Prijeđi na sadržaj

Konzervacija metala

Izvor: Wikipedija
Konzervacija metala
Konzervacija metala
 Ovom članku ili jednom njegovom dijelu treba formatirati tekst.Tekst u članku treba estetski urediti.
Konzervacija metala
Konzervacija metala
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Konzervacija metala
Konzervacija metala
 Ovaj članak zahtjeva provjeru i čišćenje vanjskih poveznica.Popis vanjskih poveznica treba preurediti u skladu s pravilima na stranici Wikipedija:Vanjske poveznice.
Hrvatski Apoksiomen primjer konzervatorsko restauratorskog rada na arheološkom metalnom objektu.
Zdenac života, djelo Ivana Meštrovića, za razliku od susjednog spomenika sv. Jurja zasada izbjegao "stručne" restauratorske radove
Derveni krater, bronca (85 Cu /15 Sn), iskucana i lijevana (ručke, figure u gornjem dijelu), oko 350 prije Krista, visina 90,5 cm, težina oko 40 kg, Arheološki muzej u Ateni, stanje nakon čišćenja i konzervacije

Konzervacija, ili preciznije rečeno konzervacija-restauracija metala označava djelatnost usmjerenu na zaštitu i očuvanje povijesnih (sakralnih, svjetovnih, tehničkih i etnografskih) te arheoloških predmeta izrađenih djelomice ili u cijelosti od metala. U nju su uključena sva djelovanja usmjerena na sprječavanje odnosno usporavanje propadanja predmeta, kao i na poboljšanje dostupnosti i čitljivosti istih predmeta kulturne baštine. Usprkos tomu što metale u pravilu smatramo razmjerno trajnim i stabilnim materijalima, oni u dodiru s okolišem postupno propadaju, neki brže, a neki znatno sporije. Ova činjenica je posebno bitna za arheološke nalaze, kod njih su rečeni procesi trajali i po nekoliko tisuća godina. Od izrazitog značaja za proces konzervacije predmeta je i temeljito, barem minimalno teoretsko, a poželjno i praktično poznavanje uzroka i značajki korozije, te najvažnijih osobina i tehnika obrade metala i njihovih slitina. Nadalje je neophodno i poznavanje osnova povijesnog razvoja umjetničke obrade metala, arheologije, te etnologije i tehnologije. Veliku važnost ima i poznavanje suvremene konzervatorske prakse i teorije, ali i etike, te poznavanje znanstveno zasnovanih metoda istraživanja kao i vještina komuniciranja te organizacije.Danas (2023.)se ovim odrednicama priključuje i ona vezana uz održivost i tkz zelene tehnologije.[1]

Metali i slitine metala od kojih su najčešće izrađeni predmeti kulturne baštine

Metali i slitine metala koje rjeđe srećemo u muzejskim ili privatnim zbirkama

Osnovne tehnike umjetničke obrade metala

Temeljne tehnike obrade metala - kronologija hladno vruće ručno strojno najraniji primjeri uporabe posebne napomene
Lijevanje X X X više od 5700 godina star postupak[2]
Kovanje X X X X više od 7000 godina star postupak[3]
rezanje X X X antički radovi pa sve do 1500. dlijeto, nož ili škare!
turpijanje X X X 1200-1000 prije Krista prve brončane turpije
Piljenje X X X zlatarska lučna pilica nije poznata u antici, prvi primjeri oko 1500.
bušenje X X najstariji prikaz bušilice na luk u jednoj egipatskoj grobnici, oko 2500. prije Krista [nedostaje izvor]
valjanje lima X X X X prvi ručni ili vodom pokretani strojevi za valjanje u kasnom 16. i 17. stoljeću
izvlačenje žice X X X X u antici metoda spiralno uvijene trake, ploče za izvlačenje tek sredinom 12. stoljeća.[4]


Temeljne tehnike

rastopljeni metal ulijevamo u različite kalupe, najčešće od kamena, gline, posebnog gipsa ili pijeska te metala[5]

razlikujemo 2 osnovne tehnike: kovanje užarenog metala koje se primjenjuje praktično isključivo na željezo, te kovanje na hladno. Prva tehnika zahtijeva poseban alat, dok druga može koristiti i alat za podizanje visoke forme[6]

  • izrada lima

do 1496. kada Leonardo da Vinci skicira ručno pokretani stroj za valjanje lima - tzv. valcu, lim se izrađivao isključivo ručnim raskivanjem komada dobivenih lijevanjem (no uporaba se proširila tek u 17. stoljeću!)

  • izvlačenje žice

najranije spominjanje ploče za izvlačenje žice polovinom 12. stoljeća (Teophilus).[4] Komad žice provlači se kroz niz sve manjih otvora u kaljenoj čeličnoj ploči. Prije tog razdoblja tanka žica dobivala se iz spiralno uvinutih metalnih traka, deblja se mogla dobiti kovanjem čekićem.[7]

  • piljenje

izvodi se ručnom ili električnom pilom[8] Dok su grube pile bile poznate u starom vijeku, fina zlatarska pila nije bila u to doba poznata, nego tek oko 1500. godine...[9]

  • rezanje

izvodi se škarama (nožicama) za lim[8] Do uvođenja zlatarske lučne pile fini je lim oblikovan ili rezanjem škarama ili prosijecanjem dlijetom.[10]

  • sječenje

izvodi se oštrim dlijetom koje udaramo čekićem[8]

  • savijanje

izvodi se različitim kliještima (kod debljeg materijala čekićem na odgovarajućoj podlozi)[8]

  • bušenje

izvodi se različitim svrdlima[8]

  • turpijanje

izvodi se turpijama različitih finoća i oblika te rotacijskim alatima[8]

  • brušenje

izvodi se brusnim papirima ili brusnim kamenjem različitih finoća, ručno ili strojno[8]

  • poliranje

izvodi se strojno ili ručno – pomoću komada krpe, kože ili filca te odgovarajućeg abrazivnog sredstva[8]

Tehnike spajanja

tehnika spajanja pomoću metalne slitine koja ima niže talište od metala koji spajamo – na mjestu spajanja lem se rastopi te po hlađenju čvrsto veže lemljene dijelove.[11] Najčešće se radi o slitini olova i kositra, s time da se danas slitine s olovom koje su razvili Kelti oko 1900. godine prije Krista nadomještaju slitinama kositar srebro.[12]

tehnika identična gore navedenoj, s tim da se radi na temperaturi višoj od 400 °C. Razlikujemo tvrde lemove za srebro, bakar i njegove slitine, zlato, platinu, aluminij te čelik.[11] Postupak se koristi oko 5000-6000 godina.

  • reaktivno lemljenje

koristi se isključivo u tehnici granulacije; radi se o mješavini bakrenih soli i organskih veziva. Pri zagrijavanju se na površini lemljenih dijelova stvara slitina nešto nižeg tališta od metala koje spajamo (srebro, zlato, platina).[13] Najraniji primjeri primjene oko 2500. prije Krista.

za razliku od lemljenja, kod zavarivanja spoj nastaje rastapanjem samog metala koji spajamo. Razlikujemo elektrolučno zavarivanje, zavarivanje plinskim plamenikom te zavarivanje pomoću laserske zrake i zavarivanje pomoću plazma plamenika.[14] Kovačko zavarivanje željeza počinje se koristiti u srednjem vijeku. Plamenik na acetilen i kisik od 1887., iste godine počinje i korištenje elektrolučnog zavarivanja.[15]

koriste se različita ljepila, danas najčešće epoksidna ili cijanoakrilatna.[16]

koriste se vijci, zakovice i klinovi, te rubljenje[17]

Dodatne tehnike obrade

izvodi se posebno oblikovanim dlijetima (tzv. punce) koja udaramo čekićem te tako na metalu koji obrađujemo dobijemo reljefne ili udubljene ukrase. Kod cizeliranja koristimo dlijeta identična onim za iskucavanje, tehnika se koristi ili kao samostalna ili za doradu iskucanih te lijevanih predmeta.

tehnika se koristi za izradu zdjela, vrčeva, čaša i vaza. Na posebno oblikovanim nakovnjima radimo uz pomoć odgovarajuće oblikovanih čekića.[8] Može se izvoditi i strojno, tada govorimo o tzv. "drukanju",[18] metalni lim pričvršćen na rotirajuću osovinu pritišćemo pomoću posebno oblikovanih poluga na drveni, metalni ili plastični pozitivni kalup (koji također rotira u istoj osi!).

Tehnike ukrašavanja površine

Izvorna skulptura Marka Aurelija,pozlaćena bronca,danas je na njenom mjestu na trgu Campidoglio kopija, ovaj izvornik se nalazi u Kapitolinskom muzeju u Rimu

posebno oblikovanim dlijetima urezujemo željeni ukras u metal[19]

željeni ukras ne dobivamo urezivanjem kao kod graviranja, već nagrizanjem pomoću kisele ili lužnate otopine[20] ili elektrolitskim putem. Suvremenija inačica procesa je fotonagrizanje.

metalni predmeti mogu se pozlatiti ili posrebriti na tri osnovna načina: 1. metalnim listićima (ili prahom) koje posebnim ljepljivim lakom (mikstion) vežemo za podlogu; ovaj način koristi se prije svega za skulpture većeg formata; 2.pozlatom u vatri, tzv. živina pozlata ili posrebrenje, radi se pomoću slitine žive i zlata (amalgam) koju nanesemo na metal koji potom zagrijemo, pri čemu živa ispari, a sloj zlata ostane vezan za podlogu. Ovaj sloj uglačamo do visokog sjaja te je postupak time gotov. Zbog visoke otrovnosti žive ovaj se postupak danas izvodi vrlo rijetko; 3. Elektrolitska pozlata ili posrebrenje. Ovaj postupak potpuno je istisnuo prethodni (od 1840.). Osim pozlate i posrebrenja elektrolitskim putem možemo predmete i pobakriti, pocinčati, poniklati, pokositriti i kromirati (nabrojani su samo postupci koje se može češće sresti)[21] Osim ovih najčešćih metoda mogu se spomenuiti i tkz Francusko platiranje ,tehnika korištena tijekom 18.stoljeća,na predmete od mjedi koji bi bili zagrijani do pojave plave interferencijske boje nanosilo se srebrne listiće (navodno do 60 slojeva!) koje se zatim ručno poliralo ahatom. Spomenuti treba i tehnike pozlate i posrebrenja ( ali i bakrenja ,cinčanja i kositrenja ) utrljavanjem te uronjavanjem ( ova posljednja razvijena je oko 1836.,no vjerojatno se koristila i ranije).

ova tehnika kao izražajno sredstvo koristi isključivo žicu i metalna zrnca. U pravilu se radi u srebru ili zlatu[22]

tehnika u kojoj metalnu površinu prevlačimo staklenom taljevinom. Kao osnovne tehnike možemo navesti ćelijasti emajl, emajl udubljenih polja, te slikani emajl. Izvodi se na zlatu, srebru, bakru i njegovim slitinama te željezu i čeliku[23]

tehnika slična emajliranju; metal prevlačimo smjesom metalnih sulfida crne boje. Izvodi se većinom na zlatu i srebru.

tehnika koja kao izražajno sredstvo koristi sitna metalna zrna, koja se spajaju na podlogu posebnom tehnikom tvrdog lemljenja. Izvodi se u zlatu ili srebru.[24]

Jedna od najvažnijih tehnika korištenih u izradi nakita i ukrasnih i eklezijastičkih predmeta. Najjednostavnije varijante su uglavljivanje pomoću metalne trake i uglavljivanje u tzv. krunu.

tehnika koja koristi umetke od metala različitih boja, najčešće se primjenjuje na oružju, no česta je i na ukrasnim posudama.[24]

tehnika u kojoj se pletenjem spaja više šipki od željeza i čelika, dobiveni svežanj se zatim kovanjem oblikuje u trake na kojima se potom iskucavanjem ili punciranjem stvaraju određeni uzorci. Tako obrađeni materijal zatim se oblikuje u mačeve, noževe ili puščane cijevi, patinira otopinom koja oboji željezo, a čelik ne, te tako stvoreni uzorak postaje vidljiv.[25] Pod damasciranim čelikom podrazumijeva se i jedna vrsta u loncima taljenog čelika (indijski Wootz, ruski Bulat). Vrlo je slična i japanska tehnika mokume gane, u kojoj se umjesto šipki koriste limovi od različito obojenih metala (bakar, srebro, mjed, zlato,shibuichi, shakudo).[26] U Toledu pod damasciranjem se podrazumijeva crno patiniran čelik pozlaćen zlatnim listićima.

određenim kemikalijama mijenjamo boju površine metala.[21] Najčešće se primjenjuje na bakru i njegovim slitinama, željezu, te srebru, nešto rjeđe na cinku i kositru.

u principu jednako kemijskom, ali je proces ubrzan korištenjem električne struje.

u ovom slučaju boje nastaju zagrijavanjem predmeta na određenu temperaturu; najčešće se primjenjuje na bakar i njegove slitine(Email brun), željezo i čelik te titanij.[24]

  • kombiniranje metala s drugim materijalima

metale prije svega kombiniramo s dragim i poludragim kamenjem, drvom, bjelokosti, jantarom, sedefom, kornjačevinom, koraljima, biserjem, kožom, te tkaninama, papirom, keramikom, porculanom, staklom i plastičnim masama.[27]

Neke novije tehnike

postupak koji se koristi od 1838. godine.[28] Elektrolitskim putem kalup od nekog nevodiča posebnim postupkom učinimo vodljivim (pomoću grafita, metalnog praha, kemijskim postupcima), te ga prevučemo debelim slojem metala (najčešće bakra). U 19. st. korištena je za izradu kopija metalnih predmeta, u drugoj polovini 20. st. počinje se koristiti za izradu umjetničkog nakita.

postupak se u izradi nakita koristi negdje od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća.[28]

tehnika se koristi od druge polovine 19. stoljeća. Koristi se za stvaranje reljefnih, apstraktno strukturiranih površina. Izvodi se isključivo u zlatu ili srebru.[24]

prije svega se primjenjuje na aluminij, titanij, tantal i niobij. Kod aluminija se dobiveni sloj može i obojiti organskim bojilima ili anorganskim bojama. U slučaju titanija, tantala i niobija boje nastaju za vrijeme oksidacije (interferencijske boje). U većem se opsegu u izradi umjetničkog nakita, te posuda koristi od otprilike 1970. godine.[27]

Tehnika nastala krajem osamdesetih godina 20. stoljeća.Autor tehnike je engleski zlatar Charles Lewton-Brain.Od 2012. priređuje se i godišnji međunarodni natječaj posvećen ovoj tehnici.

