Na području Baranje, osobito u selima Zmajevac i Suza sve do danas sačuvao se u Hrvatskoj jedinst... more Na području Baranje, osobito u selima Zmajevac i Suza sve do danas sačuvao se u Hrvatskoj jedinstven oblik stambene i gospodarske arhitekture. Radi se o prostorima ukopanim u lesnu stijenu. Svojom jednostavnom izvedbom naročito se ističu stanovi izrađeni bez ikakvog građevinskog materijala i konstrukcije pa stoga čine umjetne špilje. Različitog su oblika i prostorne razvijenosti, a nastanjuje ih najsiromašnije stanovništvo. Za razliku od njih, vinski su podrumi solidni objekti koji koriste prirodne prednosti lesa i predstavljaju najčešći i najbolji oblik graditeljstva u ovoj stijeni u Baranji. Nizom svojih karakteristika, stambeni i gospodarski prostori u lesu uklapaju se u tradicijsko graditeljstvo Slavonije i Baranje, a svojim specifičnostima iskazuju poseban graditeljski i kulturni značaj. Uslijed ratnog pustošenja koje sada zahvaća Baranju, sudbina ove, kao i svih drugih kulturnih vrijednosti ovog dijela Hrvatske, posve je neizvjesna.In the district of Baranja, especially in the...
Izvorni znanstveni članak Rukopis prihvaćen za tisak: 19.6.2013. RUDINA Arheološka baština kao ko... more Izvorni znanstveni članak Rukopis prihvaćen za tisak: 19.6.2013. RUDINA Arheološka baština kao konzervatorski problem Sažetak U radu se nastoji u kratkim crtama rekonstruirati razvoj interesa za arheološku i spomeničku baštinu na području Slavonije te se naglašavaju ključne točke opće povijesti kulture relevantne za razumijevanje teme. Pokazuje se kako otkriće arheološke baštine na tome prostoru te njezino istraživanje i prikupljanje nije uvijek pridonosilo očuvanju i zaštiti te baštine. Upozorava se na ambivalentan karakter nekih dosadašnjih arheoloških iskapanja. Zbog nedovoljnih sredstava i drugih ograničenja u radu arheologa i konzervatora, ona su ponekad rezultirala važnim znanstvenim otkrićima koja nije pratila odgovarajuća zaštita lokaliteta, pa su oni bili izloženi propadanju više nego prije arheoloških iskapanja. Na tragu recentne arheološko-konzervatorske prakse upozorava se kako buduće aktivnosti na Rudini treba ponajprije usmjeriti na zaštitu, konzervaciju i prezentaciju do sada otkrivenih dijelova sklopa, staviti ih u edukativno-turističku funkciju i tek zatim planirati nastavak sustavnih arheoloških istraživanja na samom lokalitetu. Pokušava se naznačiti mogućnost koncipiranja obuhvatnijeg i kompleksnijeg projekta zaštite spomeničke baštine na području Slavonije koji bi omogućio drugačije sagledavanje kulturnog naslijeđa, ali i njegovu istaknutiju društvenu ulogu.
U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima-znanstveno-istra... more U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima-znanstveno-istraživačkoj, muzejskoj, konzervatorskoj, arhivskoj, snimateljskoj, spisateljskoj. U hrvatskoj etnologiji to je još uvijek nedovoljno zastupljen okvir promišljanja našega rada. Kakva je specifičnost etike u etnologiji i treba li uspostaviti etnološki etički kodeks neka su od otvorenih pitanja za raspravu. Ključne riječi: etika, etnologija, kulturna antropologija "Istina, dobrota i ljepota tri su različita, ali ipak bliska objekta filozofskog mišljenja... Dobrota i ljepota su ideali (uzori) koje je zamislio ljudski um, a on zahtjeva da se s njima podudara prava zbilja. Ljudski um želi da ono što jest i što biva postane ujedno i dobro lijepo, da dobrota i ljepota postanu jedno te isto s istinskom stvarnošću..." (Steiner 1997:533) * Sudionici rasprave sudjelovali su na Okruglom stolu godišnjeg skupa Hrvatskoga etnološkog društva (4.-5. lipnja 2009). Skupom je obilježena 50-ta obljetnica djelovanja HED-a, a tema skupa bila je "Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanost". Organizatorice i moderatorice diskusije Okruglog stola bile su Valentina Gulin Zrnić i Tea Škokić.
