Plešivica
Ovo je glavno značenje pojma Plešivica. Za druga značenja pogledajte Plešivica (razdvojba).Plešivica | |
|---|---|
| Planina | |
 Plešivica snimljena s vrha Japetića | |
| Položaj | |
| Koordinate | 45°44′15″N 15°40′07″E / 45.73746632°N 15.66871441°E |
| Država |  Hrvatska Zagrebačka županija |
| Najbliži gradovi | Samobor, Jastrebarsko, Zagreb |
| Dio gorja | Samoborsko gorje |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | Čerga – 780 m |
| Ostali vrhovi | Okić – 499 m Gaj – 674 m Gajev kamen – 640 m |
  Plešivica Plešivica na zemljovidu Hrvatske  | |
Plešivica je naziv za jugoistočni greben Samoborskog gorja i proteže se približno u smjeru istok-zapad u dužini od 7 km s najvećom širinom od 1,5 km. Greben počinje kod sela Vranov Dol i proteže se do izdvojenoga vrha Okić poviše sela Klake. Hrbat je podijeljen u dva dijela prijevojem Poljanice (581 m).
Najviši vrh planine je Čerga i nalazi se na 780 mnv. Na vrhu se nalazi geodetska točka, vidikovac te poletna staza za parajedriličare, a uz vrh prolazi i Jaskanski planinarski put.[1] Središnji greben Plješivice, od prijevoja Poljanice do sela Poljanica Okićka, sastoji se od niza vrhova s visinama u rasponu od 730 do 760 m.
Padine planine prekrivene su gustom bjelogoričnom šumom s manjim područjima pod crnogoričnom šumom. Crnogorična šuma nije prirodna, već je posljedica pošumljavanja.[2]
Južne padine Plešivice poznata su vinogorja na kojima se uzgajaju mnoga kvalitetna vina. Pretpostavlja se da su vinovu lozu u ove krajave donijeli Tračani od kojih su Iliri i Kelti preuzeli kulturu uzgajanja vinove loze.[3] Prijevoj Poljanice popularno je biciklističko odredište.
- ↑ Jaskanski planinarski put :: Popis KT, pristupljeno 5. lipnja 2020.
- ↑ Pošumljavanje Plešivice
- ↑ Plešivičko vinogorje. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2012. Pristupljeno 6. siječnja 2012.