Postupak razvijen oko 1990. godine.,danas se na tržištu mogu naći metalne gline na bazi srebra,zlata, bakra i njegovih slitina,te čelika.Predmete oblikujemo direktnim modeliranjem,kao i kod obične kiparske gline.Po sušenju se predmeti peku te potom poliraju i dorade na željeni način.

Tehnika je razvijena oko 1984. godine, danas se za izradu nakita i umjetničkih predmeta od metala koristi na 2 načina - bilo za trodimenzionalni ispis modela za lijevanje,bilo za direktni trodimenzionalni ispis u metalu ili nekoj plastičnoj masi.Danas je direktni trodimenzionalni ispis moguć u zlatu ,srebru,bakru i slitinama,te čeliku,aluminiju i titanu.

Uzroci propadanja metala

Temeljni uzrok propadanja metalnih predmeta je korozija odnosno propadanje predmeta zbog međudjelovanja s okolišem. Najutjecajniji čimbenici propadanja povijesnih predmeta su relativna vlažnost i zagađenost zraka dok kod arheoloških objekata najvažniju ulogu ima sastav, dubina, provlaženost i prozračenost tla. Kod predmeta izvađenih iz morske ili slatke vode najznačajniji su čimbenici propadanja količina i sastav topivih soli, dubina vode, količina otopljenih plinova, smjer vodenih struja te uloga mikroskopskih i makroskopskih živih organizama.[29]Ovim uzrocima propadanja možemo pridodati i oštećenja nastala djelovanjem čovjeka ( neprimjereno rukovanje ili pohrana ) odnosno prirodnim i(ili) ljudskim faktorom izazvanih katastrofa ( požar,potres,poplava,rat,terorizam ).

Propadanje metalu pridruženih materijala

Pridruženi materijali propadaju zavisno o porijeklu, odnosno zavisno radi li se o organskim ili anorganskim materijalima. Organski materijali najčešće propadaju u razmjerno kratkom vremenu, prije svega zbog biološke razgradnje, kod anorganskih materijala ovi su procesi znatno duži i složeniji. I ovdje znatnu ulogu ima prozračenost i provlaženost, te sastav i dubina tla, odnosno količina u vodi otopljenih soli i plinova, kao i dubina i smjer strujanja vode u kojoj su se predmeti nalazili.

Osnovni s metalom kombinirani materijali organskog porijekla

Osnovni s metalom kombinirani anorganski materijali

Preventivna konzervacija

Brojni su predmeti kulturne baštine, uključujući i one od metala, osjetljivi na okoliš u kojem se čuvaju, poput temperature, relativne vlažnosti i zagađenosti zraka, te razinu osvjetljenja i ultraljubičastog zračenja. Predmeti moraju biti zaštićeni i čuvani u primjerenim uvjetima. Kao primjer možemo uzeti zaštitu arheoloških predmeta od bakra, te njegovih slitina ili željeza, bez primjerene zaštite od prevelike vlažnosti, odnosno zagađenosti zraka u spremištu u kojem se nalaze propali bi vrlo brzo.

Preventivna konzervacija važan je dio muzejske zaštite i brige za zbirke. Jedna od važnih odgovornosti članova muzejske struke je stvoriti i održavati okoliš povoljan po opstojnost zbirki, bilo u spremištu, bilo tijekom izložbi ili tijekom prijevoza. Muzej je dužan pažljivo i kontinuirano nadzirati stanje zbirki, kako bi se primjereno i na vrijeme moglo odlučiti treba li pojedini predmet podvrgnuti konzervatorsko-restauratorskom zahvatu.

Planiranje konzervatorsko-restauratorskog zahvata

Konzervacija pozlaćenih brončanih konja s crkve Sv, Marka u Veneciji

Temeljne postavke

Kao i kod konzervatorsko restauratorskih zahvata na drugim materijalima i ovdje su temeljne postavke zahvata zasnovane na što kvalitetnijem i što opsežnijem očuvanju kulturno-povijesno-tehnološkog identiteta predmeta, znači na minimalnoj intervenciji, te poželjnoj reverzibilnosti i ponovljivosti zahvata, kao i obaveznoj mogućnosti identifikacije obnovljenih dijelova. U posljednje vrijeme na važnosti dobiva i netoksična priroda primijenjenih materijala i postupaka, i to kako u odnosu na predmete tako i u odnosu na restauratora kao izvođača, ali i na okoliš u kojem se radovi odvijaju.

Istraživanja

Danas su istraživanja integralni dio konzervatorskog tretmana metalnih predmeta kulturne baštine, barem u visoko razvijenim zemljama, kod nas su ona većinom još uvijek izuzetak, a ne pravilo, posebice se ovo odnosi na naše muzeje od kojih niti jedan koji sakuplja umjetničke, te tehničke, arheološke i etnografske predmete ne posjeduje istraživačku opremu, a ni potrebno osoblje(izuzetak je arheološki muzej u Zagrebu,nabavili su elektronski mikroskop ).

Identifikacija metala i slitina

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, XRD, PIXE, LIBS, SEM/EDX, elektrokemijske tehnike, metalografija

Identifikacija korozijskih procesa i produkata

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, Oddy proba
  • Znanstvene metode - XRD, SEM/EDX, metalografija, raman spektroskopija, elektrokemijske tehnike

Identifikacija metalu pridruženih materijala

  • Jednostavne metode - promatranje, spot testovi, specifična težina
  • Znanstvene metode - XRF, kromatografija, raman spektroskopija

Identifikacija tehnologije korištene za izradu predmeta

  • Jednostavne metode - promatranje
  • Znanstvene metode - metalografija, gamagrafija, tomografija

Donošenje odluka i promišljanje o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama zahvata

Kod izrade strategije zahvata najvažnija je uloga interdisciplinarnog pristupa istom, što podrazumijeva učešće što većeg broja stručnjaka: kustosa, arheologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti, znanstvenika koji se bavi problemom korozije metalnih predmeta kulturne baštine i samog konzervatora restauratora.

Dokumentacija

Sustavno i kvalitetno vođena dokumentacija se danas podrazumijeva kao bitan preduvjet kvalitetno provedenog konzervatorsko restauratorskog tretmana, a uključuje dokumentiranje stanja predmeta prije, tijekom i nakon zahvata, i obavezno navođenje svih materijala i postupaka korištenih pri radu, kao i rezultate eventualnih znanstvenih ispitivanja provedenih na predmetu. Sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.

Etika i etički problemi vezani uz konzervaciju metala

Etički koncept konzervacije metalnih predmeta u principu je jednak onima u drugim poljima djelovanja konzervatora restauratora kulturne baštine poput etičkog kodeksa Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO.[30]

Postoji i nekoliko posebnih problema koji se susreću samo u konzervaciji metala, to su problem zabrane termičkog tretiranja arheoloških predmeta, te problem radikalne obnove povijesnih, najčešće tehničkih, ili uz arhitekturu vezanih predmeta.

Dok je u prvom slučaju problem prije svega u uništenju vrijednih znanstvenih podataka, kod tehničkih, uz arhitekturu vezanih, te nešto rjeđe i povijesnih predmeta bit problema je što radikalno obnovljeni predmeti samo oponašaju izvorni izgled objekta, te su u neku ruku krivotvorine, ili uspješne patvorine koje tek površno žele nadoknaditi davno izgubljen ili nikada postojeći izgled samog predmeta. Uvijek kada je to moguće kod tehničkih predmeta ima prednost očuvanje stvarne povijesne tvari, i isto mora biti pretpostavljeno temeljito dokumentiranom i tehnički stručno provedenom obnavljanju, koje vodi do svježe obojenog surogata autentičnog povijesnog predmeta.[31]

Etički problem konzervacije sakralnih predmeta je i konzervator koji nije vjernik vjere u čijem se bogoslužju predmeti koriste ili su bili korišteni. Dok neke religije ovo ne smatraju problemom, u nekima se spomenuti etički sukob tumači svetogrđem ili u najmanju ruku nepoželjnim.[32]

Osnovne vrste zahvata

Čišćenje

Najjednostavniji i najčešći zahvati na predmetima su mehaničko, kemijsko, elektrokemijsko, ultrazvučno,[33] plazma čišćenje,[34] te lasersko čišćenje. Sva su usmjerena na uklanjanje nečistoće i korozijskih slojeva. Kod arheoloških nalaza čisti se isključivo mehanički, do sloja patine nastalog po napuštanju predmeta (tzv. izvorne površine).[35]

Čišćenje predmeta od zlata

Za tanki korozijski sloj na povijesnim predmetima može se koristiti 10 % otopina korijena biljke sapunike (Saponaria Officinalis) ili kašica od taložene krede i vode.[36] Od čisto kemijskih otopina koristi se kisela otopina tiouree 8-10 % (kancerogena tvar!!!) i 30 % otopina natrijeva tiosulfata, ili 15 % otopina amonijeva tiosulfata. Moguće je i elektrolitsko i ultrazvučno čišćenje. Arheološki materijal čisti se isključivo mehanički.[35]

Čišćenje predmeta od srebra

Sapunika - Saponaria officinalis, vodena iscrpina korijena ove biljke može se koristiti za čišćenje srebra, zlata i aluminija

Na povijesnim predmetima koristi se prije svega mehaničko i kemijsko čišćenje, no može se koristiti i elektrolitsko, ultrazvučno, plazma i lasersko čišćenje. Arheološki materijal čisti se isključivo mehanički,no za uklanjanje srebrnog klorida istaloženog na pozlaćenim srebrnim predmetima može se koristiti topla 10 % otopina sulfanilne kiseline,odnosno zasićena otopina kalijevog,natrijevog ili amonijevog rodanida.[37] Najčešća sredstava za uklanjaje sulfida na povijesnim predmetima su kisela 8-10 % otopina tiouree (kancerogena tvar - stoga se uporaba iste više ne preporučuje!), 30 % otopina natrijeva tiosulfata, 15 % otopina amonijeva tiosulfata, te kašica od taložene krede i vode. Vrlo tanki korozijski slojevi na povijesnim predmetima uklanjaju se i svježe pripremljenom 10 % otopinom biljke sapunike ( Saponaria officinalis ).[38] Otopina tiosulfata i otopina tiouree (kancerogena tvar!) se mogu koristiti i za ultrazvučno čišćenje. Možemo spomenuti i PLECO elektrolitski uređaj za čišćenje srebra, razvijen u Švicarskoj, koji predstavlja Open Source konzervatorski alat, sve upute za izradu uređaja javno su dostupne.[39]

Čišćenje predmeta od bakra i njegovih slitina

Kineska brončana posuda prije i poslije zahvata

Kod povijesnih predmeta koriste se uglavnom mehaničko i kemijsko čišćenje(amonij citrat, EDTA, kalij natrij tartarat,[40] alkalna otopina glicerola), a može se koristiti i ultrazvučno (10 g vodenog stakla, 4 g kalcinirane sode, 6 g trinatrij fosfata, 1 l vode, 40 do 60 C, do 120 sekunda),[41] elektrolitsko, plazma, te čišćenje laserom. Otopina amonijevog citrata (pH 9/5 %) i EDTA otopina koriste se i pri ultrazvučnom čišćenju. Patinirani predmeti čiste se samo vodom ili mješavinom jestivog ulja i alkohola ili benzina (3 dijela ulja + 1 dio alkohola ili benzina), odnosno 10 % otopinom korijena biljke sapunike.[35] Arheološki materijal u principu čistimo isključivo mehanički,uz napomenu da korozione produkte istaložene na zlatnim umetcima ili pozlati se mogu ukloniti razrijeđenom sulfanilnom kiselinom ili Archeoplex pastom (5% Edta, 70% dest. voda, 15% Aerosil (kao uguščivač), 15% etil Alkohol i 5% mravlja kiselina). [42][43] /

Čišćenje predmeta od željeza i čelika

Kod povijesnih predmeta najčešće se mogu koristiti otopina fosforne kiseline (5-15 %), amonijev citrat (pH 3,5/5 %), te gel polimetakrilne kiseline(10%, pH 4,5- 5,5). Kod bruniranih ili plavljenih predmeta ne koriste se kemijska sredstva nego petrolej i mješavina petroleja i parafina (1 l petroleja + 20 g parafina.[44]) Moguće je i čišćenje ultrazvukom, elektrolizom, plazmom ili laserom. Arheološki predmeti se u principu čiste isključivo mehanički.[35]

Čišćenje predmeta od kositra

Preslica - Equisetum arvense, svježa se biljka koristi za čišćenje kositrenih predmeta

Povijesne predmete čisti se ili kemijski ili mehanički pomoću kaše od taložene krede te vode, a vrlo tanke korozione slojeve možemo čistiti i pomoću svježe biljke preslice(Eqisetum Arvense).[45] Od kemijskih otopina najčešće se može koristiti 5 % otopina solne kiseline(uz dodatak korozionog inhibitora), te 15% otopina trinatrij fosfata.[46] Elektrolitsko i ultrazvučno čišćenje također su neke od mogućnosti. Arheološke predmete čistimo isključivo mehanički.[35]

