Underwater Archaeology

U lipnju 2005.g. provedena su arheoloka iskopavanja i graðevinska obnova srednjevjekovne utvrde Èanjevo. Ovi radovi nastavak su viegodinjeg projekta pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji je zapoèeo 2003.g. na inicijativu Opaeine Visoko i Konzervatorskog odjela u Varadinu. S obzirom kako je zbog eksploatacije kamena utvrda bila ozbiljno ugroena i oteaeena, pokrenuti su radovi na njenom istraivanju i obnovi. Povijesnim i arheolokim istraivanjima utvrðeno je kako je utvrda bila sagraðena vjerojatno u 15.st. od obitelji piranèiae kao manji plemiaeki burg, a u 16.st. preuzela ju je obitelj Prakoci. Tijekom druge polovice 16.st. preureðena je u vojnu utvrdu za potrebe granice prema Otomanskom carstvu. Pribliavanjem otomanskih osvajaèa, u utvrdu je smjetena posada vojnika -haramija. Njihova zadaaea bila je zatita civilnog stanovnitva i straa nad granicom na ovom dijelu planinskog masiva Kalnika 124 . Utvrda se ne spominje nakon polovice 17.st., no neki arheoloki nalazi svjedoèe kako se ovdje ivjelo do u 18.st. Tada je utvrda naputena i sruena, a graðevinski materijal djelomièno raznesen. Utvrda Èanjevo, srebrni denar kralja Matijaa II. kovan 1609.g., u Kormocbanyi. 124 Opirnije o povijesti utvrde: Bekiae, Sekula 2005.

Skupina kasnorimskoga novca iz istarske pećine Laganiši kod Oprtlja iskopana je tijekom sondiranja 2004. i 2006. godine. U slojevima iznad onoga u kojem se novac nalazio, pronađeni su i ulomci kasnoantičke keramike. Novac je uglavnom lošije očuvan, a primjerci pojedinačno ne predstavljaju numizmatičku rijetkost, već naprotiv, čine najčešći numizmatički nalaz na antičkim nalazištima.

Hrvatski restauratorski zavod Slu`ba za arheolo{ku ba{tinu Cvijete Zuzori} 43 HR-10000 Zagreb [email protected] JOSIP VI[NJI] Hrvatski restauratorski zavod Slu`ba za arheolo{ku ba{tinu Odsjek za kopnenu arheologiju Jur{i}i Jur{i}i 7 HR-52342 Svetvin~enat [email protected] JU@NI DIO ANTI^KE NEKROPOLE NA POLO@AJU SV. MARKO -BA[KA UDK 904:726.82 (36:497.5) »2-5« Izvorni znanstveni rad Zbog izgradnje nove hotelske zgrade u sklopu apartmana Adria u Ba{ki na otoku Krku, investitoru, Hotelima Ba{ka d.d., propisana su prije po~etka izgradnje za{titna arheolo{ka istra`ivanja. Sv. Marko u Ba{ki je otprije poznato kasnoanti~ko nalazi{te ali se to~no rasprostiranje nekropole nije znalo. Provedenim istra`ivanjem prikupljeni su svi podaci o nekropoli koja se nalazila na mjestu planirane gradnje te su izva|eni svi pokretni nalazi koji su kasnije konzervirani i restaurirani. Klju~ne rije~i: Ba{ka -Sv.Marko, nekropola, paljevinski grobovi, skeletni grobovi, Rim Ba{ka -Sv. Marko -za{titno iskopavanje 2007. g. Sklop starokr{}anske crkve i popratnih prostora oko srednjovjekovne crkvice sv. Marka u Ba{koj na Krku je otprije poznato arheolo{ko nalazi{te. Stoga je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH u Rijeci propisao obvezna za{titna istra`ivanja prilikom gradnje novog hotela. Hoteli Ba{ka d.d. naumili su na polo`aju stare zgrade hotela Strand izgraditi novu zgradu, uz ve} postoje}i apartman Adria. Tako je Strand, gra|en po~etkom 20. st., sru{en. Smatralo se kako se ispod njegovih temelja nalazi ju`ni zid starokr{}anske crkve. L. BEKI] -J. VI[NJI]: Anti~ka nekropola u Ba{ki, VAMZ, 3.s., XLI 209-257 (2008) 209 210 L. BEKI] -J. VI[NJI]: Anti~ka nekropola u Ba{ki, VAMZ, 3.s., XLI 209-257 (2008)

UDK 903 "636/637" (497.5) Izvorni znanstveni rad U radu su opisani kasnobron~anodobni arheolo{ki nalazi prona|eni prilikom izgradnje ju`nog dijela obilaznice grada Vara`dina, a posebice prilikom iskopa odvodnih kanala blizu sela Jalkovec. Na tom mjestu prona|eno je vi{e jama iz kasnog bron~anog doba te sitni nalazi koji se mogu pripisati anti~kom i ranosrednjovjekovnom razdoblju. Najzanimljiviji nalaz je ve}a posuda u kojoj se nalazilo sedam manjih cjelovitih posuda. Ovaj skup posuda datira se u stariju fazu kulture polja sa`arama.

Tijekom građevinskih radova kod prijelaza Gojanec strojno se kopao odvodni kanal tik uz sjevernu stranu lokalne ceste Gojanec − Jalkovec. Tada je pronađena, uz brojne recentne ukope i otpad, osamljena jama K 12. Jama je odmah nakon prepoznavanja istražena, na žalost ne u cijelosti, jer je dio jame zalazio pod asfaltiranu prometnicu. U okolnim oranicama nisu uočeni nalazi koji bi ukazivali na postojanje nekog naselja, mada u to ne možemo biti sigurni.