike, vanjska politika i ekonomski razvoj, 2023
Analiziramo li događaje iz historije, veoma lahko možemo uvidjeti da su određeni pojedinci, svoji... more Analiziramo li događaje iz historije, veoma lahko možemo uvidjeti da su određeni pojedinci, svojim doprinosom, koji je bio svojevrsna prekretnica za njihove domovine, ostali zauvijek urezani u temelje države. Često su to bili ugledni intelektualci, političari i drugi pregaoci, čiji je rad za opće dobro domovine nadilazio vlastite interese. Naravno, takvih virtuoza i filantropa historija ne prepoznaje puno, pa je njihova vrijednost time značajnija. Jedan od takvih osvještenih patriota, koji je imao jasan cilj za svoju domovinu i njen narod, jeste Hejder Alijev, za koga se sa pravom može reći da je tvorac moderne Republike Azerbejdžan, kakvu danas poznajemo. Hejdar Alijev je najznačajnija ličnost u modernoj historiji Azerbejdžana, ali je njegov utjecaj bio prisutan i izvan njegovih granica, prije svega zbog njegovog iskustva stečenog kroz obnašanje značajnih funkcija unutar Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika – SSSR.
Kao funkcioner SSSR trudio se da razvija dobre odnose sa drugim državama i gradovima, a specifičnost koja je u vezi sa Bosnom i Hercegovinom jeste da je Hejder Alijev u nekoliko navrata bio domaćin delegacijama grada Sarajeva koje su mu dolazile u posjetu. Prema dostupnim izvorima, delegacije Sarajeva dolazile su u posjetu Hejdaru Alijevu 1972., 1975., 1977. i 1979. godine. Tokom 1975. godine njegov gost je bio i bošnjački intelektualac Atif Purivatra. Intezivna saradnja sa predstavnicima Sarajeva bila je svojevrstan uvod u izgradnju prijateljskih odnosa između Bakua i Sarajeva, koji su danas prijateljski gradovi. Ove godine navršilo se stotinu godina od rođenja Heydara Alijeva, a interesantno je i to da je aktuelni predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev, sin Hejdara Alijeva, početkom 2023. godine, sa visokom delegacijom Republike Azerbejdžana došao u prvu zvaničnu posjetu državi Bosni i Hercegovini i njenom glavnom gradu Sarajevu.
Postoji mnogo razloga zbog čega smo se odlučili za pisanje jedne ovakve knjige, koja ima za cilj bosanskohercegovačkoj i regionalnoj javnosti predstaviti lik i djelo Hejdara Alijeva, ali i moderne Republike Azerbejdžan. Knjiga koja je pred vama predstavlja svojevrsni timeline društvenog i političkog djelovanja azerbejdžanskog lidera, koji je za sva vremena ostao u sjećanju naroda Azerbejdžana. Realizacija ovog projekta značajno je olakšana jer postoji veliki broj izvora o Hejdaru Alijevu i političkoj historiji Republike Azerbejdžana koji su dostupni na engleskom jeziku. Kao glavne metode tokom rada na ovoj knjizi nametnule su se hronološka, tematska, ali i druge metode koje su doprinijele konačnom izgledu djela. Na ovaj način, knjiga je prihvatljiva podjednako naučnoj, ali i široj javnosti, što je ustvari i krajnji cilj. Knjiga sadrži deset tematskih poglavlja u kojima se govori o početnim izazovima Hejdara Alijeva i njegovom obrazovanju, prvim ozbiljnim funkcijama koje je obnašao kao službenik SSSR-a, borbi za prava Azerbejdžana u okviru SSSR-a, prijelomnim historijskim trenucima poput separatističkih aktivnosti u Karabahu i Crnom januaru, prezumianju predsjedničke funkcije i razvoju nezavisnog Azerbejdžana, proaktivnoj vanjskoj politici, Azerbejdžanu nakon Heydara Alijeva, Drugom ratu u Garabaghu i velikoj pobjedi te diplomatskim odnosima Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine, s fokusom na potencijal buduće saradnje.
Iako je nepisano pravilo da zahvala bude na kraju knjige, napravio bih presedan i želio bih se zahvaliti Ambasadi Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini na čelu sa ambasadorom Vilayatom Gulijevim, glavnom inicijatoru ovog važnog projekta, ali i mom dragom prijatelju, Elmaru Agasijevu, službeniku Ambasade Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini, koji je od ideje do realizacije ovog projekta bio dostupan za svaki vid podrške i pomoći. Iskreno se nadam da će uvaženi čitaoci nakon, što pročitaju ovu knjigu, imati dosta više informacija kako o Hejdaru Alijevu, tako i o prijateljskoj Republici Azerbejdžan.
Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije, 2022
Knjiga Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije p... more Knjiga Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije plod je višegodišnjeg istraživanja političkog razvoja Bošnjaka, koje je započelo tokom 2016. godine zahvaljujući opredjeljenju da u sklopu svoje magistarske teze tretiram političke koncepcije Bošnjaka u razdoblju od dolaska Austro-Ugarske do formiranja Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca.
Nakon odbrane magistarske teze smatrao sam potrebnim da istraživanje političkog stasavanja Bošnjaka proširim do perioda kada Bošnjaci uspijevaju implementirati i provesti u djelo ideju o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te u uvjetima agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade glavnog grada Sarajeva vrate svoje nacionalno historijsko ime Bošnjak. Uslijed aktuelnih geopolitičkih odnosa u svijetu, jedno ovakvo djelo nameće se kao potreba akademske, ali i šire javnosti u Bosni i Hercegovini, regiji i dijaspori.