Čišćenje predmeta od olova

Od kemijskih otopina koriste se 5% otopinu solne kiseline, u kombinaciji s otopinom amonijeva acetata(10%).4 % otopina EDTA također se koristi(ph 5,5).Kako se radi o vrlo mekom metalu mehaničko čišćenje se ne preporučuje. Također se rado koriste i elektrolitičke metode, kako za čišćenje tako i za tkz učvršćujuću redukciju.[35]

Čišćenje predmeta od cinka

Od kemijskih otopina može se koristiti 5% otopinu sumporne kiseline, te 5% otopinu EDTA(pH7).5-30 % otopina amonijevog tartarata i 10% vruća otopina amonijevog klorida[46] su također neke od opcija. Kako je cink vrlo osjetljiv na koroziju po čišćenju kiselim otopinama obavezno neutralizirati u 5% otopini sode bikarbone.[35]

Čišćenje predmeta od aluminija

Čisto mehaničko čišćenje se izbjegava. Može se koristiti 10% otopinu biljke sapunike. Koristi bi se mogla i 5 % otopina amonijeva citrata (pH 7). Također se mogu koristiti i elektrolitske metode, kao i ultrazvuk (10 gr vodenog stakla,10 gr kalcinirane sode,1 lit vode,40 do 60 C, do 120 sec.).[47], te lasersko čišćenje. Kod predmeta od aluminija je vrlo važno znati je li predmet anodički ili kemijski oksidiran ili fosfatiran,odnosno kromatiran, te o ovome ovisi tijek i način čišćenja.[35][48]

Čišćenje predmeta od titanija

Može se koristiti otopina od 100 - 250 gr limunske kiseline u litri vrele vode (90 C).[49]

Čišćenje predmeta od magnezija

Može se koristiti otopinu od 30 gr natrijeva karbonata,30 gr trinatrijeva fosfata,1 gr sintetskog sapuna i jedne litre destilirane vode, pH 11,80-95 C, trajanje 3- 20 minuta.[50]

Čišćenje kromiranih predmeta

Može se koristiti 2-10 % otopinu od 47,5 gr natrijeva glukonata,47,5 gr limunske kiseline i 4,9 gr vinske kiseline te 0,1 gr neionskog detergenta.[51]

Čišćenje poniklanih predmeta

Može se koristiti 2-10 % otopinu od 47,5 gr natrijeva glukonata,47,5 gr limunske kiseline i 4,9 gr vinske kiseline, te 0,1 gr neionskog deteregenta.[52]

Strukturalna konsolidacija

Ovaj je zahvat usmjeren ka jačanju fizičke strukture predmeta, te ispravljanju oblika samog predmeta, bilo da je isti izmijenjen samo mehaničkim ili i drugim uzrocima. Nekada uobičajeno i rutinski izvođeno tvrdo ili meko lemljenje, znači u biti zanatski postupak koji se koristio kod izrade predmeta, možemo koristiti samo ako je zaista neophodno, jer isto predstavlja izrazito invazivan, ireverzibilan i po povijesni integritet predmeta destruktivan postupak - uprkos dobivanja "lijepog" izloška ,odnosno predmeta koji se i dalje može koristiti treba se zapitati što tretirani predmet po takovom zahvatu postaje,i može li ga se i dalje uopće smatrati izvornim ) primjenjiv samo na predmete koji se i dalje koriste ( i u tom slučaju uz veliku upitnost opravdanosti ovog postupka ), a nikako ne na muzejske predmete. Bilo kakova termička obrada arheološkog materijala je apsolutno isključena[35]!

Metode spajanja

  • mehaničko spajanje (zakovice, vijci, preklapanje, klinovi)
  • meko lemljenje
  • tvrdo lemljenje
  • zavarivanje(elektrolučno, WIG, točkasto, lasersko, plazma)
  • ljepljenje (s ili bez ojačanja)

Metode korekcije oblika

  • ravnanje ulubljenja i sličnih oštećenja
  • ispravljanje savijenih dijelova

Rekonstrukcije

Obnova nedostajućih dijelova, odnosno površinske dekoracije

U određenim slučajevima konzervator metala mora nanovo izraditi izgubljene dijelove predmeta odnosno obnoviti izvorno postojeću površinsku dekoraciju. Ovome se pristupa isključivo u precizno određenim slučajevima, samo i jedino ako posjedujemo egzaktnu dokumentaciju odnosno fotografije predmeta u cjelovitom, trenutačno nepostojećem stanju koje želimo vratiti.

Novoizrađeni dijelovi moraju biti jasno i vidljivo označeni, te ih se mora barem minimalno razlikovati u odnosu na povijesno izvornu materiju objekta.

Kod obnove prevlaka prevlaku obnoviti samo na istrošenim mjestima, nikako uz primjenu potpunog uklanjanja stare istrošene prevlake.Kod dubljih oštećenja podloge danas se preporučuje korištenje reverzibilnog elektrovodljivog kita na bazi grafitnog praha.[57]

U slučaju potrebe spomenuti moraju biti lako i u potpunosti uklonjivi s predmeta, i to isključivo metodama koje ni u najmanjoj mjeri neće naštetiti samom predmetu.[35]

Obnova pozlate

Pozlaćene se površine u konzervaciji restauraciji mogu obnoviti postupcima utrljavanja, uranjanja, te klasičnim elektrolitskim putem. Prednost pri ovom radu imaju isključivo necijanidni, dakle neotrovni postupci (npr.ferocijanidni/poznat već 1841./, fosfatni i tiosulfatni elektroliti bili su poznati još 1843.godine).[58][59] Obnova amalgamske pozlate se nikako ne preporučuje, pošto je ista tehnika izrazito štetna po zdravlje i okoliš. Kao opcija u obzir dolaze i zlatni listići, te prah.[35]

Obnova posrebrenja

Posrebrene se površine u konzervaciji restauraciji mogu obnoviti postupcima utrljavanja, uranjanja, te klasičnim elektrolitskim putem. Prednost pri ovom radu imaju isključivo necijanidni, dakle neotrovni postupci (npr.ferocijanidni i tiosulfatni elektroliti bili su poznati već 1843.).[58] Obnova amalgamskog posrebrenja se nikako ne preporučuje, pošto je ista tehnika izrazito štetna po zdravlje i okoliš. Kao opcija u obzir dolaze i srebrni listići, te prah.[35]

Obnova pokositrenih površina

Mogu se koristiti postupci dobivanja prevlake utrljavanjem, uranjanjem, ili elektrolitskim putem, s time da prednost imaju oni necijanidni, dakle neotrovni.[35]

Obnova pocinčanih površina

Mogu se koristiti postupci dobivanja prevlake utrljavanjem, uranjanjem, ili elektrolitskim putem, s time da prednost imaju oni necijanidni, dakle neotrovni.[35]

Obnova poniklanih površina

Mogu se koristiti postupci dobivanja prevlake utrljavanjem, uranjanjem, ili elektrolitskim putem. Eventualno bi se mogle koristiti i posebne boje za imitiranje kromne prevlake, uz primjenu toniranog laka u drugoj fazi postupka.[35] Također mogle bi se koristiti i samoljepljive metalne folije koje se koriste u modelarstvu (Bare-Metal Foil).[60]

Obnova kromiranih površina

Kako je standardni postupak kromiranja baziran na spojevima štetnim po ljudsko zdravlje i okoliš, obnova kromiranih površina se stoga ne može preporučiti. Dodatni razlog protiv primjene istog je i to što nove prevlake ne prianjaju dobro na stare, te bi za kvalitetnu prevlaku trebalo potpuno ukloniti staru, izvornu prevlaku. Danas se mogu nabaviti i posebne boje koje relativno dobro imitiranju kromiranje te bi njihova primjena bila jedna od realnih opcija obnove ovih površina.[35] Također mogle bi se koristiti i samoljepljive metalne folije koje se koriste u modelarstvu (Bare-Metal Foil).[60]

Stabilizacija

Usmjerena je na što kvalitetnije usporavanje propadanja predmeta, kod arheoloških predmeta najčešće se radi o što temeljitijem uklanjanju klorida, te blokiranju djelovanja istih, kod povijesnih predmeta usmjerena je na korištenje korozijskih inhibitora i konverzijskih prevlaka.[35]

Uklanjanje klorida na bakru i njegovim slitinama

Za uklanjanje klorida s predmeta od bakra i njegovih slitina, odnosno sprječavanje tkz. bolesti bronce može se spomenuti ispiranje natrijevim seskvikarbonatom i elektrolitička metoda.[35]

Uklanjanje klorida na željezu

Najraširenija je metoda obrade u alkalnoj otopini natrijeva sulfita,[61] te korištenje alkalne otopine u kombinaciji s tretmanom dietilaminom. Također se koristi elektrolitička metoda.[62] Kao vrlo perspektivan postupak može se spomenuti i korištenje subkritičkih tekućina(0,5% NaOH,40 Atm./180 C).[63]

Uklanjanje klorida na aluminiju

Može se koristiti otopina amonijaka/amonijevog sulfata,[64] te elektrolitičko uklanjanje klorida

Stabilizacija bakra i njegovih slitina

Danas se najviše koristi stabilizacija benzotriazolom(sumnja se da je kancerogen, u zemljama EU deklarira se kao štetan po zdravlje!),[65] ruska literatura spominje i mogućnost korištenja amonijevog sulfida,[66] te alkalne taninske otopine.[67][68] U novije vrijeme ispitan je i 4 metil imidazol, te ga se može koristiti kao manje toksičnu zamjenu za benzotriazol. Radi se i na istraživanjima inhibitora baziranih na biljnim ekstraktima (inhibitor na bazi ekstrakta duhana patentiran je još 1994., ispitivan je i ekstrakt sjemena opuncije, te ekstrakt kadulje).[35] Ruska literatura spominje i mogućnost korištenja N2N-heksametilenbenzamida, te aminoalkilsilikona.[69] Radi se i na razvoju biološke metode stabilizacije klorida na bakru i njegovim slitinama.[70]

Stabilizacija željeza

Tanin, vodena otopina se može koristiti i za zaštitu predmeta od željeza, bakra, cinka i aluminija

Najčešće se koristi otopina tanina -tkz. pretvarač hrđe,[65] te fosfatiranje.[62] Tanin se koristi i na arheološkom materijalu, fosfatiranje samo na povijesnim predmetima. Mogu se koristiti i mješavine tanina i fosforne kiseline, i to također samo na povijesnim predmetima.[35] Ispitivane su i otopine na bazi karboksilata, prije svega za korištenje na povijesnim predmetima.[71] Ispituju se i mogućnosti stabilizacije korodiranog željeza pomoću bioloških metoda.[72][73]

Stabilizacija cinka

Može se koristiti 3 % otopina benzotriazola (sumnja se da je kancerogen!), te fosfatiranje i modificirana taninska otopina.[35]

Stabilizacija aluminija

Moguće je korištenje tanina,[74] te fosfatiranje.[35]

Stabilizacija srebra

Može se koristiti benzotriazol, no uz oprez, isti se sumnjiči za kancerogenost.[62] Kao manje toksična zamjena danas se preporučuje 2 merkaptobenzotiazol[75] Ruska literatura spominje i mogućnost korištenja N2N-heksametilenbenzamida, te aminoalkilsilikona.[69] Relativno jednostavan i neotrovan inhibitor korozije srebra je i klorofil, te se i njegovo korištenje može preporučiti.[76][77][78]

Stabilizacija olova

U fazi ispitivanja je metoda bazirana na korištenju karboksilata.[79][80]

Zaštita

Još uvijek najčeći je vid zaštite lakiranje predmeta, nešto se rjeđe koriste voštani i uljni premazi, ovi posljednji prije svega na oružju i tehničkim predmetima, u pravilu podupire i dopunjava postupke stabilizacije.

Lakovi

Paraloid B-72, otopljen u toluolu koristi se kao zaštitni lak za metale
  • Paraloid B-72 - jedna od u konzervaciji slika, ali i metala do danas najčešće korištenih akrilnih smola, po sastavu etil metakrilat metil akrilat kopolimer. Ugušćena otopina može se koristiti kao ljepilo za arheološku keramiku i staklo. Vrlo trajan i ne žuti, izvrsne reverzibilnosti.[81] Otapa se u acetonu, toluenu, ksilenu, Shell Cyclo Sol® 100/Shell Cyclo Sol® 53, Arcosolv® PM/1-Methoxy-2-propanolu, metil etil ketonu, etanolu, ugljičnom tetrakloridu.
  • Paraloid B-67 - akrilna smola, po sastavu polimer izobutil metakrilata.[82] Češće se koristi na slikama. Blago žuti starenjem. Također se može koristiti i kao ljepilo za arheološko staklo i keramiku. Topiv u acetonu, toluenu, ksilenu, etil acetatu, metil etil ketonu, metilen kloridu, Shell Cyclo Sol® 100/Shell Cyclo Sol® 53, Arcosolv® PM/1-Methoxy-2-propanolu.
  • Paraloid B-44 - akrilna smola, po sastavu etil akrilat i metil metakrilat kopolimer.[83] Topiv u acetonu, toluenu i ksilenu. Sastavni dio Incralac laka za bakar i slitine.
  • Paraloid B-48 N - akrilna smola, po sastavu butil akrilat i metil metakrilat kopolimer.[84] Topiv u acetonu, toluenu i ksilenu, te metil etil ketonu. Posebno dobar na metalima, no manje reverzibilnosti.
  • Incralac - je poseban patentirani lak za bakar i slitine.[85] Po sastavu Paraloid B 44 otopljen u toluenu, uz dodatak plastifikatora, te benzotriazola - korozionog inhibitora za bakar. Dugo se koristi za zaštitu brončanih skulptura, sam ili u kombinaciji sa slojem voska. Trajnost prevlake u vanjskim uvjetima do 2 godine (5 po proizvođaču). Danas je u prodaji i vodom razrijediva verzija.
  • Nitro lak - ova vrsta lakova se u zaštiti metalnih predmeta koristi od kraja 19. stoljeća.[86] U konzervaciji metalnih predmeta danas se još uvijek koriste samo na srebru, i to isključivo vrste proizvedene posebno za tu svrhu (engleski Frigilene, američki Agateen #27, njemački Perlitol Re 1260).
  • ORMOCER - najnovija vrsta lakova koji se koriste u konzervaciji metala, na osnovi heteropolisiloksana, razvijen od strane njemačkog Fraunhoferovog instituta za istraživanje silikata. Još uvijek u fazi ispitivanja.[87]

Zanimljivo je da je ruska literatura preporučala korištenje lakova na bazi silikona i silana, kao i njihovih mješavina s akrilnim ili polivinil butiral lakovima još oko 1990.