This year Croatian Ethnological Society celebrates its 50th anniversary. The annual conference ti... more This year Croatian Ethnological Society celebrates its 50th anniversary. The annual conference titled “Traditions and tendencies in Croatian ethnology: ethnology as an engaged and ethical science” (June 4-5, 2009) hosted the discussion we are publishing. The introductory article questions many ethical issues in different ethnological activities: concerning science and research, museums, conservation, archives, recording, representation, writing. What is specific about ethics in ethnology and do we need an ethnological ethical code were some of the issues opened at the discussion. Ethnologists Ljubica Gligorević, Sanja Potkonjak, Žarko Španiček, Luka Šešo, Jelka Vince Pallua and Željka Jelavić comment on the introductory text by Tvrtko Zebec.
U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima – znanstveno-ist... more U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima – znanstveno-istraživačkoj, muzejskoj, konzervatorskoj, arhivskoj, snimateljskoj, spisateljskoj. U hrvatskoj etnologiji to je još uvijek nedovoljno zastupljen okvir promišljanja našega rada. Kakva je specifičnost etike u etnologiji i treba li uspostaviti etnološki etički kodeks neka su od otvorenih pitanja za raspravu. Uvodni tekst Tvrtka Zebeca komentiraju etnolozi Ljubica Gligorević, Sanja Potkonjak, Žarko Španiček, Luka Šešo, Jelka Vince Pallua i Željka Jelavić.This year Croatian Ethnological Society celebrates its 50th anniversary. The annual conference titled “Traditions and tendencies in Croatian ethnology: ethnology as an engaged and ethical science” (June 4-5, 2009) hosted the discussion we are publishing. The introductory article questions many ethical issues in different ethnological activities: concerning science and research, museums, conservation, archives, recording, representation, writin...
Svecana ženska nosnja bizovackog kraja toliko je karakteristicna da se vec na prvi pogled može pr... more Svecana ženska nosnja bizovackog kraja toliko je karakteristicna da se vec na prvi pogled može prepoznati. Upravo zbog njezine specificnosti možemo je smatrati posebnim tipom narodne nosnje istocne hrvatske pokrajine Slavonije. Osim za Bizovac, karakteristicna je i za okolna sela Brođance, Habjanovce i Ladimirevce. Bizovacko tradicijsko ruho izdvaja se s nekoliko svojih znacajki. Karakteristicne su skrobljene platnene podsuknje i suknja koje su vidljivo krace u odnosu na nosnju ostalih slavonskih krajeva i sežu tek nesto ispod koljena, a donji dio tijela pokrivaju u vise slojeva, zbog cega je odjeca veoma siroka. Istaknuta znacajka ovog ruha je buseni vez, zvan slingoce. Iako je ova tehnika ukrasavanja tekstila poznata na sirem prostoru nizinskog dijela Hrvatske, posebno je obilno zastupljena na svecanim suknjam i pregacama bizovackog kraja. Slijedeca specificnost ženskog ruha jest ukruceni i bogato nabrani ovratnik reklja koji zajedno sa skutima sirokim poput krinoline podsjeca na ...
The contribution gives a brief insight in some phenomena of popular religiosity in Croatian regio... more The contribution gives a brief insight in some phenomena of popular religiosity in Croatian region of Slavonia. In first plan are few distinguished persons with charismatic gifts attributed by the folk. Accompanied with outstanding personal piety, these persons are characterized with visions, predictions, clairvoyance, and, first of all, with gift of healing. That attracted the people to them and enabled them very important role in folk culture.
