Misal kneza Novaka
Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8)[1], iz godine 1368. jedna je od najljepših hrvatskih glagoljičkih knjiga, sada pohranjen u Nacionalnoj knjižnici (bivšoj Dvorskoj knjižnici) u Beču u Austriji, pod signaturom cod. slav. 8.[2] Misal sadrži najstarije poznate hrvatske stihove pisane glagoljicom, stihovi kneza Novaka pisani su na čakavštini s obilježjima crkvenoslavenskoga.
I pomisli vsaki h(rst)janin
da se svyt ništare ni,
jere gdo ga veće ljubi,
ta ga brže zgubi.
Nu jošće pomisli vsaki sada:
ča se najde ot nas tada,
gda se d(u)ša strahom smete,
a dila n(a)m skriti nete...
Znamenita srednjovjekovna sekvenca o smrti, "Dies Irae", pojavljuje se u Misalu kneza Novaka više od stotinu godina prije nego u latinskim misalima u Europi. On sadrži i neke glazbene oznake. Knez Novak Disislavić iz Ličke Ostrovice pisao je tu knjigu za spasenje svoje duše. Njena prekrasna glagoljička slova poslije su bila korištena kao predložak za pripremu prve hrvatske inkunabule iz godine 1483. (Missale Romanum), otisnute samo 28 godina poslije Gutenbergove Biblije. Knez Novak bio je iz Ličke Ostrovice, iz plemena Mogorovića. Po dr. Mariji s. Agneziji Pantelić, Novakov misal nastao je prema jednom misalu iz samostana sv. Marije u Zadru. Spomenuti misal važan je i zbog kratkoga glagoljičkoga zapisa dopisanoga više od stotinu godina nakon njezina nastanka, točnije, godine 1482. U njemu Juri Žakan iz Roča u Istri oduševljeno spominje događanja oko pripreme prvotiska iz godine 1483. riječima: "Vita, vita, štampa naša gori gre. / Tako ja oću da naša gori gre. / 1482. meseca ijuna 26. dni / to bě pisano v grade Izule. /To pisa Juri Žakan iz Roča. / Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro otě."[3] Bilješku je napisao u gradu Izoli (slovenski dio Istre) koje je u srednjem vijeku bilo jako središte hrvatskih glagoljaša.
Prema istraživanju[4] dr. Marije s. Agnezije Pantelić Misal kneza Novaka služio je kao predložak za tiskanje prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Ivan Mance je u svom istraživanju[5] utvrdio povezanost zapisa Ambroza Kacitića u Misalu kneza Novaka (nalazi se odmah iznad zapisa žakna Jurija, datiran tri mjeseca prije dovršetka tiskanja Prvotiska - 15.11.1482.) sa slijepim otiscima koji se pojavljuju u Misalu po zakonu rimskoga dvora.
- Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u službenom je posjetu Vatikanu 2021. darovao papi Franji suvremeni pretisak Misala.[6]
- Hrvojev misal
- Hvalov zbornik
- Lucidar
- Mavrov brevijar
- Misal po zakonu rimskoga dvora
- Splitski evanđelistar
- Staroslavenski jezik
- Prijatelj, Kruno i Prijatelj-Pavičić, Ivana. Minijature u Misalu kneza Novaka, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, sv. 34, br. 1 (1994.), str. 71-83. (Hrčak)
- Tandarić, Josip. Crkvenoslavenska jezična norma u hrvatskoglagoljskom ritualu, Slovo, br. 32-33 (1983.), str. 53-83. (Hrčak)
- ↑ Misal kneza Novaka. digitalna.nsk.hr. Pristupljeno 5. studenoga 2023.
- ↑ Missale romanum: Sog. Messbuch des Fürsten Novak bzw. Misal kneza Novaka. digital.onb.ac.at. Pristupljeno 20. prosinca 2021.
- ↑ Istarska enciklopedija. istra.lzmk.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. listopada 2013. Pristupljeno 20. prosinca 2021.
- ↑ Pantelić, Marija. 30. studenoga 1967. Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368. Radovi Staroslavenskog instituta. 6 (6): 5–108. ISSN 0514-5058
- ↑ Mance, Ivan. 2023. Kosinjska tiskara: povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, župe Gornji i Donji Kosinj, Kosinj konzalting. Velika Gorica, Kosinj, Zagreb. str. 312–353. ISBN 9789538417221
- ↑ Misal kneza Novaka - Knjige, Religija. Mozaik knjiga. Pristupljeno 20. prosinca 2021.