  • Ostali korišteni lakovi ili lakovi koje bi bilo vrijedno ispitati :

Pantarol A (njemački proizvod), korištenje ovog laka spominje se u njemačkoj literaturi, po proizvođaču specijalni akrilni lak za zaštitu metala[88][89]

Everbrite ProtectaClear Coating, te Everbrite Coating - ove bi prevlake bilo vrijedno ispitati po pitanju primjenjivosti u konzervaciji metala, po proizvođaču proizvod je lako uklonjiv s tretiranih predmeta[90] [91] Navodno se kao lak mogu koristiti i otopine ABS plastičnih masa.[92]

Permalac(američki proizvod)[93]

Treba spomenuti i da se danas (2021.) na tržištu EU i SAD može naći i nekoliko prevlaka na nanotehnološkoj osnovi(npr. Sambol Silber-Anlaufschutz NANO - ATP 100, te američki NanoTech Metal Coating).Iste bi također bilo vrijedno ispitati po pitanju primjenjivosti u konzerviranju restauriranju metala( iste su namijenjene potpuno čistom metalu, bez patine ili oksida, pa je stoga njihova uporabivost upitna ! ).[94][95]

Voskovi

Renaissance Wax, pakiranje od 200 ml
  • Renaissance Wax - još uvijek dosta korišten patentirani vosak, na osnovi mikrovoska Cosmolloid 80 H i polietilen voska otopljenih u white spiritu. Koristi se i na metalima, preporučuje se i korištenje u kombinaciji s osnovnim slojem laka.[96]
  • Cosmolloid 80 H - rafinirani bijeli mikrovosak, sastavni dio Renaissance Wax-a, no može se koristiti i samostalno, te za pripravu vlastitih mješavina. Koristi se i na povijesnim i na arheološkim metalnim predmetima. Topiv u eteričnim uljima, terpentinu, benzolu, white spiritu.
  • TeCero Wachs 30410 - njemački mikrokristalni vosak[97] Može se koristiti i TeCero voskove 30201 i 30222, bilo samostalno bilo u mješavini s prvospomenutim.[98]
  • Dinitrol 4010 - patentirani proizvod, po deklaraciji štiti metale, izdrži temperaturu do 200 C.[99] Po nekim novijim istraživanjima znatno bolji od prethodnih, te Paraloida B 72.[100]


  • Poligen ES 91009, patentirana voštana emulzija(BASF), nije toksičan, suši za 24 sata, po novijim istraživanjima bolji od Paraloda B 72.Nije podoban za bakar i slitine.[101]

Ulja

  • Ballistol[102]
  • WD 40[103]
  • Mješavina 20 dijelova ribljeg ulja i 80 dijelova white spirita[104]

Kombinacije

osnovni sloj Paraloid B 72 + drugi sloj Renaissance Wax itd.

Konzervacija metalu pridruženih materijala

Drago i poludrago kamenje

Ogrlica, Bizant oko 500. godine, zlato, safiri, ametist, biseri, feldspar, Cleveland museum of art

U principu za čišćenje ne koristiti nikakva otapala,niti otopine kemikalija već isključivo destiliranu vodu, te eventualno 5 - 10% otopinu biljke sapunike(Saponaria Officinalis).Posebno paziti kod rada na poroznom dragom i poludragom kamenju, poput malahita, opala, kalcedona, krizoprasa, ahata, karneola, lapisa, žada i tirkiza. Posebnu pozornost zahtijeva i drago kamenje podloženo obojenim metalnim folijama, u tom slučaju tekućine nikako ne smiju doći u dodir s folijom.[105] Nipošto ne koristiti ultrazvučno čišćenje!

Emajl

Vidi članak Konzervacija restauracija emajla na metalu

Emajlirana kutija za posvećeno ulje, Louvre

U principu dobro očuvane povijesne predmete možemo čistiti tamponima minimalno natopljenim destiliranom vodom. Kod arheoloških predmeta isključivo pažljivo mehaničko čišćenje. Nipošto ne koristiti ultrazvuk!Kao jednostavan konsolidant može se koristiti ugušćena otopina Paraloida B 72.[106][107] Nedostajuće dijelove upotpunimo pomoću Paraloida B 72 pomiješanog s pigmentime, ili u slučaju transparentnog emajla bojiteljima.[35] U nekim slučajevima (brojčanici satova) mogle bi se koristiti i samoljepive pomoću inkjet printera izrađene rekonstrukcije.[108]

Nielo

Merovinški nijelirani broš, British Museum

Nijelirane (tulirane) predmete nipošto ne čistiti kemijski, već isključivo mehanički. Nedostajuće dijelove upotpuniti crno pigmentiranim Paraloidom B 72.[35] Otprsle dijelove podljepimo s ugušćenom otopinom Paraloida B 72 ili B 67 (topiv u white spiritu!)odnosno B 82 (topiv u alkoholu).

Orijentalni lak - urushi

Vidi članak Konzerviranje restauriranje predmeta od laka

kutija od crvenog orijentalnog laka, Qing Dinastija, 1736-1795, Kineski nacionalni muzej, Peking

Zahtijeva potpuno drugačiji pristup od na zapadu uobičajenih lakova. Može ga se naći na japanskom oružju i ratničkoj opremi. Nabolje prepustiti ekspertu za ovaj materijal.[109][110][111][112] Kitati s mješavinom 6-8 % polivnil alkohola i krede (može se koristiti i Rhoplex WS 24 akrilna disperzija).[113] Nipošto ne koristiti vosak kao kit![114] Japanski konzervatori pak koriste isključivo tradicionalne tehnike, no kako je sam urushi otrovan materijal, te izaziva alergijske reakcije, ove se metode na zapadu nisu rado koristile. Čistiti minimalno vodom natopljenim tamponima. Boja starih predmeta može se oživiti tako da ih istrljamo lanenim uljem natopljenom tkaninom. Objekte čuvati u prostorima sa što manjim oscilacijama RV zraka, najbolje oko 50% RV, te ih štititi od UV zračenja. [115]

Jantar

Jantarna ogrlica, Hallstatt kultura, Magdalenenberg

Nikako ne čistiti pomoću otapala, nikako ne čistiti ultrazvukom, isključivo koristimo destiliranu vodu, eventualno mješavinu vode i etanola(dodamo i do 0,5 % umreživača).[116] Za ljepljenje se mogu koristiti razne voštano smolne mješavine, zavisno o boji samog jantara. Jedna od mogućnosti je i korištenje 10% otopine kanada balzama u toluolu[117] Arheološki materijal čistimo isključivo mehanički. Moguća je i primjena natapanja tekućim parafinom, u svrhu učvršćenja i poboljšanja boje arheološkog jantara.[118] U iste svrhe starija je njemačka literatura preporučala i otopinu mastiksa i polietilen glikola.[117] Po jednom korejskom istraživanju za konsolidaciju se može koristiti i Paraloid B 67 otopljen u ksilenu(navodno pokazao se stabilnijim od white spirita, u kojem je B 67 inače topiv)[119] Jedno novije američko istraživanje preporučuje korištenje smole Regalrez 1126 otopljene u petroleju.[120] Čuvati od svijetla i visoke temperature, te niske vlažnosti ili jakih oscilacija u vlažnosti zraka, kod predmeta od metala i jantara ne koristiti korozione inhibitore![121][122][123]

Gagat

Hallstatt kultura, narukvice od gagata i bronce, nađene u Magdalenenbergu

Čistiti pomoću minimalno destiliranom vodom natopljenih tampona, eventualno otopinom biljke sapunike(Saponaria officinalis,50 - 100 gr suhog korijena /1 lit vode).Arheološki materijal čistiti isključivo mehanički nipošto ne koristiti otapala. Za ljepljenje arheološkog materijala koristiti voštano smolne mješavine ili ugušćenu otopinu Paraloida B 72[124] ili B 67 (topiv u white spiritu!) odnosno B 82 (topiv u alkoholu).Sukladno jednom švicarskom izvoru za konsolidaciju je najbolje koristiti četritjedno natapanje s PEG 1000 odnosno 4000( uz postupno povišenje koncentracije).[125]

Sepiolit

Lula od rezbarene stive, Budim, Mađarska oko 1791.

Bijeli meki mineral, kod nas znan i kao morska pjena (od njemačkog meerschaum) odnosno stiva. Po sastavu hidratizirani magnezijev silikat (Mg8Si12O30(OH)4(OH2)4 X nH2O).Ovaj se materijal koristi za izradu vrlo kvalitetnih lula za pušenje, često u kombinaciji s metalom, drvetom i jantarom. Znatno je rjeđe korišten i za izradu šahovskih figura i nakita, a ima i brojne industrijske primijene. Vremenom ovaj materijal dobiva lijepu toplo smeđu patinu. Čistiti s otopinom sapunike, koristiti dobro ocijeđene tampone. Može se koristiti i slina. Lijepiti s polivinil acetatnim ljepilom ili ugušćenim Paraloidom B 72 ili B 67 (topiv u white spiritu) odnosno B 82 (topiv u alkoholu). Kao zaštitni sloj tradicionalno je korišten pčelinji vosak.

Koralji

Ogrlica od koralja

Čistiti tamponima natopljenim destiliranom vodom, ili mješavinom destilirane vode i etanola.[126] Nipošto ne čistiti ultrazvukom, nikako ne dovoditi u dodir s kiselinama!

Biseri

Dijadema, biseri, dijamanti, zlato, srebro, Louvre

Za čišćenje povijesnih objekata koristimo mješavinu od 70% etanola i 30 % slabe amonijačne vode(1%).Za uklanjanje površinskog sloja koji je izgubio sjaj može se koristiti 3-5% EDTA, po ovoj obradi isprati destiliranom vodom, pa prvo 80%, a zatim 90%, pa čistim etanolom.[127] Nipošto ne čistiti ultrazvukom! Kod arheoloških nalaza predmete tretirati što prije, najbolje već kod iskapanja, čistiti isključivo mehanički, konsolidirati s 2% Paraloidom B 72, u slučaju suhih nalaza (prvo natopiti otapalom u kojem je otopljen i sam Paraloid), kod vlažnih ili mokrih nalaza koristiti Rhoplex WS 24(akrilna disperzija).[128] Nešto novija ruska literatura kao zaštitnu prevlaku preporučuje korištenje bijeljenog pčelinjeg voska otopljenog u white spiritu ili medicinskom benzinu. Za ljepljenje preporučuju riblje tutkalo u mješavini vode i alkohola(7/3), uz dodatak 1 % katamina AB kao biocida. Za čišćenje koristiti neionogeni detergent 2-3%, u mješavini vode i alkohola.[129] Čuvati ne temperaturi od 15 - 18 C,te pri relativnoj vlazi zraka od 55 - 60 %.Vrlo osjetljiv na prisutnost organskih kiselina u zraku!Nipošto ne izlagati dužem kontaktu s vodom, čuvati od naglih promjena temperature te visoke temperature, zagađenog zraka i jakog svijetla! Ne dovoditi u kontakt s kiselim ili alkalnim otopinama(uključujući sapunicu)! Sve navedeno vrijedi i za sedef.

Vosak

Ovaj se materijal rijetko koristi zajedno s metalom, eventualno kod voštanih imitacija cvijeća te devocionalija. Vrlo osjetljiv na lomljenje, svijetlo, te povišenu temperaturu i prašinu. Za lijepljenje predmeta od pčelinjeg voska koristiti riblje tutkalo. Kod tvrđih voskova ili mješavina istih možemo zavisno o predmetu, koristiti Mowilith 30 ili Lascaux 498 HV.[130][131] Ruska literatura preporučuje i otopine polimera topivih u etanolu(polivinilbutiral, polivinilacetat).[132] Za čišćenje preporučuju otopine polimera u mješavini etanola i vode(9/1,7/3), prije svega 5 % polivinilbutiral ili poliamid 3 %, otopinu nanesemo na predmet, po isparenju otapala zaostaje elastična prevlaka koju potom uklonimo i koja na sebe veže i sve nečistoće.[133] Predmete čuvati na temperaturi od 18-22 C te pri vlazi od 50-55 % i razini rasvjete od 50 luksa.[134]

Sedef

Kao kod bisera!