Rad nastoji istaknuti najvažnije primjere upotrebe hrasta lužnjaka u tradicijskom graditeljstvu S... more Rad nastoji istaknuti najvažnije primjere upotrebe hrasta lužnjaka u tradicijskom graditeljstvu Slavonije i Baranje. Pokazuje se da je hrastovina bila najvažniji građevni materijal i jedan od najznacajnijih cimbenika u razvoju razlicitih graditeljskih oblika u puckoj arhitekturi Slavonije. Najpotpunije ostvarenje drvene kuce na tlu Slavonije predstavljaju jednokatne brvnare u okolici Novske, izrađene od hrastovih planki, a pokrivene cijepanim hrastovim dascicama. Dokumentirane u povijesnim izvorima prije gotovo 300 godina, razvijale su postupno svoje konstruktivne elemente i građevne oblike u tijesnoj povezanosti s hrastovom građom od koje su izrađene. U starijem periodu (približno do polovice 19. stoljeca) to su zgrade od masivnih hrastovih komada grublje izrađenih cijepanjem i tesanjem, spajane tesarskim vezovima kojima strse krajevi. Kasnije, kada je kvalitetne hrastove građe sve manje, planke se izrađuju piljenjem, postaju finije obrađene i tanje. Javljaju se precizniji tesarski...
Ove 2009. navrsava se 125 godina od osnutka Belisca, jednog od najmlađih gradova u Hrvatskoj. Sta... more Ove 2009. navrsava se 125 godina od osnutka Belisca, jednog od najmlađih gradova u Hrvatskoj. Stare zgrade, od kojih neke potjecu iz vremena osnutka Belisca, spomenici su koji povezuju proslost i sadasnjost. One nisu tek zastarjeli ostaci proslosti, nego neodvojiv dio graditeljskog, urbanistickog i uopce kulturnog identiteta grada. Povijesne zgrade sastavni su dio dugog i mukotrpnog procesa formiranja vlastitog kulturnog izraza i predstavljaju konkretan i opipljiv oblik u kojem se povijest iskazuje. Stoga one zavređuju ne samo proucavanje i opisivanje, nego isto tako brigu i ocuvanje. Ni jedan grad ne nastaje, niti se razvija izolirano od svoje okoline, a to važi i za Belisce. U tom smislu, ovaj napisanio rad i obuhvaca dvije glavne cjeline: industrijsku arhitekturu grada Belisca i tradicijsko graditeljstvo okolnih sela. Sve stare stare stambene zgrade u Beliscu pripadaju industrijskoj arhitekturi. To je graditeljstvo posebnog stila koje je u nas malo proucavano. Odlikuje se jednostavnoscu, racionalnim konstruktivnim rjesenjima i ekonomicnoscu. Ponekad pokazuje krutu, strogo geometrijsku težnju za ukrasavanjem koja se izražav u jednostavnim fasadnim profilacijama, obicno na uglovima i rubovima procelja te oko prozora i vrata. U stilu industrijske arhitekture projektirane su zgrade za smjestaj tvornickih postrojenja, mlinovi, zgrade željeznickih postaja, radnicki stanovi, a rjeđe i privatne kuce na selu ili u gradu. Od svog postanka pa do danas, Belisce je bilo i ostalo tipicno industrijsko naselje, koje se razvilo bez cvrsce povezanosti s tradicijskom seljackom kulturom. U graditeljskom i urbanistickom smislu, Belisce i njegova okolica vise predstavljaju kontrast, nego sto imaju dodirnih tocaka. Stoga, kada govorimo o tradicijskoj bastini Belisca, mislimo iskljucivo na graditeljstvo okolnih sela. Bistrinci, Veliskovci, Gat, Gorica, Tiborjanci, Bocanjevci i Vinogradci, sela su koja gravitiraju Beliscu kao svom gospodarskom i upravnom sredistu. U ovim se naseljima do danas sacuvao spomenicki vrijedan fond tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada, no njihova vrijednost do danasnjih dana, jos uvijek nije prepoznata.