Razumijevanje teme olakšano je činjenicom da su politički odnosi na prostoru Balkana u posljednjih pedesetak godina značajno istraženi od historičara, politologa, sociologa i novinara, što je u velikoj mjeri olakšalo istraživanje ove teme. Tokom istraživanja korištene su većinom hronološka i tematska metoda, koje su u konačnici i oblikovale sadržaj djela u dvanaest tematskih poglavlja. Također, u radu su sadržane još historijska metoda, metoda analize i sinteze, indukcije i dedukcije te statistička metoda.
“Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” nastoji pratiti bošnjački politički put od zajednice koja je svoje interese usko vezala za očuvanje vakufske autonomije do politički formirane nacije koja je uspjela izboriti nezavisnost Bosne i Hercegovine, povratiti nacionalno ime Bošnjak i bosanski jezik. Nacionalno sazrijevanje nije bezbolan i lahak put, što su na svojoj koži najbolje osjetili Bošnjaci nad kojima je počinjen genocid!
Djelo je bazirano na knjigama i člancima domaćih, regionalnih i inostranih autora, kao i na dostupnim zvaničnim dokumentima, posebno u poglavljima koja su posvećena periodu neposredno i za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Glavni cilj jeste približavanje ove teme širem čitateljstvu, te buđenje interesa kod drugih autora da se još detaljnije bave političkom historijom Bošnjaka u narednom periodu.
Ključna pitanja na koja ovaj rad pokušava odgovoriti jesu: (1) Šta su to prioriteti bošnjačke politike na početku, a šta na kraju dvadesetog stoljeća?, (2) Kakav je odnos Bošnjaka prema vlastima unutar različitih državno-pravnih uređenja?, (3) Kada započinje aktivna borba za reafirmiranje nacionalnog imena Bošnjak, te kakva je uloga emigracije u tom procesu? i (5) Šta je dostignuće politike predvođene Alijom Izetbegovićem?
Ideja knjige “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” jeste davanje doprinosa njegovanju kulture sjećanja, ali i iniciranje daljih istraživanja ove izuzetno značajne teme za Bošnjake.
Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive, 2020
Autor je u knjizi akcentirao neke od bitnijih segmenata društvene participacije bošnjačke dijaspo... more Autor je u knjizi akcentirao neke od bitnijih segmenata društvene participacije bošnjačke dijaspore, kao što su: aktivna politička participacija bošnjačke dijaspore u zemljama njihovog domicila kao i domovinskim zemljama, očuvanje društveno-političkih, kulturoloških, ekonomskih, sportskih i drugih veza sa zemljom porijekla, očuvanje probošnjačkog identiteta, jednom riječju konceptualnog i sistematskog suprotstavljanja konceptu sročenom u antičko-rimskoj maksimi ubi bene ibi patria sentenci, koja je bila i ostala svojstvena samo imperijalističkim i kolonijalizatorskim nacijama, zemljama, kulturama i društvima.
Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja , 2018
Razgovori su tokom 2017. i 2018. godine kontinuirano objavljivane u nekoliko bosanskohercegovački... more Razgovori su tokom 2017. i 2018. godine kontinuirano objavljivane u nekoliko bosanskohercegovačkih i regionalnih medija i to na: Regionalnoj mreži Al Jazeera Balkans, medijskoj agenciji Anadolu Agency, portalu Akos.ba te bosanskohercegovačkom sedmičnom listu Stav. Knjiga obuhvata više desetina sagovornika koji su dali svoj osvrt na stanje bosankohercegovačke dijaspore i na odnos Bosne i Hercegovine prema njoj. Sagovornici su se osvrnuli i na uvjete življenja i na odnos prema njima zemlje u kojoj su trenutno nastanjeni.
Tokom rada na ovom samoinicijativnom projektu, uspio sam za sagovornike imati ljude iz Australije, Meksika, Portugala, Slovačke, Islanda, Danske, Norveške, Njemačke, Velike Britanije, Luksemburga, Turske, Hrvatske, Crne Gore i Sandžaka. Knjiga je plod ideje o predstavljanju dijaspore na pravi način, kako to dolikuje, ali uz činjenice i vjerodostojne podatke.
Conference Presentations by Admir Lisica
If we analyse the foreign policy aspiration of Serbia in the last thirty years, it is clear that ... more If we analyse the foreign policy aspiration of Serbia in the last thirty years, it is clear that this country wants to expand its impact in the region with different methods. The most representative example of such an action of Serbia in the foreign policy segment is its imposition as a regional leader, and the expectations of other Western Balkan countries as such. The focus of work will be the presentation of Serbia’s foreign policy towards its neighbours, with special reference to the action and rhetoric towards Bosnia and Herzegovina, Serbia, Kosovo and North Macedonia. The essence of the topic is that its character is not local, but regional, and in certain segments and global. The topic will be explained with the help of relevant sources, which will enable the verification and credibility of the author’s views presented.
ZBORNIK MEĐUNARODNE NAUČNE KONFERENCIJE „BOŠNJACI U DOMOVINSKIM ZEMLJAMA – IZAZOVI I PERSPEKTIVE“, 2024
Bošnjaci su tokom dvadesetog stoljeća prošli kroz različite
faze vlastitog političkog sazrijevanj... more Bošnjaci su tokom dvadesetog stoljeća prošli kroz različite
faze vlastitog političkog sazrijevanja. Različiti geopolitički procesi
su uvjetovali da Bošnjaci na Zapadnom Balkanu tek početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća reafirmiraju svoje društveno-
političko djelovanje, koje se ogledalo u formiranju političke
organizacije Stranka demokratije akcije – SDA, obnavljanjem
kulturno-obrazovnih organizacija poput BZK Preporoda, te
formiranje nacionalnih vijeća u Sandžaku (Srbija i Crna Gora).