Kornjačevina

Vidi Konzervacija predmeta od bjelokosti, kosti i rožine

Drvo

Vidi Konzervacija predmeta od drva

Tekstil

Vidi Konzervacija tekstila

Papir

Vidi Konzervacija papira

Keramika i porculan

Vidi Konzervacija keramike i porculana

Staklo

Vidi Konzervacija stakla

Kamen

Vidi Konzervacija kamena

Kost,bjelokost,rožina

Vidi Konzervacija predmeta od bjelokosti, kosti i rožine

Koža

Vidi Konzervacija kože

Plastika

Vidi Konzervacija plastike

Gips

Vidi članak Konzerviranje restauriranje predmeta od gipsa

Rijetko ga se sreće u kombinaciji s metalom. Osjetljiv na mehanička oštećenja te previsoku vlažnost zraka i vodu. Čistiti isključivo mehanički, pomoću kista i usisavača. S predmetima rukovati u bijelim pamučnim rukavicama.[135] Lijepiti kao i poroznu keramiku.[136][137]

Izrada kopija

Preventivna zaštita metalnih predmeta

Predmete treba čuvati u prostorima koji su zaštićeni od zagađenog zraka, prašine, ultraljubičastog zračenja, te prevelike relativne vlažnosti zraka - znači kao idealne vrijednosti mogli bi uzeti temperaturu od 16-20 °C (za kositar ne manje od 13,2 C!), te do 40 % relativne vlažnosti zraka (35 - 55 % u skladu s najnovijim preporukama Canadian Conservation Institute-a), uz napomenu da ako se radi o predmetima kod kojih je metal kombiniran s organskim materijalima relativna vlažnost zraka ne bi trebala biti ispod 40 - 45 %. Najosjetljiviji su na djelovanje nepovoljnih uvjeta arheološki predmeti, njih moramo čuvati u prostorima (ili posudama) s vrlo niskom relativnom vlagom, a u slučaju posebno vrijednih predmeta u komorama s dušikom - tu se možemo pridržavati prije spomenute vrijednosti temperature, te kod predmeta s aktivnom korozijom na bakru ili slitinama do 35 % rH, odnosno kod željeza do 12 % rH. Police u čuvaonici najbolje da su od nehrđajućeg čelika ili plastike, s time da moramo izbjegavati plastične mase koje sadrže klor ili acetate. Drvo, te materijale od modificirane drvne mase najbolje je izbjegavati. Također ne koristiti gumu, niti filc i vunu od tekstilnih materijala. Razina rasvjete do 300 luxa u slučaju isključivo metalnih predmeta, kod predmeta od lakiranog ili obojenog metala do 150 lux-a, u slučaju predmeta kod kojih je metal kombiniran sa svijetloosjetljivim materijalom do 50 luxa. Kod rukovanja s predmetima obavezno koristiti čiste bijele pamučne rukavice[140][141]

Specijalnosti unutar profesije

  • konzerviranje restauriranje predmeta od plemenitih metala
  • konzerviranje restauriranje predmeta umjetničkog obrta
  • konzerviranje restauriranje metalne skulpture
  • konzerviranje restauriranje tehničkih predmeta
  • konzerviranje restauriranje arheološkog metala
  • konzerviranje restauriranje etnografskih predmeta
  • konzerviranje restauriranje metala vezanog za arhitekturu
  • konzerviranje restauriranje hladnog i vatrenog oružja, te oklopa

Povijest konzervacije metala u svijetu

Značajne ličnosti

  • Gustav Rosenberg (1878. – 1941.), bio je konzervator danskog nacionalnog muzeja u Kopenhagenu, značajan je i njegov doprinos konzervaciji metala. Jedan je od onih koji su prakticirali uvelike osporavanu termičku obradu željeznih arheoloških predmeta (ovu metodu nisu koristili samo u Danskoj već i u Njemačkoj/Schmidt, Blell/ i Rusiji/Kononov/), koristio je i elektrolitsku redukciju. Jedan od prvih koji govori o tzv. originalnoj površini arheoloških metalnih predmeta. Bavio se i konzervacijom arheoloških predmeta od drveta i tekstila. Značajno je njegovo djelo Antiquités en fer et en bronze : leur transformation dans la terre contenant de l'acide carbonique et des chlorures et leur conservation , objavljeno 1917.u Kopenhagenu.
  • William Matthew Flinders Petrie(1853. – 1942.), bio je ugledan egiptolog, osnivač prve egiptološke katedre u Engleskoj, te jedan od prvih arheologa koji su se sustavno bavili i problemom konzervacije predmeta.[142] Bio je svjestan da su za propadanje predmeta najznačajnji kloridi.
  • Friedrich Rathgen (1862. – 1942.), bio je prvi kemičar zaposlen u jednom muzeju(1888. Kraljevski muzeji u Berlinu).Danas ga se smatra utemeljiteljem suvremenog znanstveno utemeljenog pristupa konzervaciji muzejskih i arheoloških predmeta. Godine 1898.izdao svoju knjigu Die Konservierung von Altertumsfunden, prvu knjigu u cijelosti posvećenu području konzervacije umjetnina. Knjiga je 1905.prevedena i na engleski jezik.[143] Već u ono vrijeme znao za pogubni utjecaj klorida na koroziju željeznih i brončanih arheoloških nalaza, zalagao se i za korištenje mehaničkog čišćenja kao najsigurnijeg postupka, u drugom izdanju svog priručnika 1924. ogradio se od radikalnog uklanjanja korozionih produkata s arheoloških predmeta, originalnu površinu zvao je plemenitom patinom.
  • Alexander Scott(1853. – 1947.), osnivač odjela za konzervatorska istraživanja Britanskog muzeja u Londonu 1920.Značajan po svoja 3 izvještaja o onovremenoj praksi konzerviranja i restauriranja umjetnina The Cleaning and Restoration of Museum Exhibits(1921.,1923.,1926.).Prvi koristio natrijev seskvikarbonat za ispiranje arheoloških metalnih predmeta.
  • Harold Plenderleith(1898. – 1997.) škotski kemičar, od 1924 zaposlenik odjela za konzervatorska istraživanja Britanskog muzeja u Londonu. Najpoznatiji po svojoj utjecajnoj knjizi The Conservation of Antiquities and Works of Art objavljenoj 1956.[144] Bio je jedan od suosnivača prestižnog IIC-a, te prvi ravnatelj ICCROM-a.
  • Mstislav Vladimirovič Farmakovskij(1873. – 1946.), ruski arheolog, slikar, likovni kritičar te stručnjak za konzervaciju i restauraciju umjetnina. Godine 1947. postumno je u Moskvi objavljena njegova knjiga Konservacija i restavracija muzeinih kolekcij".Za konzervaciju metala značajan po svom redaktorskom radu na knjizi Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij, objavljenoj 1935. u Moskvi,u biti prvoj knjizi u svijetu koja je u cijelosti bila posvećena konzervaciji metala.Knjiga spominje mogućnost korištenja pjeskarenja za čišćenje željeznih predmeta,zalaže se za zamjenu nitro i acetil celuloznih lakova smolnim lakovima,preporuča korištenje rendgenskih snimaka.
  • Albert France-Lanord (1915. – 1993.), član utemeljitelj Laboratorie d archeologie des metaux,u Nancy-u.Značajan po doprinosu definiranja originalne površine kod arheoloških metalnih predmeta..Autor većeg broja djela posvećenih konzervaciji metala,važniji su mu sljedeći naslovi: La conservation des antiquites metalliques(1962), La restauration et la conservation de grands objets de bronze(1963),Problemes particuliers poses par la corrosion des metaux archeologiques(1974),Intervention des scientifiques dans l'etude et la conservation des objets metalliques anciens (1979).
  • Hanna Jedrzejewska(1906. – 2002.), poljska kemičarka,1957.osnovala je kemijski laboratorij pri nacionalnom muzeju u Varšavi. Bila je jedna od prvih osoba koje su kritizirale neselektivnu primjenu elektrokemijskog i kemijskog čišćenja metalnih predmeta. Također jedna od prvih koja se sustavnije bavila problemom etike u konzervaciji.[145]
  • Robert M. Organ (1915. – 2011.), fizičar po struci, od 1951. radio u British Museumu. Od 1965. radi u Royal Ontario Museumu. Značajno je njegovo djelo “Design for the Scientific Conservation of Antiquities”, publicirano 1968. godine. Predavao i na ICCROM- ovim tečajevima posvećenim znanstveno utemeljenoj konzervaciji predmeta. Posebno je značajan njegov rad na kaležu iz Ardagha, liri iz Ura, te visećoj zdjeli Sv. Niniana.
  • Joachim Szvetnik (1927. – 1988.) Mađarski restaurator metala, praktično nepoznat izvan Mađarske. Od 1957. – 1987. radio kao restaurator Muzeja primijenjene umjetnosti u Budimpešti. Vrlo je značajan njegov rad na predmetima iz zbirke Esterhazy, no kako nema javno dostupne detaljne dokumentacije ovih zahvata upitan je pristup koji je korišten, odnosno da li se radi o prerestauriranim odnosno u biti drastično renoviranim predmetima. Jedan od pokretača školovanja konzervatora metala u Mađarskoj, još početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća (1974.!).[146][147]
  • Otto Nedbal(1903 - 1990.), austrijski konzervator restaurator metala, pokretač studija konzervacije metala na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Beču 1964. godine. Njegov nesumnjivo najznačajniji rad je konzervacija restauracija Verdunskog oltara.[148]
  • Eduarto Formigli, najznačajniji njegov rad je konzervacija bronci iz Riace-a.
  • Hermann Born, važan zbog svoje knjige posvećene konzervaciji antičkog brončanog oružja. Radi kao vodeći restaurator Berlinskih muzeja.


Kronologija

Prije 1800-te

Drevne civilizacije koristile su sedam metala: željezo, kositar, olovo, bakar, živu, srebro i zlato za ukrasne predmete, vjerske artefakte i oružje.Čak je i na arheološkm nalazima vidljivo da su predmeti održavani u što je bolje mogućem stanju,bilo u estetskom bilo u strukturalnom smislu.

1800. i početak 1900-ih

Prije kasnih 1800-ih, restauriranje se sastojalo od obnove i popravka od strane zanatskog majstora, upoznatog s materijalima predmeta ,te se smatralo da je korozija posljedica djelovanja bakterija. U kasnim 1800-ima znanstvenici su počeli proučavati uzroke propadanja i korozije. 1888. godine: Flinders Petrie (1853. – 1942.) je objavio članak o iskopavanju i očuvanju malih predmeta, a njemački kemičar, Friedrich Rathgen, (1862. – 1942.), postao je ne samo prvi direktor Kemijskog laboratorija Kraljevskih muzeja u Berlinu već i prvi znanstvenik zaposlen u nekom muzejskom laboratoriju. Rathgen je upotrijebio elektrolitičku redukciju za uklanjanje korozivnih patina iz kolekcije egipatske bronce u Kraljevskom muzeju - za uklanjanje kloridnih soli. Na prijelazu stoljeća francuski kemičar Marcellin Berthelot (1827. – 1907.) je pred Francuskom akademijom znanosti predstavio nekoliko radova u kojima se navodi da je propadanje brončanih i srebrnih artefakata posljedica cikličkog procesa korozivnog djelovanja kloridnih soli. Rathgen je nastavio znanstvena istraživanja bolesti bronce kako bi bolje razumio kemijsku pretvorbu metala pri prisutnosti vlage. Rathgen je primijenio znanstvenu metodu za očuvanje muzejskih artefakata i nastavio je istraživati, razvijati, primjenjivati i objavljivati svoja otkrića o svojim fizikalnim i kemijskim metodama i formulirajući smjernice za primjenu postao je glavna sila u prihvaćanju standardnih postupaka. Smatra se utemeljiteljem moderne kemijske znanosti o očuvanju predmeta kulturne baštine, napisavši prvi cjeloviti priručnik o očuvanju koji je objavljen: Die Konservierung von Altertumsfunden [The Conservation of Antiquities] koji je prvi put objavljen 1898., na engleski je preveden 1905, a i još uvijek je u tisku.

Sredina 1900-ih

Tijekom Prvog svjetskog rata i bombardiranja civilnih ciljeva, muzeji su štitili svoje kolekcije tako da ih se premjestilo na različite lokacije. Nakon rata, Britanski muzej, koji srećom nije bombardiran, ponovo otvara svoje zbirke za javnost. Nakon dvije godine pohrane na visokoj vlažnosti, predmeti su teško oštećeni korozijom, plijesnima i djelovanjem soli. Odjel za znanstvena i industrijska istraživanja Britanskog muzeja angažirao je kemičara Alexander Scotta (1853-1947), koji je utemeljio prvi britanski muzejski istraživački laboratorij u 1920. U 1922, kao konzervatora i arheologa, upošljavaju i Harold Plenderleitha (1898-1997) koji je postao je prvi britanski kemičar povezan s muzejskim laboratorijom. Zajedno oni su utemeljili znanstveno zasnovanu zaštitu predmeta kulturne baštine u Velikoj Britaniji. Godine 1934. Harold Plenderleith objavio je svoj prvi priručnik „Očuvanje starina“ koji sadrži vitalne podatke o konzervatorskom očuvanju metala i sredstvima za kontrolu propadanja kakova poznajemo i danas.

U tridesetim i četrdesetim godinama prošlog stoljeća institucije zapadne Europe i Sjedinjenih Država prepoznale su potrebu preventivne zaštite predmeta i napravile opsežne studije. Nekoliko velikih muzeja također je osnovalo istraživačke laboratorije. 1931. godine Međunarodni ured za muzeje Lige naroda održao je u Rimu prvu konzervatorsku konferenciju o primjeni znanstvenih metoda, prethodeći time Međunarodnom vijeću muzeja (ICOM) osnovanom 1946. s njegovom prvom općom konferencijom koja je održana u Parizu 1948.