Na području Baranje, osobito u selima Zmajevac i Suza sve do danas sačuvao se u Hrvatskoj jedinst... more Na području Baranje, osobito u selima Zmajevac i Suza sve do danas sačuvao se u Hrvatskoj jedinstven oblik stambene i gospodarske arhitekture. Radi se o prostorima ukopanim u lesnu stijenu. Svojom jednostavnom izvedbom naročito se ističu stanovi izrađeni bez ikakvog građevinskog materijala i konstrukcije pa stoga čine umjetne špilje. Različitog su oblika i prostorne razvijenosti, a nastanjuje ih najsiromašnije stanovništvo. Za razliku od njih, vinski su podrumi solidni objekti koji koriste prirodne prednosti lesa i predstavljaju najčešći i najbolji oblik graditeljstva u ovoj stijeni u Baranji. Nizom svojih karakteristika, stambeni i gospodarski prostori u lesu uklapaju se u tradicijsko graditeljstvo Slavonije i Baranje, a svojim specifičnostima iskazuju poseban graditeljski i kulturni značaj. Uslijed ratnog pustošenja koje sada zahvaća Baranju, sudbina ove, kao i svih drugih kulturnih vrijednosti ovog dijela Hrvatske, posve je neizvjesna.In the district of Baranja, especially in the...
Izvorni znanstveni članak Rukopis prihvaćen za tisak: 19.6.2013. RUDINA Arheološka baština kao ko... more Izvorni znanstveni članak Rukopis prihvaćen za tisak: 19.6.2013. RUDINA Arheološka baština kao konzervatorski problem Sažetak U radu se nastoji u kratkim crtama rekonstruirati razvoj interesa za arheološku i spomeničku baštinu na području Slavonije te se naglašavaju ključne točke opće povijesti kulture relevantne za razumijevanje teme. Pokazuje se kako otkriće arheološke baštine na tome prostoru te njezino istraživanje i prikupljanje nije uvijek pridonosilo očuvanju i zaštiti te baštine. Upozorava se na ambivalentan karakter nekih dosadašnjih arheoloških iskapanja. Zbog nedovoljnih sredstava i drugih ograničenja u radu arheologa i konzervatora, ona su ponekad rezultirala važnim znanstvenim otkrićima koja nije pratila odgovarajuća zaštita lokaliteta, pa su oni bili izloženi propadanju više nego prije arheoloških iskapanja. Na tragu recentne arheološko-konzervatorske prakse upozorava se kako buduće aktivnosti na Rudini treba ponajprije usmjeriti na zaštitu, konzervaciju i prezentaciju do sada otkrivenih dijelova sklopa, staviti ih u edukativno-turističku funkciju i tek zatim planirati nastavak sustavnih arheoloških istraživanja na samom lokalitetu. Pokušava se naznačiti mogućnost koncipiranja obuhvatnijeg i kompleksnijeg projekta zaštite spomeničke baštine na području Slavonije koji bi omogućio drugačije sagledavanje kulturnog naslijeđa, ali i njegovu istaknutiju društvenu ulogu.
U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima-znanstveno-istra... more U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima-znanstveno-istraživačkoj, muzejskoj, konzervatorskoj, arhivskoj, snimateljskoj, spisateljskoj. U hrvatskoj etnologiji to je još uvijek nedovoljno zastupljen okvir promišljanja našega rada. Kakva je specifičnost etike u etnologiji i treba li uspostaviti etnološki etički kodeks neka su od otvorenih pitanja za raspravu. Ključne riječi: etika, etnologija, kulturna antropologija "Istina, dobrota i ljepota tri su različita, ali ipak bliska objekta filozofskog mišljenja... Dobrota i ljepota su ideali (uzori) koje je zamislio ljudski um, a on zahtjeva da se s njima podudara prava zbilja. Ljudski um želi da ono što jest i što biva postane ujedno i dobro lijepo, da dobrota i ljepota postanu jedno te isto s istinskom stvarnošću..." (Steiner 1997:533) * Sudionici rasprave sudjelovali su na Okruglom stolu godišnjeg skupa Hrvatskoga etnološkog društva (4.-5. lipnja 2009). Skupom je obilježena 50-ta obljetnica djelovanja HED-a, a tema skupa bila je "Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanost". Organizatorice i moderatorice diskusije Okruglog stola bile su Valentina Gulin Zrnić i Tea Škokić.