Cilj rada jeste ispitati aktuelni položaj Bošnjaka na Zapadnom
Balkanu, uz hronološko analiziranje njihovog djelovanja u
državama Zapadnog Balkana od devedesetih godina dvadesetog
stoljeća do danas. Shodno prikupljenim podacima pokušat ćemo
opravdati glavnu pretpostavku da su Bošnjaci na Zapadnom
Balkanu u posljednjih tridesetak godina doživjeli značajan
uspjeh, a jedna od činjenica koja ide u prilog ovoj tezi jeste da
su Bošnjaci danas politički faktor ne samo u Bosni i Hercegovini,
koju Bošnjaci smatraju matičnom državom, već i u ostalim
državama na Zapadnom Balkanu, gdje imaju svoje izabrane
političke predstavnike na svim nivoima. Uprkos tome, Bošnjaci
ne konzumiraju sva zagarantirana prava, što će također biti jedan
od predmeta našeg istraživanja.
Zbornik radova, ZAVNOS - Historijske okolnosti autonomije Sandžaka, 2022
Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je zasjedanjem ZAVNOBiH-a,
25. novembra 1943. godine, ko... more Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je zasjedanjem ZAVNOBiH-a,
25. novembra 1943. godine, koje je održano u Mrkonjić Gradu. Ovaj događaj s pravom je okarakterisan kao jedan od najvažnijih događaja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine, jer su upravo njegove odluke omogućile Bosni i Hercegovini da početkom 1992. godine pravnim putem provede referendum o nezavisnosti. Međutim, za potpuno razumijevanje ove teme potrebno je činjenično sagledati sve historijske okolnosti od srednjeg vijeka, kada u vrijeme Bana Kulina postoje elementi bosanske državnosti. Uzimajući u obzir kompleksnost teme, hronološka i
tematska metoda nameću se kao neophodne pri tretiranju iste, kako bi čitaocima bilo jasnije zbog čega teza da se Bosna i Hercegovina na ZAVNOBiH-u obnavlja, a ne dobiva državnost, ima činjenično uporište. Historijske okolnosti koje su prethodile ZAVNOBiH-u bit će prezentirane na osnovu dostupne literature koja je u kontekstu ove teme u velikoj mjeri usklađena, što svakako olakšava njeno razumijevanje. Rad će obilovati i podacima o političkom organiziranju unutar Bosne i Hercegovine pod različitim režimima, a posebna pažnja bit će usmjerena na razdoblje od 1946. do 1992. godine, kada se u Jugoslaviji, tačnije Bosni i Hercegovini odvijaju različiti procesi. Navedeni procesi u konačnici imat će utjecaj na raspisivanje referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Nakon referenduma, Bosna i Hercegovina je priznata od svih svjetskih sila, uključujući i Sjedinjene Američke Države, ali ni ta činjenica nije spriječila da Jugoslovenska narodna armija, te srpske vojne i paravojne formacije izvrše agresiju na Bosnu i Hercegovinu, tada međunarodno priznatu,
nezavisnu državu. Daytonskim mirovnim sporazumom okončan je ratni sukob, a Bosna i Hercegovina je nastavila da egzistira kao nezavisna država. U konačnici, rad će nastojati ponuditi odgovore na različite historijske dileme koje su u prethodnom periodu bile često tematizirane u regionalnoj javnosti.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci, ZAVNOBiH, Dayton, nezavisnost, državnost.
Zbornik radova međunarodne naučne konferencije "Migracije u savremenom dobu - uzroci i posljedice", 2020
Bošnjačka „migrantska priča“ započinje nakon Berlinskog kongresa kada, u periodu između 1878-1909... more Bošnjačka „migrantska priča“ započinje nakon Berlinskog kongresa kada, u periodu između 1878-1909. godine, primjećujemo povećan broj iseljavanja iz Bosne i Hercegovine. U pomenutom razdoblju primjetna je ozbiljna strukturalna promjena stanovništva uzrokovana migracionim procesima. Tokom dvadesetog stoljeća Bošnjaci su se iseljavili najčešće iz tri razloga: ekonomskog, političkog i sigurnosnog. Politički emigranti iseljavali su nakon završetka Drugog svjetskog rata, ekonomski migranti se iseljavaju tokom sedamdesetih godina, dok uslijed agresije na Bosnu i Hercegovinu masnovni odlasci započinju početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Trenutno u Bosni i Hercegovini imamo povratak iseljeničke prakse bošnjačkog i bh. stanovništva zbog ekonomske situacije koja nije povoljna, o čemu će također biti govora. Uslijed navedenih okolnosti, u dijaspori su odrastale mnogobrojne generacije bošnjačkih emigranata koji su uz pomoć međusobne interakcije i dobre organizacije uspjevali da održe vezu sa zemljom svog porijekla, a istovremeno i da postanu ugledni članovi društva u kojem žive. Cilj ovog rada je analiziranje izazova i perspektiva pred kojima se nalazi bošnjačka dijaspora, uz hronološki pregled migracija, njihovim razlozima i načinu organiziranja Bošnjaka u zemljama koje su uslijed različitih okolnosti naseljavali. Uz pomoć dostupnih izvora ovaj rad će pokušati ponuditi odgovor na pitanje gdje se bošnjačka i bh. dijaspora nalaze danas te kakva je njihova budućnost u kontekstu globalnih promjena na svjetskoj geopolitičkoj sceni. Posebna pažnja u radu bit će posvećena odnosima na relaciji domovina – dijaspora s ciljem pronalaženja konkretnih zaključaka na koji način saradnja na ovoj relaciji može biti produktivnije na obostrano zadovoljstvo. Rad će tematizirati i primjere odnosa drugih dobro organiziranih iseljeničkih skupina koje svojim primjerom mogu poslužiti za model uspješne saradnje bošnjačke i bh. dijaspore sa državom Bosnom i Hercegovinom. Metodološki pristup tokom izrade ovog rada bit će usmjeren prema hronološkoj, tematskoj, studiji slučaja i metodi usmene historije koja se nameće kao izuzetno potrebna zbog problematike teme kojom se ovaj rad bavi. Navedene teme će u znatnoj mjeri olakšati razumjevanje ovoga rada.