U pripremi Drugog svjetskog rata muzeji su ponovo pospremili umjetnine u podzemne tunele, ali ovaj put u sanduke koji su bili naslagani tako kako bi se omogućila što bolja cirkulacija zraka. Britanski muzej naručio je tajni tunel s kontrolom klime u Aberystwythu za pohranu umjetničkih djela tijekom rata. Premještanje artefakata u stabilne i sigurne okolišne uvjete omogućilo je minimalizaciju štete u odnosu na onu prije 20 godina. Plenderleith je obradio artefakte nakon Prvog svjetskog rata nije našao nikakvu štetu u zbirci Britanskog muzeja kad su se vratili iz okruženja kontroliranog tunela.

Napori na očuvanju Sjedinjenih Država, nakon bombardiranja Pearl Harbor -a, bili su neorganizirani i nesretni. Nekoliko ravnatelja muzeja vjerovalo je u koncept preventivne zaštite. George L. Stout, osnivač prve konzervatorske laboratorije u Sjedinjenim Državama bio je odlučan u stvaranju standarda za dugoročno što kvalitetnije očuvanje predmeta. Njegovo predavanje na konferenciji Američkog udruženja muzeja u Chicagu, 1949, "Conservation of Long-Conservation", postavilo je pitanje "Zašto?" a ne "Što? Time je započelo širenje kolektivne svijesti. Kao rezultat toga, 1950. godine formiran je Međunarodni institut za zaštitu povijesnih i umjetničkih djela (današnji IIC), a Stout postaje njegov prvi predsjednik. ICC je 1958. objavio ažurirano izdanje HJ Plenderlethovog djela "Očuvanje starina i umjetničkih djela". Jedno je to od prvih sustavnih objašnjenja mehanizama propadanja muzejskih predmeta, uključujući metale( očito se previđa ili ne poznaje značaj rada M.V. Farmakovskog u ondašnjem SSSR-u,ne samo da je u SSSR-u objavljena prva knjiga posvećena konzervaciji metala u suvremenom smislu već 1935., te činjenica da je rad Farmakovskog posvećen istoj problematici kao i Plenderleithov posthumno objavljen već 1947.).

Kraj 1900-ih

Godine 1951., na Šestoj sjednici Generalne konferencije UN-ove obrazovne, znanstvene i kulturne organizacije (UNESCO), švicarska vlada predložila je osnivanje globalne institucije koja bi potaknula istraživanje i svijest o očuvanju muzejskih predmeta. Plenderleith je 1959. postao prvi direktor Međunarodnog centra za proučavanje očuvanja i restauracije kulturnih dobara (ICCROM).

2000-te

Kao rezultat znanstvenih istraživanja u posljednjih 100 godina, konzerviranje restauriranje metala se sada više usredotočilo na preventivnu zaštiru zbirki: ,te kontrolu okoliša i uzročnika propadanja metalnih predmeta. ICOM -CC trijenalne konferencije njihove radne grupe za metal 1995. , 1998. , 2001., 2004. , 2007., 2010. , 2013., 2016. ,2019. i 2022. usmjerene su na zaštitu predmeta od metala. Ove konferencije rasvjetljavaju problematiku propadanje metala te pružaju i šire informacije o najnovijim istraživačkim inovacijama u polju konzervacije restauracije metala odnosno posljedica interakcije istih s okolinom.

Posljednjih trideset godina također su naglasile minimalistički pristup zaštiti predmeta, no ove su metode često mogu doći u sukob sa željama posjetitelja muzeja, a ponekad i s istraživačima koji koriste objekte. Briga o zbirkama složena je i potreban je interdisciplinarni pristup uzimajući u obzir sve kriterije uz ulaganje napora svih sudionika.

Povijest konzervacije metala u Hrvatskoj

Podaci o povijesti konzervacije metalnih predmeta kod nas su posve neistraženi i shodno tome to je nepoznato područje. Studije posvećene ovoj problematici nema a i povijest konzervacije umjetnina općenito je slabo znana, posebice ona prije Drugog svjetskog rata. Vjerojatni početci leže negdje na samom kraju 19. stoljeća, ili u prvim godinama 20. stoljeća, barem što se tiče arheološkog materijala (Josip Brunšmid /1858-1929./,[149] Viktor Hoffiller/1877. – 1954./,[150][151] po nekim novijim izvorima radionica Zagrebačkog arheološkog muzeja utemeljena je 1908. godine.). Za pretpostaviti je da je određen poticaj radu na povijesnim predmetima imalo i fotografsko dokumentiranje predmeta iz riznice zagrebačke katedrale koje je izvršio Vladimir Tkalčić između 1912. i 1915. godine, sve u sklopu rada potaknutog od strane Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika.,[152]

Znamo da je stanoviti Jakov Pavelić, krajem pedesetih godina prošlog stoljeća radio na metalnim arheološkim predmetima u arheološkom muzeju u Zagrebu, no zna se i da je Pavelić u istom muzeju radio još 1941.(osim Pavelića zna se i da je tamo na metalu radio i preparator Ivan Kavurić /1978./).[153][154][155] a za pretpostaviti je da je početak rada na povijesnim predmetima vezan za restauratorsku radionicu muzeja za umjetnost i obrt koja je djelovala od 1942. do kraja 1946. (no zna se da je na predmetima rađeno i prije - čak se i jedan od ravnatelja ovog muzeja, već spomenuti Vladimir Tkalčić /1883. – 1971./, bavio i konzervacijom umjetnina,već 1941. u muzeju se spominje i preparator Franjo Fink,kako je bio vezan uz vlast NDH njegova sudbina nakon 1945. nepoznata je),[156] tu treba naglasiti da je i sam Zavod za restauriranje umjetnina ondašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti nastao iz spomenute radionice.[157] Zna se i da je u radionici istog muzeja nakon 2. svjetskog rata radio i preparator Marijan Gionechetti (kao preparator radio od 1952., kasnije i preparator Antun Škreblin /1978./ - ovaj je oko 1979. – 1980. prešao u Hrvatski povijesni muzej!) koji je radio i na predmetima od metala.[158] Također je dokumentirano i da je za pomoć pri radu na jednom kositrenom vrču 1962. konzultiran Dr. Anthony Werner iz British Museuma(!),a o ovome je tadašnji kustos zbirke metala Dr.Ivan Bach objavio 1964. i prvi poznati domaći članak o konzervaciji povijesnih predmeta od metala kod nas.[159] Svakako treba spomenuti i Božidara Vilhara(1921. – 1999.) koji je djelovao u Zadru, kao njegov najznačajniji rad na spomenicima od metala možemo istaknuti konzervaciju restauraciju srebrne škrinje sv. Šimuna. Osim Vilhara na restauraciji metala u arheološkom muzeju u Zadru radio je i arheolog Radomir Jurić.[155]

Dokument sačinjen u MDC-u oko 1978., koji nabraja sve restauratore i preparatore koji su djelovali u ondašnjoj SFRJ kao restauratore odnosno preparatore koji u Hrvatskoj rade na metalu (no najčešće se tu ne radi o specijalistima, većinom su radili na više materijala!) još navodi Ljerku Krleža koja je kao restaurator radila u Arheološkom muzeju Istre, preparatora Tvrtka Kralika u Muzeju Slavonije, kao i preparatore Janka Jeličića i Josipa Bolibruha koji su radili u Povijesnom muzeju Hrvatske.[155] Nadalje se u spomenutom dokumentu navode i još sljedeća imena:Petar Knez, koji je radio u Muzeju grada Splita, Josipa Barleka u Etnografskom muzeju u Zagrebu, Đorđa Orbanića u Arheološkom muzeju u Splitu, konzervatora Vladimira Biljana u Rijeci, Srđana Hrkalovića u Sisku, te Renatu Andjus Russo u Dubrovniku i Gabrijela Medveda u Gliptoteci u Zagrebu (sve preparatori, osim gdje je drugačije navedeno,).

Zasigurno je da bi danas metode i rezultati rada tih prvih poznatih osoba koje su tada radile na konzervaciji metalnih predmeta bili prilično dvojbeni no moramo biti svijesni vremena i sredine u kojoj su djelovali.

Prekretnicu ka suvremeno zasnovanom radu na predmetima svakako predstavlja zapošljavanje Maje Velicogna Novoselac koja je u Muzeju za umjetnost i obrt radila od 1979.do 2018. godine, ona je dugi niz godina bila jedini školovani restaurator metala u Hrvatskoj(diplomirala je restauriranje metala,stakla i keramike na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Beču 1978.).[160]

Drugi izrazito važan trenutak u povijesti konzervacije restauracije metalnih predmeta u Hrvatskoj je osnivanje studija konzerviranja-restauriranja u Splitu 1997. godine, no ovdje treba istaknuti da je konzervacija metala do 2011. bila samo predmet koji se predavao na prvoj i drugoj godini studija, a tek tada je pokrenut i petogodišnji studij.[161] Konzervaciju metala dosada su tamo predavali Miroslav Klarić, Ivo Donelli, Valentina Ljubić Tobisch i Filip Rogošić, uz napomenu da je jedino Valentina Ljubić Tobisch bila zaista kompetentna osoba za taj posao (Završila je konzerviranje restauriranje objekata na Univerzitetu primijenjene umjetnosti u Beču 2002.,niz godina bila je voditeljica restauratorske radionice tehničkog muzeja u Beču,tamo je i doktorirala godine 2019.).[162]

Godine 1998. izdano je u Splitu prvo i zasada jedino domaće djelo posvećeno isključivo konzervaciji metala: Uvod u konzervaciju kovina, autora Miroslava Klarića. Radi se o već u trenutku izdavanja izrazito zastarjeloj knjizi.

Preddiplomski i diplomski studij sveučilišta u Dubrovniku utemeljen je 2005. godine kao drugi studij konzervacije metala u nas. Nastava se ostvaruje u suradnji s talijanskim stručnjacima, uz obaveznu praktičnu nastavu u Italiji(do 2013., predavao je Giancarlo Marini talijanski samouki kipar i keramičar/!/, danas je predaju Josip Kralik i Marta Kotlar ).Kao i kod splitskog studija i ovdje možemo govoriti o problematičnoj kompetentnosti spomenutih domaćih predavača, jer niti se radi o osobama s dužim iskustvom u konzervaciji metala, niti isti imaju iza sebe veći broj stručnih ili znanstvenih radova,u nastavi je čak do prije par godina sudjelovala i jedna osoba sa srednjom stručnom spremom.[163]

Iste godine počinje djelovati i hrvatski ogranak radne grupe za konzervaciju metala komiteta za konzervaciju međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-CC).[164] S obzirom na to da je radna grupa za konzervaciju metala ICOM-CC orijentirana isključivo na istraživački pristup konzervaciji metala, odnosno na način rada koji kod nas ne postoji grupa je zasada bila orijentirana na organizaciju nekoliko predavanja vezanih za znanstveno zasnovanu konzervaciju metalnih predmeta.

Godine 2006. završena je višegodišnja restauracija tkz. Hrvatskog Apoksiomena - do danas najznačajnijeg i najpoznatijeg restauratorskog zahvata na metalnim predmetima kod nas, zahvat je izveden i osmišljen od strane Giuliana Tordi-ja(1933. – 2013.), talijanskog stručnjaka, uz suradnju Antonija Šerbetića, voditelja restauratorske radionce za metal Hrvatskog restauratorskog zavoda.[165]

Prije spomenuta radna grupa je 2009. pokušala organizirati i manji međunarodni skup posvećen konzervaciji metala, no kako je potpora institucija kojima se obratila za pomoć (Hrvatski nacionalni odbor ICOM-a, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatski restauratorski zavod) izostala, skup je propao.

Nekoliko je članova radne grupe 2010. godine pristupilo projektu ECHEM, posvećenom primijeni elektrokemijskih tehnika u konzervaciji metala, te ako projekt bude odobren bit će to prvi put da hrvatski konzervatori restauratori metala sudjeluju u jednom međunarodnom istraživačkom projektu (nažalost projekt nije prihvaćen od strane EU birokracije).

Iste su godine i po drugi puta restauratori konzervatori metala iz Hrvatske sudjelovali na međunarodnoj konferenciji posvećenoj konzervaciji metala u Charlestonu, SAD (Zoran Kirchhoffer iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu bio je 2007. na konferenciji METAL 2007 u Hagu!),[166] nažalost samo s poster prezentacijom. Na konferenciji u Edinburghu 2013. hrvatski konzervatori metala nisu sudjelovali, a nisu sudjelovali niti na konferenciji u New Delhiju 2016. godine.Na konferenciji u Neuchatelu, u Švicarskoj godine 2019. bile su predstavljene 2 flash poster prezentacije hrvatskih autora ( Zoran Kirchhoffer,Tehnički muzej Nikola Tesla, i Dajana Mikić ,Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije,Zavod za elektrokemiju).[167] Na konferenciji Metal 2022. u Helsinkiju konzervatori restauratori metala iz Hrvatske nisu bili prisutni(sudeći po preliminarnom programu , barem ne što se tiče izlaganja i poster prezentacija).[168]Nadajmo se da će biti prisutni na konferenciji METAL 2025 u Cardiffu( kako zadnjih nekoliko konferencija postoji i mogućnost učešća za studente konzervacije restauracije metala,nadajmo se da će i naša 2 studija konzervacije metala barem uzeti učešća u kategoriji postera kad već zasada nismo vidjeli njihove prezentacije revolucionarnih hrvatskih metoda konzervacije restauracije metala ) .