This year Croatian Ethnological Society celebrates its 50th anniversary. The annual conference ti... more This year Croatian Ethnological Society celebrates its 50th anniversary. The annual conference titled “Traditions and tendencies in Croatian ethnology: ethnology as an engaged and ethical science” (June 4-5, 2009) hosted the discussion we are publishing. The introductory article questions many ethical issues in different ethnological activities: concerning science and research, museums, conservation, archives, recording, representation, writing. What is specific about ethics in ethnology and do we need an ethnological ethical code were some of the issues opened at the discussion. Ethnologists Ljubica Gligorević, Sanja Potkonjak, Žarko Španiček, Luka Šešo, Jelka Vince Pallua and Željka Jelavić comment on the introductory text by Tvrtko Zebec.
U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima – znanstveno-ist... more U tekstu se propituju mnoga etička pitanja u različitim etnološkim djelatnostima – znanstveno-istraživačkoj, muzejskoj, konzervatorskoj, arhivskoj, snimateljskoj, spisateljskoj. U hrvatskoj etnologiji to je još uvijek nedovoljno zastupljen okvir promišljanja našega rada. Kakva je specifičnost etike u etnologiji i treba li uspostaviti etnološki etički kodeks neka su od otvorenih pitanja za raspravu. Uvodni tekst Tvrtka Zebeca komentiraju etnolozi Ljubica Gligorević, Sanja Potkonjak, Žarko Španiček, Luka Šešo, Jelka Vince Pallua i Željka Jelavić.This year Croatian Ethnological Society celebrates its 50th anniversary. The annual conference titled “Traditions and tendencies in Croatian ethnology: ethnology as an engaged and ethical science” (June 4-5, 2009) hosted the discussion we are publishing. The introductory article questions many ethical issues in different ethnological activities: concerning science and research, museums, conservation, archives, recording, representation, writin...
Svecana ženska nosnja bizovackog kraja toliko je karakteristicna da se vec na prvi pogled može pr... more Svecana ženska nosnja bizovackog kraja toliko je karakteristicna da se vec na prvi pogled može prepoznati. Upravo zbog njezine specificnosti možemo je smatrati posebnim tipom narodne nosnje istocne hrvatske pokrajine Slavonije. Osim za Bizovac, karakteristicna je i za okolna sela Brođance, Habjanovce i Ladimirevce. Bizovacko tradicijsko ruho izdvaja se s nekoliko svojih znacajki. Karakteristicne su skrobljene platnene podsuknje i suknja koje su vidljivo krace u odnosu na nosnju ostalih slavonskih krajeva i sežu tek nesto ispod koljena, a donji dio tijela pokrivaju u vise slojeva, zbog cega je odjeca veoma siroka. Istaknuta znacajka ovog ruha je buseni vez, zvan slingoce. Iako je ova tehnika ukrasavanja tekstila poznata na sirem prostoru nizinskog dijela Hrvatske, posebno je obilno zastupljena na svecanim suknjam i pregacama bizovackog kraja. Slijedeca specificnost ženskog ruha jest ukruceni i bogato nabrani ovratnik reklja koji zajedno sa skutima sirokim poput krinoline podsjeca na ...
The contribution gives a brief insight in some phenomena of popular religiosity in Croatian regio... more The contribution gives a brief insight in some phenomena of popular religiosity in Croatian region of Slavonia. In first plan are few distinguished persons with charismatic gifts attributed by the folk. Accompanied with outstanding personal piety, these persons are characterized with visions, predictions, clairvoyance, and, first of all, with gift of healing. That attracted the people to them and enabled them very important role in folk culture.