Papers by Admir Lisica
Bosnian Studies, 2024
The aim of this paper is to present the existing diplomatic relations between Bosnia and Herzegov... more The aim of this paper is to present the existing diplomatic relations between Bosnia and Herzegovina and Azerbaijan using chronological, descriptive, and analytical methods. The hypothesis of this paper is that although diplomatic relations and certain cooperation exist between the two countries, there are many shortcomings, especially when compared to the level of cooperation Azerbaijan has with other Western Balkan countries. The second hypothesis pertains to the prospects for the development of relations between the two countries and the general improvement of cooperation in numerous areas.
Društvene i humanističke studije - DHS, 2024
Zbornik radova: Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski pogledi, 2023
Shvatajući značaj bošnjačke emigracije u kontekstu reafirmacije historijskog nacionalnog imena Bo... more Shvatajući značaj bošnjačke emigracije u kontekstu reafirmacije historijskog nacionalnog imena Bošnjaka, potrebno je ovu temu na osnovu dostupnih izvora predstaviti široj javnosti. Uloga u prvom redu Adil-bega Zulfikarpašića, Smaila Balića, Bećira Tanovića, Teufika Velagića i drugih intelektualaca nastanjenih u emigraciji do sada nije tematizirana u dovoljnom obimu, te se prezentiranje jedne ovakve teme nameće kao potreba, ne samo intelektualnih krugova, već šire javnosti, koja je uskraćena za dovoljan broj podataka koji govore o izuzetno velikom doprinosu navedenih pojedinaca. Intelektualna borba Zulfikarpašića i saradnika putem lista „Bosanski pogledi“ za nacionalno ime Bošnjaka, biće posebno tematizirana uz pravljenje komparacije sa djelovanjem političkih predstavnika Bošnjaka (tada Muslimana) u Jugoslaviji. Cilj je uz relevantne podatke pojasniti cjelokupnu težnju bošnjačkih intelektualaca u emigraciji u smjeru nacionalnog buđenja Bošnjaka u Jugoslaviji, ali i izvan nje. Također, u radu će biti predočene razlike u poimanju nacionalnog pitanja među Bošnjacima u emigraciji, te bošnjačkom političkom elitom u Jugoslaviji, koja se zadovoljila sa vjerskom odrednicom Musliman. U konačnici, ova tema nameće se kao nužna i zbog neadekvatne zastupljenosti Adil-bega Zulfikarpašića i njegovih saradnika u nastavnim planovima za historiju na teritoririji Bosne i Hercegovine.
Časopis “Historijski pogledi” // Journal “Historical Views”, 2023
Političko organiziranje Bošnjaka veže se za početak dvadesetog stoljeća, tačnije 1906. godinu kad... more Političko organiziranje Bošnjaka veže se za početak dvadesetog stoljeća, tačnije 1906. godinu kada grupa bošnjačkih intelektualaca formira prvu političku stranku pod nazivom Muslimanska narodna organizacija. Uslijed globalnih političkih potresa koji su zahvatili veći dio Evrope, određene odluke međunarodnih zvaničnika (u prvom redu Berlinski kongres 1878. godine) s kraja devetnaestog stoljeća usložnile su položaj Bosne i Hercegovine, ali i Bošnjaka. Shvatajući da kroz politički aktivizam mogu odbraniti vlastite interese u novonastaloj konstalaciji odnosa, bošnjački uglednici predvođeni Ali-beg Firdusom i drugim uglednicima su započeli zahtjevnu političku borbu. Dometi tadašnje bošnjačke politike bili su izuzetno ograničeni, kao i političkih organizacija i predstavnika Bošnjaka u godinama nakon toga, za razliku od kraja dvadesetog stoljeća kada politički organizirani Bošnjaci uspjevaju vratiti svoje nacionalno ime Bošnjak, bosanski jezik, ali i na demokratski način izboriti se za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Naime, tokom dvadesetog stoljeća može se pratiti politički razvoj Bošnjaka, koji je početkom devedesetih godina doživio svojevrsnu kulminaciju u kontekstu postignutih rezultata. U tom procescu dvije godine možemo uzeti kao izuzetno bitne u kontekstu političkog organiziranja Bošnjaka u periodu početka disolucije Jugoslavije. a to su svakako 1990. i 1991. godina. Prva godina (1990.) važna je zbog ozvaničenja političkog pluralizma u tadašnjoj državi, dok se tokom 1991. godine odvijaju procesi koji će ne samo promijeniti životnu svakodnevnicu Bošnjaka, već i čitave Jugoslavije. Uvođenjem demokratskih principa u jugoslovensku svakodnevnicu Bošnjaci su uvidjeli kao priliku za ponovno političko organiziranje, koje se nametalo kao logičan slijed okolnosti jednog naroda u postkomunističkom periodu. Formiranje prve političke partije Bošnjaka tokom devedesetih – Stranke demokratske akcije – SDA, započela je bošnjačka borba za ravnopravnost, ali i očuvanje pozicije Bosne i Hercegovine unutar Jugoslavije, a kasnije i kao nezavisne države. Cilj rada jeste predstaviti način prvobitnog političkog organiziranja Bošnjaka uslijed nove političke realnosti u Jugoslaviji, s fokusom na Bosnu i Hercegovinu i Sandžak, uz pregled organiziranja širom bošnjačke dijaspore. U historiografiji je često nepravedno zanemarena uloga bošnjačke dijaspore u kontekstu prvobitnog političkog organiziranja tokom devedesetih. Bošnjačka dijaspora je s pažnjom pratila sva dešavanja u Jugoslaviji, te je nastojala na sve raspoložive načine biti dio istih. Početak političkog organiziranja u Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Sandžaku praćen je s velikom pažnjom, a bošnjački politički aktivisti iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka nerjetko su se zajedno upućivali na turneje širom dijaspore, s ciljem uključivanja Bošnjaka izvan domovinskog prostora u bitne procese koji su se tada u Jugoslaviji odvijali. Politička borba Bošnjaka u Sandžaka, o kojoj se u bosanskohercegovačkoj javnosti veoma malo zna, odvijala se gotovo paralelno sa onom u Bosni i Hercegovini. Politički predstavnici Bošnjaka iz Sandžaka doživljavali su različite vidove segregacije od strane velikosrpskog režima iz Beograda, o čemu svjedoče različiti zvanični dokumenti i drugi izvori, koji su korišteni prilikom izrade ovog rada. Shodno navedenom, nameće se potreba za istraživanje jedne ovakve teme, koja ima zadata podstaći druge autore da detaljnije istražuju ovaj period. U kontekstu metodologije rada, vrijedi napomenuti da će u radu primarno biti sadržane tematska i hronološka metoda, uz korištenje i drugih metoda za kojima se ukaže potreba, a u svrhu poboljšanja kvalitete rada. Rad koji je pred vama nije konačno slovo o navedenoj temi, već pokušaj davanja odgovora na neka bitna i neizbježna pitanja s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, a u kontekstu političke historije Bošnjaka.