Trenutačno ( 2020. -2024.) najznačajniji projekt vezan uz konzerviranje restauriranje metala kod nas je rad na konzervaciji vinkovečke srebrne ostave(Vinkovačko srebro), radovi se izvode u Arheološkom muzeju u Zagrebu,a vodi ih Damir Doračić voditelj restauratorskog odjela spomenutog muzeja.[169]

Bibliografija

Knjige

  • Farmakovskij, M. V. Konzerviranje i restauriranje muzejskih zbirki, poglavlje posvećeno konzervaciji metala, Zagreb 1949.
  • Konzerviranje i restauriranje muzejskih predmeta, Muzejski dokumentacijski centar, poglavlje posvećeno konzervaciji metala, Zagreb 1974.
  • Klarić, M. Uvod u konzervaciju kovina, Split 1998.

Članci u stručnim časopisima

  • Bach, I. Restauriranje kositrenog cehovskog vrča iz 1691. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Zbornik zaštite spomenika, Knj.15 (1964), str. 105-108

(osim ovog članka I. Bach napisao je i prikaz češke knjige o konzervaciji metala Načela konzerviranja kovinskih predmeta u muzejima. V. Čupar — J. B. Pelikan, Zàklady konzervace kovn v muzeich. Muzejni pràce, sv. 10, Praha. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (Zagreb), XIV. 1965. 2, str. 63.)

  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od srebra. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 2/3 (2001.)
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od bakra i njegovih slitina. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 4 (2001.)
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od željeza i njegovih slitina. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 1 (2002.)
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetnički oblikovanih predmeta i starina od kositra i njegovih slitina.// Vijesti muzealaca i konzervatora.2-4 /2002
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetnički oblikovanih predmeta i starina od cinka. // Vijesti muzealaca i konzervatora.1-2/2003.
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetnički oblikovanih predmeta i starina od zlata i njegovih slitina.// Vijesti muzealaca i konzervatora.3-4/2003.
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetnički oblikovanih predmeta i starina od olova.// Vijesti muzealaca i konzervatora.1-4/2004.
  • Budija, Goran. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetnički oblikovanih predmeta i starina od aluminija i njegovih slitina.// Vijesti muzealaca i konzervatora.1-2/2005.
  • Donelli, Ivo, Konzervacija i restauracija željeznog topa izvađenog iz mora u luci Starog grada na Hvaru, Portal 2/2011., Zagreb 2011.
  • Donelli, Ivo, Rekonzervacija i konzervacija karolinškog mača iz Zadvarja, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 94/2001, Split 2002.
  • Doračić, Damir. Konzervatorsko restauratorski zahvati na arheološkim predmetima s lokaliteta Torčec-Crikvišće, uključujući nedestruktivna ispitivanja na pojedinim predmetima, Podravina 2/4/2003., Koprivnica 2003.
  • Doračić, Damir. Restauratorsko-istraživački postupci na kasnolatenskoj kacigi iz Nove Gradiške, VAMZ, 3.s., XL 147–166 (2007), Zagreb 2007.
  • Jozić,A., Vrgoč,Z Konzervatorsko-restauratorski radovi na metalnim arheološkim nalazima s lokaliteta Zemunik-Gradina,Zadar 2016., publicirano u Karla Gusar,Dario Vujević-Utvrda u Zemuniku Donjem u srednjem i novom vijeku,Zadar 2016.
  • Golubić, Mihael, Restauriranje avarskih metalnih nalaza slokaliteta Nuštar, dvorac Khuen-Belassy, Portal 4/2013., Zagreb 2013.
  • Kralik,Josip, Komparativno istraživanje primjene pulsirajuće struje u konzerviranju željeznih artefakata,Portal 7/2016.,Zagreb 2016.
  • Kralik,Josip EVALUACIJA ELEKTROLITSKE REDUKCIJE PRODUKATA KOROZIJE NA SREBRNIM I POSREBRENIM ARTEFAKTIMA I SMJERNICE NJEZINE PRIHVATLJIVE PRIMJENE,Osječki zbornik XXXVI,Osijek 2021.(online)
  • Maletić, Antonija Konzervatorsko restauratorski zahvat na fibuli od bakrene slitine i željeznom nožu s lokaliteta Jokine i Duševića Glavice u Krnezi, Portal 1/2010., Zagreb 2010.(online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine)
  • Perković Gjurašin, Elena, Konzerviranje i restauriranje željeznih keltskih mačeva s lokaliteta Zvonimirovo - Veliko polje,Portal 7 /2016.,Zagreb 2016.
  • Vilhar, Božidar "Reduction thermique des objets confectionnés en fer entierement corrodés ou presque", 5. trijenalna konferencija ICOM CC-Zagreb 1978., Paris 1978.
  • Vješnica, Borko Rekonstrukcija brončane posude s lokaliteta Plećaševe štale / Gornje njive, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 98, Split 2005.(online)
  • Ljubić-Tobisch.V.,Velicogna Novoselac,M. O mogućnostima rekonstrukcije unutar konzervatorsko-restauratorskih zahvata na primjerima metalnih baštinskih predmeta ,Portal 14/2023.,Zagreb 2023.

Tekstovi na internetu

Budija Goran :Čišćenje, zaštita i održavanje poniklanih predmeta, prva verzija postavljena na web 2008.,[170] stranica www.hrmud.hr, druga verzija teksta integrirana u tekst Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od metala, verzija prosinac 2010., stranica www.e-insitu.com/, verzija 2021. na web stranici www.archive.org.

Budija Goran :Čišćenje, zaštita i održavanje kromiranih predmeta, prva verzija postavljena na web 2008.,[171] stranica www.hrmud.hr, druga verzija teksta integrirana u tekst Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od metala, verzija prosinac 2010., stranica www.e-insitu.com/, verzija 2021. na web stranici www.archive.org.

Budija Goran: Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od metala, prva verzija postavljena na web 2005., stranica www.antikviteti.net, danas je na istoj stranici verzija teksta iz rujna.2012.,[172] verzija prosinac 2010. na web stranici www.e-insitu.com/[173] Verzija iz 2021. postavljena na stranici www.archive.org[174]

Budija Goran: Konzervacija metala, tekst na hrvatskoj wikipediji, od 28. kolovoza 2010., prema autorovim tekstovima na web stranici www.e-insitu.com i www.antikviteti.net,[175] ali i autorovom radu na stranici METALconsn-info, stranici koju je postavila, te je održava radna grupa za konzervaciju metala pri komitetu za konzervaciju međunarodnog muzejskog savjeta ICOM-CC.[176]

Budija Goran: Metals Conservation, tekst na web stranici engleske wikipedije, od 8.03.2011., također prema autorovom tekstu za hrvatsku wikipediju[177] Tekst izmijenjen krajem 2019. te je veći dio istog preformuliran ili izbačen (literatura,baze podataka s internet člancima,bazom javno dostupnih diplomskih i doktorskih radova,te video uradaka i materijala sa stručnih skupova)

Budija Goran : Conservacion y restauracion de metales, tekst na web stranici španjolske wikipedija, prijevod teksta na engleskoj wikipediji, od 2.05. 2013.[178] Tekst je također dijelom izmijenjen početkom 2020.,no neki su dijelovi ipak sačuvani u izvornom obliku-

Budija Goran: Konzervacija restauracija predmeta od srebra, na hrvatskoj wikipediji, prijevod i adaptacija članka na engleskoj wikipediji, od 16.05.2012.[179]

Budija Goran: Konzervacija restauracija predmeta od bakra i njegovih slitina, članak na hrvatskoj wikipediji, te prijevod istog članka na engleskoj wikipediji( izmijenjeno početkom 2020.), od 17.05.2012.[180]

Budija Goran: Konzervacija restauracija predmeta od željeza i čelika, članak na hrvatskoj wikipediji, te prijevod istog članka na engleskoj wikipediji( izmijenjeno početkom 2020.), od 17.05.2012.[181]

Jozić Antonija:Konzervatorsko-restauratorski radovi na pokretnim arheološkim nalazima s lokaliteta Premuda- novovjekovni brodolom Szent Istvan, stranica http://icua.hr/hr/restauratorskiprojekti/204-konzervatorsko-restauratorski-radovi-na-pokretnim-arheolokim-nalazima-s-lokaliteta-premuda-novovjekovni-brodolom-szent-istvan  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. lipnja 2015. (Wayback Machine)

Jozić Antonija:Konzervatorsko-restauratorski radovi na željeznom rimskom legionarskom koplju, stranica http://icua.hr/hr/restauratorskiprojekti/203-konzervatorsko-restauratorski-radovi-na-eljeznom-rimskom-legionarskom-koplju  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. rujna 2014. (Wayback Machine)

Jozić,Antonija: Konzerviranje i restauriranje željeznih sidara s brodoloma kod otočića Gnalić, stranica https://icua.hr/hr/restauratorskiprojekti/315-konzerviranje-i-restauriranje-eljeznih-sidara-s-brodoloma-kod-otoia-gnali  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. listopada 2019. (Wayback Machine)

Lovrić, Josipa: Ponovna konzervatorsko restauratorska obrada prapovijesne kacige http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=206775

Ljubić Valentina: Konzerviranje i restauriranje golubice Duha Svetoga s kužnog pila u Osijeku, od 2.10.2011., stranica www.e-insitu.com/[182]

Maletić Antonija:Konzervatorsko-restauratorski zahvati na prečki antičkog sidra, stranica http://icua.hr[183]

Mustaček Mladen:Restauratorski radovi na brončanim topovima iz šesnaestog stoljeća s nalazišta "Pličina sv. Pavao", stranica http://icua.hr[184]

Mustaček Mladen:Bakreni kotao s lokaliteta Sv. Pavao pokraj Mljeta stranica http://www.h-r-z.hr/index.php/djelatnosti/konzerviranje-restauriranje/podvodna-arheologija/340-bakreni-kotao-s-lokaliteta-sv-pavao-pokraj-mljeta  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. listopada 2013. (Wayback Machine)

Sunara, S. M. Problematika restauriranja obojenih (metalnih) skulptura na otvorenom: slučaj skulpture Objekt II Josipa Diminića stranica http://hrcak.srce.hr/file/219760

Neir doo Konzervacija restauracija spomenika Grguru Ninskom,Split (stranica http://www.neir.hr/projekti?view=article&id=10  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. rujna 2018. (Wayback Machine) )

Školovanje konzervatora - restauratora metala u Hrvatskoj

Podrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora
  • Umjetnička Akademija u Splitu, konzerviranje restauriranje metala predaje se na prvoj i drugoj godini od 1997.godine, a od 2011. pokrenut je i petogodišnji studij konzervacije restauracije metala.[185] Treba naglasiti da su konzervaciju restauraciju metala niz godina tamo predavale osobe (i trenutačno opet predaju - dobre lokalne veze kao temeljni kriterij) koje to nikako ne bi mogle u nekoj visoko ili srednje razvijenoj europskoj zemlji, uz izuzetak razdoblja od nepune 3 godine koliko je na studiju predavala Mr. Art Valentina Ljubić Tobisch, restauratorica školovana na bečkom Univerzitetu za primijenjenu umjetnost ( na ovoj instituciji je i doktorirala 2019.), inače bivša voditeljica restauratorske radionice Tehničkog muzeja u Beču ( 2005. – 2017.).[186][187]
  • Sveučilište u Dubrovniku, preddiplomski i diplomski studij konzervacije-restauracije metala (od 2005.).Nastavu vode talijanski stručnjaci, uz obaveznu praksu u Italiji. Treba naglasiti da se nastava odvija u suradnji s Instituto per l arte e il restauro Palazzo Spinelli iz Firence, komercijalno orijentiranom institucijom, koja je u svojoj matičnoj zemlji tek od 2014. imala pravo izvođenja petogodišnjeg studija, a studija konzervacije restauracije tek od 2015.[188] Konzervaciju metala predavao je do 2013. Giancarlo Marini ( 1936. – 2019.), samouki talijanski kipar i keramičar, do 2016. Kristina Kojan Goluža( ali i 2019./2020.), školovana keramičarka, a sada je osim nje predaju( dala otkaz danas živi i radi u Beču) i Marta Kotlar, odnosno Josip Kralik[189][190][191][192][193][194] Treba naglasiti da je do 2016. godine u nastavi sudjelovala te čak bila mentor i član ispitnog povjerenstva za diplomske radove i osoba sa srednjom stručnom spremom.[195][196]
  • Konzervacija metala predavala se je i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, kao izborni predmet (predavač Mr. Art Dragan Dokić preminuo je početkom 2013.).[197][198]Sudeći po nekim recentnim diplomskim radovima izgleda da se konzervacija restauracija metala opet predaje i na ovoj instituciji( odnosno izgleda da se konzervacija metala može prijaviti kao tema diplomskog rada uprkos nepostojanja katedre za istu ).[199]

Mogućnosti stručnog usavršavanja

Trenutačno u Hrvatskoj ne postoji nikakav program sustavnog stručnog usavršavanja u području konzervacije restauracije metala, niti za osobe zaposlene u muzejima niti za one koji rade u HRZ ili privatno (uostalom treba spomenuti da je HRZ svoju središnju radionicu za konzervaciju metala ukinuo prije par godina,dok onu preostalu u Zadru vodi osoba sa srednjom stručnom spremom,no osoba sa srednjom stručnom spremom vodila je i ugašenu zagrebačku radionicu). Osobe koje odlaze na stručno usavršavanje ili stručne skupove izvan Hrvatske nemaju obavezu podjele stečenih iskustava putem javno objavljenih izviješća ili predavanja.

Obrazovna struktura osoba koje rade na konzervaciji metala u Hrvatskoj

Glede osoba koje rade na konzervaciji restauraciji metala u muzejima, Hrvatskom restauratorskom zavodu ili samostalno velik je problem što većina spomenutih nema nikakovo službeno priznato konzervatorsko restauratorsko obrazovanje vezano uz konzervaciju metala (osim već spomenute Mr. Art. Maje Velicogna Novoselac), te ih dobar dio ima samo srednju stručnu spremu.