Rad nastoji istaknuti najvažnije primjere upotrebe hrasta lužnjaka u tradicijskom graditeljstvu S... more Rad nastoji istaknuti najvažnije primjere upotrebe hrasta lužnjaka u tradicijskom graditeljstvu Slavonije i Baranje. Pokazuje se da je hrastovina bila najvažniji građevni materijal i jedan od najznacajnijih cimbenika u razvoju razlicitih graditeljskih oblika u puckoj arhitekturi Slavonije. Najpotpunije ostvarenje drvene kuce na tlu Slavonije predstavljaju jednokatne brvnare u okolici Novske, izrađene od hrastovih planki, a pokrivene cijepanim hrastovim dascicama. Dokumentirane u povijesnim izvorima prije gotovo 300 godina, razvijale su postupno svoje konstruktivne elemente i građevne oblike u tijesnoj povezanosti s hrastovom građom od koje su izrađene. U starijem periodu (približno do polovice 19. stoljeca) to su zgrade od masivnih hrastovih komada grublje izrađenih cijepanjem i tesanjem, spajane tesarskim vezovima kojima strse krajevi. Kasnije, kada je kvalitetne hrastove građe sve manje, planke se izrađuju piljenjem, postaju finije obrađene i tanje. Javljaju se precizniji tesarski...
Ove 2009. navrsava se 125 godina od osnutka Belisca, jednog od najmlađih gradova u Hrvatskoj. Sta... more Ove 2009. navrsava se 125 godina od osnutka Belisca, jednog od najmlađih gradova u Hrvatskoj. Stare zgrade, od kojih neke potjecu iz vremena osnutka Belisca, spomenici su koji povezuju proslost i sadasnjost. One nisu tek zastarjeli ostaci proslosti, nego neodvojiv dio graditeljskog, urbanistickog i uopce kulturnog identiteta grada. Povijesne zgrade sastavni su dio dugog i mukotrpnog procesa formiranja vlastitog kulturnog izraza i predstavljaju konkretan i opipljiv oblik u kojem se povijest iskazuje. Stoga one zavređuju ne samo proucavanje i opisivanje, nego isto tako brigu i ocuvanje. Ni jedan grad ne nastaje, niti se razvija izolirano od svoje okoline, a to važi i za Belisce. U tom smislu, ovaj napisanio rad i obuhvaca dvije glavne cjeline: industrijsku arhitekturu grada Belisca i tradicijsko graditeljstvo okolnih sela. Sve stare stare stambene zgrade u Beliscu pripadaju industrijskoj arhitekturi. To je graditeljstvo posebnog stila koje je u nas malo proucavano. Odlikuje se jednostavnoscu, racionalnim konstruktivnim rjesenjima i ekonomicnoscu. Ponekad pokazuje krutu, strogo geometrijsku težnju za ukrasavanjem koja se izražav u jednostavnim fasadnim profilacijama, obicno na uglovima i rubovima procelja te oko prozora i vrata. U stilu industrijske arhitekture projektirane su zgrade za smjestaj tvornickih postrojenja, mlinovi, zgrade željeznickih postaja, radnicki stanovi, a rjeđe i privatne kuce na selu ili u gradu. Od svog postanka pa do danas, Belisce je bilo i ostalo tipicno industrijsko naselje, koje se razvilo bez cvrsce povezanosti s tradicijskom seljackom kulturom. U graditeljskom i urbanistickom smislu, Belisce i njegova okolica vise predstavljaju kontrast, nego sto imaju dodirnih tocaka. Stoga, kada govorimo o tradicijskoj bastini Belisca, mislimo iskljucivo na graditeljstvo okolnih sela. Bistrinci, Veliskovci, Gat, Gorica, Tiborjanci, Bocanjevci i Vinogradci, sela su koja gravitiraju Beliscu kao svom gospodarskom i upravnom sredistu. U ovim se naseljima do danas sacuvao spomenicki vrijedan fond tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada, no njihova vrijednost do danasnjih dana, jos uvijek nije prepoznata.
Uploads
Papers by Žarko Španiček