Znakovi vremena, 2022
Sažetak Dijasporne zajednice širom svijeta nastoje da kroz organiziranost zadrže vezu sa domovino... more Sažetak Dijasporne zajednice širom svijeta nastoje da kroz organiziranost zadrže vezu sa domovinom iz koje potiču. Specifičnost svake od zajednica jeste da se pri doseljavanju u neku novu državu nastoje organizirati kroz kulturne, vjerske, sportske ili neke druge organizacije koje nose nacionalni predznak. Osim organizacija, postoje i pojedinci koji svojim zalaganjem i lobiranjem nastoje pomoći zemlji svojeg porijekla, uz poštivanje zakona i odredbi države u kojoj se trenutno nalaze. Cilj rada jeste da predstavi neke od najvećih dijaspornih zajednica u svijetu koje kroz svoj aktivizam u velikoj mjeri imaju uticaj na društveno-političke procese u državama iz kojih potiču. Ova tema spada i u domen međunarodnih odnosa jer često dijasporne zajednice kroz različite vrste lobiranja bivaju glavna spona među državama. Tokom rada, na osnovu dostupnih izvora, nastojat ćemo ponuditi odgovore na određena pitanja u kontekstu načina organiziranja dijaspornih zajednica, te njihovog općeg uticaja. Migracije su kontinuirani proces koji traje od nastanka čovječanstva do danas, stoga se ova tema nameće kao potreba akademskih krugova, ali i šire javnosti.
Uploads
Talks by Admir Lisica
Books by Admir Lisica
Kao funkcioner SSSR trudio se da razvija dobre odnose sa drugim državama i gradovima, a specifičnost koja je u vezi sa Bosnom i Hercegovinom jeste da je Hejder Alijev u nekoliko navrata bio domaćin delegacijama grada Sarajeva koje su mu dolazile u posjetu. Prema dostupnim izvorima, delegacije Sarajeva dolazile su u posjetu Hejdaru Alijevu 1972., 1975., 1977. i 1979. godine. Tokom 1975. godine njegov gost je bio i bošnjački intelektualac Atif Purivatra. Intezivna saradnja sa predstavnicima Sarajeva bila je svojevrstan uvod u izgradnju prijateljskih odnosa između Bakua i Sarajeva, koji su danas prijateljski gradovi. Ove godine navršilo se stotinu godina od rođenja Heydara Alijeva, a interesantno je i to da je aktuelni predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev, sin Hejdara Alijeva, početkom 2023. godine, sa visokom delegacijom Republike Azerbejdžana došao u prvu zvaničnu posjetu državi Bosni i Hercegovini i njenom glavnom gradu Sarajevu.
Postoji mnogo razloga zbog čega smo se odlučili za pisanje jedne ovakve knjige, koja ima za cilj bosanskohercegovačkoj i regionalnoj javnosti predstaviti lik i djelo Hejdara Alijeva, ali i moderne Republike Azerbejdžan. Knjiga koja je pred vama predstavlja svojevrsni timeline društvenog i političkog djelovanja azerbejdžanskog lidera, koji je za sva vremena ostao u sjećanju naroda Azerbejdžana. Realizacija ovog projekta značajno je olakšana jer postoji veliki broj izvora o Hejdaru Alijevu i političkoj historiji Republike Azerbejdžana koji su dostupni na engleskom jeziku. Kao glavne metode tokom rada na ovoj knjizi nametnule su se hronološka, tematska, ali i druge metode koje su doprinijele konačnom izgledu djela. Na ovaj način, knjiga je prihvatljiva podjednako naučnoj, ali i široj javnosti, što je ustvari i krajnji cilj. Knjiga sadrži deset tematskih poglavlja u kojima se govori o početnim izazovima Hejdara Alijeva i njegovom obrazovanju, prvim ozbiljnim funkcijama koje je obnašao kao službenik SSSR-a, borbi za prava Azerbejdžana u okviru SSSR-a, prijelomnim historijskim trenucima poput separatističkih aktivnosti u Karabahu i Crnom januaru, prezumianju predsjedničke funkcije i razvoju nezavisnog Azerbejdžana, proaktivnoj vanjskoj politici, Azerbejdžanu nakon Heydara Alijeva, Drugom ratu u Garabaghu i velikoj pobjedi te diplomatskim odnosima Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine, s fokusom na potencijal buduće saradnje.
Iako je nepisano pravilo da zahvala bude na kraju knjige, napravio bih presedan i želio bih se zahvaliti Ambasadi Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini na čelu sa ambasadorom Vilayatom Gulijevim, glavnom inicijatoru ovog važnog projekta, ali i mom dragom prijatelju, Elmaru Agasijevu, službeniku Ambasade Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini, koji je od ideje do realizacije ovog projekta bio dostupan za svaki vid podrške i pomoći. Iskreno se nadam da će uvaženi čitaoci nakon, što pročitaju ovu knjigu, imati dosta više informacija kako o Hejdaru Alijevu, tako i o prijateljskoj Republici Azerbejdžan.
Nakon odbrane magistarske teze smatrao sam potrebnim da istraživanje političkog stasavanja Bošnjaka proširim do perioda kada Bošnjaci uspijevaju implementirati i provesti u djelo ideju o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te u uvjetima agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade glavnog grada Sarajeva vrate svoje nacionalno historijsko ime Bošnjak. Uslijed aktuelnih geopolitičkih odnosa u svijetu, jedno ovakvo djelo nameće se kao potreba akademske, ali i šire javnosti u Bosni i Hercegovini, regiji i dijaspori.
Razumijevanje teme olakšano je činjenicom da su politički odnosi na prostoru Balkana u posljednjih pedesetak godina značajno istraženi od historičara, politologa, sociologa i novinara, što je u velikoj mjeri olakšalo istraživanje ove teme. Tokom istraživanja korištene su većinom hronološka i tematska metoda, koje su u konačnici i oblikovale sadržaj djela u dvanaest tematskih poglavlja. Također, u radu su sadržane još historijska metoda, metoda analize i sinteze, indukcije i dedukcije te statistička metoda.
“Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” nastoji pratiti bošnjački politički put od zajednice koja je svoje interese usko vezala za očuvanje vakufske autonomije do politički formirane nacije koja je uspjela izboriti nezavisnost Bosne i Hercegovine, povratiti nacionalno ime Bošnjak i bosanski jezik. Nacionalno sazrijevanje nije bezbolan i lahak put, što su na svojoj koži najbolje osjetili Bošnjaci nad kojima je počinjen genocid!
Djelo je bazirano na knjigama i člancima domaćih, regionalnih i inostranih autora, kao i na dostupnim zvaničnim dokumentima, posebno u poglavljima koja su posvećena periodu neposredno i za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Glavni cilj jeste približavanje ove teme širem čitateljstvu, te buđenje interesa kod drugih autora da se još detaljnije bave političkom historijom Bošnjaka u narednom periodu.
Ključna pitanja na koja ovaj rad pokušava odgovoriti jesu: (1) Šta su to prioriteti bošnjačke politike na početku, a šta na kraju dvadesetog stoljeća?, (2) Kakav je odnos Bošnjaka prema vlastima unutar različitih državno-pravnih uređenja?, (3) Kada započinje aktivna borba za reafirmiranje nacionalnog imena Bošnjak, te kakva je uloga emigracije u tom procesu? i (5) Šta je dostignuće politike predvođene Alijom Izetbegovićem?
Ideja knjige “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” jeste davanje doprinosa njegovanju kulture sjećanja, ali i iniciranje daljih istraživanja ove izuzetno značajne teme za Bošnjake.
Tokom rada na ovom samoinicijativnom projektu, uspio sam za sagovornike imati ljude iz Australije, Meksika, Portugala, Slovačke, Islanda, Danske, Norveške, Njemačke, Velike Britanije, Luksemburga, Turske, Hrvatske, Crne Gore i Sandžaka. Knjiga je plod ideje o predstavljanju dijaspore na pravi način, kako to dolikuje, ali uz činjenice i vjerodostojne podatke.
Conference Presentations by Admir Lisica
faze vlastitog političkog sazrijevanja. Različiti geopolitički procesi
su uvjetovali da Bošnjaci na Zapadnom Balkanu tek početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća reafirmiraju svoje društveno-
političko djelovanje, koje se ogledalo u formiranju političke
organizacije Stranka demokratije akcije – SDA, obnavljanjem
kulturno-obrazovnih organizacija poput BZK Preporoda, te
formiranje nacionalnih vijeća u Sandžaku (Srbija i Crna Gora).
Cilj rada jeste ispitati aktuelni položaj Bošnjaka na Zapadnom
Balkanu, uz hronološko analiziranje njihovog djelovanja u
državama Zapadnog Balkana od devedesetih godina dvadesetog
stoljeća do danas. Shodno prikupljenim podacima pokušat ćemo
opravdati glavnu pretpostavku da su Bošnjaci na Zapadnom
Balkanu u posljednjih tridesetak godina doživjeli značajan
uspjeh, a jedna od činjenica koja ide u prilog ovoj tezi jeste da
su Bošnjaci danas politički faktor ne samo u Bosni i Hercegovini,
koju Bošnjaci smatraju matičnom državom, već i u ostalim
državama na Zapadnom Balkanu, gdje imaju svoje izabrane
političke predstavnike na svim nivoima. Uprkos tome, Bošnjaci
ne konzumiraju sva zagarantirana prava, što će također biti jedan
od predmeta našeg istraživanja.
25. novembra 1943. godine, koje je održano u Mrkonjić Gradu. Ovaj događaj s pravom je okarakterisan kao jedan od najvažnijih događaja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine, jer su upravo njegove odluke omogućile Bosni i Hercegovini da početkom 1992. godine pravnim putem provede referendum o nezavisnosti. Međutim, za potpuno razumijevanje ove teme potrebno je činjenično sagledati sve historijske okolnosti od srednjeg vijeka, kada u vrijeme Bana Kulina postoje elementi bosanske državnosti. Uzimajući u obzir kompleksnost teme, hronološka i
tematska metoda nameću se kao neophodne pri tretiranju iste, kako bi čitaocima bilo jasnije zbog čega teza da se Bosna i Hercegovina na ZAVNOBiH-u obnavlja, a ne dobiva državnost, ima činjenično uporište. Historijske okolnosti koje su prethodile ZAVNOBiH-u bit će prezentirane na osnovu dostupne literature koja je u kontekstu ove teme u velikoj mjeri usklađena, što svakako olakšava njeno razumijevanje. Rad će obilovati i podacima o političkom organiziranju unutar Bosne i Hercegovine pod različitim režimima, a posebna pažnja bit će usmjerena na razdoblje od 1946. do 1992. godine, kada se u Jugoslaviji, tačnije Bosni i Hercegovini odvijaju različiti procesi. Navedeni procesi u konačnici imat će utjecaj na raspisivanje referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Nakon referenduma, Bosna i Hercegovina je priznata od svih svjetskih sila, uključujući i Sjedinjene Američke Države, ali ni ta činjenica nije spriječila da Jugoslovenska narodna armija, te srpske vojne i paravojne formacije izvrše agresiju na Bosnu i Hercegovinu, tada međunarodno priznatu,
nezavisnu državu. Daytonskim mirovnim sporazumom okončan je ratni sukob, a Bosna i Hercegovina je nastavila da egzistira kao nezavisna država. U konačnici, rad će nastojati ponuditi odgovore na različite historijske dileme koje su u prethodnom periodu bile često tematizirane u regionalnoj javnosti.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci, ZAVNOBiH, Dayton, nezavisnost, državnost.
Papers by Admir Lisica
Kao funkcioner SSSR trudio se da razvija dobre odnose sa drugim državama i gradovima, a specifičnost koja je u vezi sa Bosnom i Hercegovinom jeste da je Hejder Alijev u nekoliko navrata bio domaćin delegacijama grada Sarajeva koje su mu dolazile u posjetu. Prema dostupnim izvorima, delegacije Sarajeva dolazile su u posjetu Hejdaru Alijevu 1972., 1975., 1977. i 1979. godine. Tokom 1975. godine njegov gost je bio i bošnjački intelektualac Atif Purivatra. Intezivna saradnja sa predstavnicima Sarajeva bila je svojevrstan uvod u izgradnju prijateljskih odnosa između Bakua i Sarajeva, koji su danas prijateljski gradovi. Ove godine navršilo se stotinu godina od rođenja Heydara Alijeva, a interesantno je i to da je aktuelni predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev, sin Hejdara Alijeva, početkom 2023. godine, sa visokom delegacijom Republike Azerbejdžana došao u prvu zvaničnu posjetu državi Bosni i Hercegovini i njenom glavnom gradu Sarajevu.
Postoji mnogo razloga zbog čega smo se odlučili za pisanje jedne ovakve knjige, koja ima za cilj bosanskohercegovačkoj i regionalnoj javnosti predstaviti lik i djelo Hejdara Alijeva, ali i moderne Republike Azerbejdžan. Knjiga koja je pred vama predstavlja svojevrsni timeline društvenog i političkog djelovanja azerbejdžanskog lidera, koji je za sva vremena ostao u sjećanju naroda Azerbejdžana. Realizacija ovog projekta značajno je olakšana jer postoji veliki broj izvora o Hejdaru Alijevu i političkoj historiji Republike Azerbejdžana koji su dostupni na engleskom jeziku. Kao glavne metode tokom rada na ovoj knjizi nametnule su se hronološka, tematska, ali i druge metode koje su doprinijele konačnom izgledu djela. Na ovaj način, knjiga je prihvatljiva podjednako naučnoj, ali i široj javnosti, što je ustvari i krajnji cilj. Knjiga sadrži deset tematskih poglavlja u kojima se govori o početnim izazovima Hejdara Alijeva i njegovom obrazovanju, prvim ozbiljnim funkcijama koje je obnašao kao službenik SSSR-a, borbi za prava Azerbejdžana u okviru SSSR-a, prijelomnim historijskim trenucima poput separatističkih aktivnosti u Karabahu i Crnom januaru, prezumianju predsjedničke funkcije i razvoju nezavisnog Azerbejdžana, proaktivnoj vanjskoj politici, Azerbejdžanu nakon Heydara Alijeva, Drugom ratu u Garabaghu i velikoj pobjedi te diplomatskim odnosima Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine, s fokusom na potencijal buduće saradnje.
Iako je nepisano pravilo da zahvala bude na kraju knjige, napravio bih presedan i želio bih se zahvaliti Ambasadi Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini na čelu sa ambasadorom Vilayatom Gulijevim, glavnom inicijatoru ovog važnog projekta, ali i mom dragom prijatelju, Elmaru Agasijevu, službeniku Ambasade Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini, koji je od ideje do realizacije ovog projekta bio dostupan za svaki vid podrške i pomoći. Iskreno se nadam da će uvaženi čitaoci nakon, što pročitaju ovu knjigu, imati dosta više informacija kako o Hejdaru Alijevu, tako i o prijateljskoj Republici Azerbejdžan.
Nakon odbrane magistarske teze smatrao sam potrebnim da istraživanje političkog stasavanja Bošnjaka proširim do perioda kada Bošnjaci uspijevaju implementirati i provesti u djelo ideju o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te u uvjetima agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade glavnog grada Sarajeva vrate svoje nacionalno historijsko ime Bošnjak. Uslijed aktuelnih geopolitičkih odnosa u svijetu, jedno ovakvo djelo nameće se kao potreba akademske, ali i šire javnosti u Bosni i Hercegovini, regiji i dijaspori.
Razumijevanje teme olakšano je činjenicom da su politički odnosi na prostoru Balkana u posljednjih pedesetak godina značajno istraženi od historičara, politologa, sociologa i novinara, što je u velikoj mjeri olakšalo istraživanje ove teme. Tokom istraživanja korištene su većinom hronološka i tematska metoda, koje su u konačnici i oblikovale sadržaj djela u dvanaest tematskih poglavlja. Također, u radu su sadržane još historijska metoda, metoda analize i sinteze, indukcije i dedukcije te statistička metoda.
“Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” nastoji pratiti bošnjački politički put od zajednice koja je svoje interese usko vezala za očuvanje vakufske autonomije do politički formirane nacije koja je uspjela izboriti nezavisnost Bosne i Hercegovine, povratiti nacionalno ime Bošnjak i bosanski jezik. Nacionalno sazrijevanje nije bezbolan i lahak put, što su na svojoj koži najbolje osjetili Bošnjaci nad kojima je počinjen genocid!
Djelo je bazirano na knjigama i člancima domaćih, regionalnih i inostranih autora, kao i na dostupnim zvaničnim dokumentima, posebno u poglavljima koja su posvećena periodu neposredno i za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Glavni cilj jeste približavanje ove teme širem čitateljstvu, te buđenje interesa kod drugih autora da se još detaljnije bave političkom historijom Bošnjaka u narednom periodu.
Ključna pitanja na koja ovaj rad pokušava odgovoriti jesu: (1) Šta su to prioriteti bošnjačke politike na početku, a šta na kraju dvadesetog stoljeća?, (2) Kakav je odnos Bošnjaka prema vlastima unutar različitih državno-pravnih uređenja?, (3) Kada započinje aktivna borba za reafirmiranje nacionalnog imena Bošnjak, te kakva je uloga emigracije u tom procesu? i (5) Šta je dostignuće politike predvođene Alijom Izetbegovićem?
Ideja knjige “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” jeste davanje doprinosa njegovanju kulture sjećanja, ali i iniciranje daljih istraživanja ove izuzetno značajne teme za Bošnjake.
Tokom rada na ovom samoinicijativnom projektu, uspio sam za sagovornike imati ljude iz Australije, Meksika, Portugala, Slovačke, Islanda, Danske, Norveške, Njemačke, Velike Britanije, Luksemburga, Turske, Hrvatske, Crne Gore i Sandžaka. Knjiga je plod ideje o predstavljanju dijaspore na pravi način, kako to dolikuje, ali uz činjenice i vjerodostojne podatke.
faze vlastitog političkog sazrijevanja. Različiti geopolitički procesi
su uvjetovali da Bošnjaci na Zapadnom Balkanu tek početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća reafirmiraju svoje društveno-
političko djelovanje, koje se ogledalo u formiranju političke
organizacije Stranka demokratije akcije – SDA, obnavljanjem
kulturno-obrazovnih organizacija poput BZK Preporoda, te
formiranje nacionalnih vijeća u Sandžaku (Srbija i Crna Gora).
Cilj rada jeste ispitati aktuelni položaj Bošnjaka na Zapadnom
Balkanu, uz hronološko analiziranje njihovog djelovanja u
državama Zapadnog Balkana od devedesetih godina dvadesetog
stoljeća do danas. Shodno prikupljenim podacima pokušat ćemo
opravdati glavnu pretpostavku da su Bošnjaci na Zapadnom
Balkanu u posljednjih tridesetak godina doživjeli značajan
uspjeh, a jedna od činjenica koja ide u prilog ovoj tezi jeste da
su Bošnjaci danas politički faktor ne samo u Bosni i Hercegovini,
koju Bošnjaci smatraju matičnom državom, već i u ostalim
državama na Zapadnom Balkanu, gdje imaju svoje izabrane
političke predstavnike na svim nivoima. Uprkos tome, Bošnjaci
ne konzumiraju sva zagarantirana prava, što će također biti jedan
od predmeta našeg istraživanja.
25. novembra 1943. godine, koje je održano u Mrkonjić Gradu. Ovaj događaj s pravom je okarakterisan kao jedan od najvažnijih događaja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine, jer su upravo njegove odluke omogućile Bosni i Hercegovini da početkom 1992. godine pravnim putem provede referendum o nezavisnosti. Međutim, za potpuno razumijevanje ove teme potrebno je činjenično sagledati sve historijske okolnosti od srednjeg vijeka, kada u vrijeme Bana Kulina postoje elementi bosanske državnosti. Uzimajući u obzir kompleksnost teme, hronološka i
tematska metoda nameću se kao neophodne pri tretiranju iste, kako bi čitaocima bilo jasnije zbog čega teza da se Bosna i Hercegovina na ZAVNOBiH-u obnavlja, a ne dobiva državnost, ima činjenično uporište. Historijske okolnosti koje su prethodile ZAVNOBiH-u bit će prezentirane na osnovu dostupne literature koja je u kontekstu ove teme u velikoj mjeri usklađena, što svakako olakšava njeno razumijevanje. Rad će obilovati i podacima o političkom organiziranju unutar Bosne i Hercegovine pod različitim režimima, a posebna pažnja bit će usmjerena na razdoblje od 1946. do 1992. godine, kada se u Jugoslaviji, tačnije Bosni i Hercegovini odvijaju različiti procesi. Navedeni procesi u konačnici imat će utjecaj na raspisivanje referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Nakon referenduma, Bosna i Hercegovina je priznata od svih svjetskih sila, uključujući i Sjedinjene Američke Države, ali ni ta činjenica nije spriječila da Jugoslovenska narodna armija, te srpske vojne i paravojne formacije izvrše agresiju na Bosnu i Hercegovinu, tada međunarodno priznatu,
nezavisnu državu. Daytonskim mirovnim sporazumom okončan je ratni sukob, a Bosna i Hercegovina je nastavila da egzistira kao nezavisna država. U konačnici, rad će nastojati ponuditi odgovore na različite historijske dileme koje su u prethodnom periodu bile često tematizirane u regionalnoj javnosti.
Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci, ZAVNOBiH, Dayton, nezavisnost, državnost.