Ukupan broj Muzeji HRZ Samostalno Rade isključivo na metalu Školovani restaurator metala VSS SSS
34 19 5 10 11 1 20 13 (za 2 osobe nema podataka!)
  • stanje kolovoz 2012., izvor podataka web stranica MDC-a, web stranica HRZ-a, za samostalne web stranice Ministarstva kulture.[200] Danas je situacija ipak nešto bolja - barem što se tiče broja obrazovanih restauratora, pitanje kvalitete ovih kadrova druga je priča(mogu li se isti uspoređivati s kadrovima školovanim u visokorazvijenim Europskim zemljama - ako kao odraz stanja ovog školovanja uzmemo javno dostupne diplomske radove definitivno ne[201]), najmanje je 5 osoba diplomiralo konzervaciju metala u Splitu, najmanje jedna u Zagrebu, a određen broj ljudi završio je studij u Dubrovniku (no nijedna od ovih osoba nije uposlena niti u muzejima, niti u HRZ, dok 1 osoba nudi svoje usluge putem interneta).[202][203]

Godine 2016. od prije spomenutih jedan se zaposlio u Gradskom muzeju u Sisku( godine 2018. broj zaposlenih specijalistički školovanih restauratora metala popeo se na 4 ,po jedan u Zagrebu,Sisku i Osijeku,te Zadru,svi navedeni diplomirali u Dubrovniku).[204]

Najgora je situacija u slučaju onih koji samostalno obavljaju konzervatorsko restauratorsku djelatnost, tu nebriga i nezainteresiranost nadležnih institucija u potpunosti dolazi do izražaja te se licence za rad dodjeljuju raznim obrtnicima (zlatarima, kovinopojasarima, ljevačima umjetnina, samozvanim restauratorima motornih vozila), redom bez ikakovog konzervatorsko restauratorskog obrazovanja u području konzervacije metala, ovdje pak nije naodmet spomenuti da u primjerice Njemačkoj obrtnik koji želi raditi na kulturnoj baštini mora imati zvanje majstora, te mora proći višemjesečno doškolovanje o svom trošku(zavisno o obrtu, u slučaju zlatarstva oko 9 mjeseci,[205] u slučaju kovačkog obrta oko 18 mjeseci[206]), a svoje usluge smije nuditi samo unutar stečene kompetencije.[207]

Kod nas pak licenca za rad našim "stručnjacima" omogućava rad na svim oblicima kulturne baštine od metala, bilo da se radi o povijesnim, arheološkim ili tehničkim te etnografskim predmetima.

Posebna su tema u ovom kontekstu sakralni predmeti, jer kod nas rad na istima zasada nije zakonski temeljito reguliran pa je devastacija pojedinih objekata još uvijek česta (vjerske zajednice mogu ove poslove sklapati po vlastitom nahođenju, pa i s osobama koje nisu školovani ili državno ispitani konzervatori restauratori metala, kako konzervator restaurator metala kod nas nije zakonom regulirano zanimanje svatko se može predstavljati kao konzervator restaurator metala,prije svega ovu tezu zastupaju neki umjetnici likovnih odnosno primijenjenih umjetnosti,kao i neki obrtnici,smatraju da već sama činjenica da to što znaju izrađivati nove predmete znači i da su najkvalificiraniji za njihovu konzervaciju restauraciju,te da shodno tome nisu dužni polagati stručni ispit za konzervatora restauratora metala!).Praktički cijela riznica zagrebačke katedrale opustošena je galvanskom pozlatom te strojnim poliranjem ( navodno se u dokumentarnom filmu Ljiljane Bunjevac Filipović iz 2015. s ponosom pokazuje i zlatar koji je dio toga i izveo - protiv ove se pojave pokojni povjesničar umjetnosti i konzervator Ivo Lentić ,naš sve do danas najveći stručnjak za sakralno zlatarstvo borio cijeli svoj život, nažalost izgleda uzaludno).[208]

Problem predstavlja i činjenica da primjerice restauratori školovani za rad na slikama ili polikromiranoj drvenoj skulpturi vrlo često i bez problema nude svoje usluge i u područjima za koja nisu kompetentni, poput konzervacije metala, stakla, keramike, namještaja i sl. Trenutačno važeći propisi spomenutima i dalje omogućuju da bez problema polože i stručni ispit za konzervatora restauratora metala ( dakako vrlo težak i temeljit ,nije zabilježeno da netko nije isti položio barem iz drugog pokušaja ).

Ovdje je potrebno spomenuti da sukladno Europskom kvalifikacijskom okviru, te preporukama Europske konfederacije konzervatorsko restauratorskih organizacija ECCO, i ICOM- ovoj definiciji struke iz 1984., osobe sa srednjom stručnom spremom niti ne mogu samostalno izvoditi konzervatorsko restauratorske zahvate, niti je isto predviđeno, za samostalan rad zahtijeva se razina školovanja u rangu magistra umjetnosti(znači petogodišnje školovanje u području konzerviranja restauriranja metala). [209][210] Kod nas pak osobe sa srednjom stručnom spremom mogu samostalno obavljati konzervatorsko restauratorske poslove, odnosno smatra ih se usprkos gore rečenom kompetentnim i sposobnim da samostalno odlučuju o sudbini djela kulturne baštine ( ovaj na europskoj razini unikatan stav očito podupire i Ministarstvo kulture ).

No u visokorazvijenim zemljama EU,poput primjerice Njemačke,Francuske i Italije čak niti prvostupnici ne mogu samostalno izvoditi zahvate na kulturnoj baštini, za ovaj posao smatraju se sposobnim isključivo osobe koje su završile četvero ili peterogodišnji studij konzerviranja restauriranja,te na taj način stekle zvanje magistra struke.

Školovanje konzervatora restauratora metala, te objekata u svijetu

Sjedinjene Američke Države

  • Buffalo State College, Art Conservation Department, objects specialization
  • UCLA/Getty Masters Program - Conservation of Archaeological and Ethnographic Materials
  • Winterthur/University of Delaware Program in Art Conservation, objects specialization

Kanada

  • Queens University, Art Conservation, objects specialization
  • Fleming College, Collections Conservation and Management

Meksiko

  • Escuela nacional de conservacion, restauracion y museografia, Ciudad de Mexico, Diplomado de Especialización en Patrimonio Metálico

Južna Amerika

  • Čile

Centro Nacional de Conservacion y Restauracion, Santiago de Chile, konzervacija arheoloških, etnografskih i povijesnih predmeta

  • Perú

Universidad Nacional Mayor de San Marcos, Escuela academico profesional de Conservación y Restauración

  • Brazil

Universidade Federal de Pelotas, Instituto de Ciências Humanas, Laboratório Multidisciplinar de Investigação Arqueológica (LÂMINA)

Afrika

  • Egipat

1.Conservation Department, Faculty of Archaeology, Cairo University

2.Conservation Department, Faculty of Archaeology, Fayoum University

  • Južnoafrička Republika

The South African Institute for Objects Conservation, Joubertina, Eastern Cape, metals conservation

Australija

The University of Melbourne, Centre for Cultural Materials Conservation

Europa

  • Austrija

Universitaet fuer Angewandte Kunst, Beč, Konzervacija restauracija objekata(od 1964. do 2000. studij restauracije metala, od 2000.studij restauracije objekata)

  • Belgija

Koninklijke Academie voor schone kunsten, Antwerpen, konzervacija metala

  • Češka Republika

Konzervování-restaurování uměleckořemeslných děl z kovů, Turnov

Restaurování kovů, Vyšší odborná škola restaurátorská, Písek

  • Danska

The Royal Danish Academy of Fine Arts, School of Conservation, Kopenhagen

  • Francuska
  1. Université Panthéon-Sorbonne Paris I, Pariz, Odjel konzervacije i restauracije kulturne baštine, Fakultet umjetnosti i arheologije
  2. Institut de Formation des Restaurateurs d’Oeuvres d'Art, Pariz
  3. Institut National du Patrimoine, Saint-Denis La Plaine, konzervacija metala
  • Finska

Metropolia University of Applied Sciences, Helsinki, konzervacija objekata

  • Grčka

Technological Educational Institution (TEI), Atena

  • Njemačka
  1. Roemisch Germanisches Zentralmuseum, Mainz, konzervacija arheoloških predmeta
  2. Hochschule fuer Technik und Wirtschaft, Berlin, arheološka i povijesna kulturna dobra
  3. Staatlische Akademie der Bildende Kuenste, Stuttgart, restauriranje umjetničkoobrtničkih, arheoloških i etnografskih objekata
  4. Fachhochschule Potsdam, konzervacija metala ( zatvoren 2021.!)[211]
  • Mađarska

Akademija lijepih umjetnosti, Budimpešta, konzervacija metala i zlatarskih radova (od 1974. - u suradnji s Madarskim Nacionalnim Muzejem!)

  • Italija

Instituto Centrale per il Restauro, Rim

  • Nizozemska

Universiteit van Amsterdam, Amsterdam, MA konzervacije metala

  • Poljska

Nicolaus Copernicus Universitet u Torunu, Institut za umjetnost, odjel konzervacije i restauracije povijesnih i umjetničkih djela, konzervacija metala

  • Portugal

Faculdade de Ciências e Tecnologia da Universidade Nova, Lisboa

  • Ujedinjeno Kraljevstvo
  1. West Dean College, konzervacija metala
  2. University of Sussex, konzervacija metala
  • Španjoska
  1. Universidad de Granada, Grado en conservación y restauración de bienes culturales
  2. Escuela Superior de Conservación y Restauración de Bienes Culturales, Madrid, Especialidad de bienes arqueológicos
  3. Escuela Superior de Conservación y Restauración de Bienes Culturales, Barcelona, Especialidad de bienes arqueológicos
  4. Escuela Superior de Conservación y Restauración de Bienes Culturales, Pontevedra, Especialidad de bienes arqueológicos
  • Švicarska

La Chaux de Fonds, Haute Ecole de Conservation-restauration Arc, konzervacija objekata

Ukrajina

  • Umjetnička akademija u Lvivu, konzervacija metala

Ruska Federacija

  • Факультет искусства реставрации Московской государственной художественно-промышленной академии им.С. Г. Строганова - katedra konzervacije metala

Indija

National Museum Institute of History of Art, Conservation and Museology (Deemed to be University) Ministry of Culture, Government of India, New Delhi

Pakistan

Konzervacija metala, Hazara University, Mansehra

Iran

1.Umjetnički univerzitet u Isfahanu, Fakultet konzervacije, odjel konzervacije umjetničkih predmeta

2.Tabriz Islamic Art University, odjel konzervacije

Katar

University College London, u suradnji s Qatar Foundation i Qatar Museums Authority, Doha, konzervacija objekata

Turska

Gazi University, Faculty of Fine Arts, Ankara, odjel konzervacije

Jordan

Faculty of Archaeology and Anthropology, Yarmouk University

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora metala u Hrvatskoj

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora metala u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

  • Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8.11.2019.)
  • Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Slobodni software primijenjiv u konzervaciji/restauraciji metala

[222]

Izvori

  1. ↑ Minimum Common Standards Definition – Model Curricula Metals -EQF Level 7 - ECPL, http://ecpl-project.heritagemalta.org/publications/CURR_Metal_L7.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2011. (Wayback Machine)
  2. ↑ Moorey, P. R. S., (1988). Early Metallurgy in Mesopotamia, in The Beginning of the Use of Metals and Alloys. Papers from the Second International Conference on the Beginning of the Use of Metals and Alloys, Zhengzhou, China, 21–26 October 1986., ed. R. Maddin Cambridge, Massachusetts & London, England: The MIT Press.
  3. ↑ http://www.spiegel.de/wissenschaft/mensch/balkan-archaeologen-raetseln-ueber-7000-jahre-alte-kupferfunde-a-734391.html Pristup stranici 22. veljače 2014.
  4. ↑ a b Hawthorne, John G. & Smith, Cyril Stanley. Theophilus: On Divers Arts - The Foremost Medieval Treatis on Painting, Glassmaking, and Metalwork. Dover Publications, Inc.: New York 1979. ISBN 0-486-23784-2 str. 87-89
  5. ↑ http://www.archive.org/details/apracticaltreat00spregoog
  6. ↑ http://www.archive.org/details/cu31924003588534
  7. ↑ Craddock, P. Scientific Investigation of Copies, Fakes and Forgeries, Oxford 2009.,str.376.
  8. ↑ a b c d e f g h i Untracht, Oppi Metal Techniques for Craftsmen, New York 1968.
  9. ↑ Craddock,P. Scientific Investigation of Copies, Fakes and Forgeries, Oxford 2009., str.375.
  10. ↑ Craddock,P. Scientific Investigation of Copies, Fakes and Forgeries, Oxford 2009.,str.375.
  11. ↑ a b http://www.archive.org/details/softsolderingha00hobagoog
  12. ↑ Shlesinger, M.,Paunovic, M.(Eds.) Modern Electroplating, New Yersey 2010.,str. 139.
  13. ↑ Untracht, Oppi Metal Techniques for Crafsmen, New York 1968.
  14. ↑ http://www.archive.org/details/weldingapractic00cravgoog
  15. ↑ http://www.weldinghistory.org/whfolder/folder/bhpre1900.html Pristup stranici 18. veljače 2014.
  16. ↑ Brepohl, E. Theory and Practice of Goldsmithing, Brunswick 2001.
  17. ↑ Untracht, Oppi Jewelry Concepts and Technology, New York 1982.
  18. ↑ http://www.archive.org/details/metalspinning00crawiala
  19. ↑ http://www.archive.org/details/engravingitsori00walkgoog
  20. ↑ http://www.archive.org/details/etchingapractica017599mbp
  21. ↑ a b http://www.archive.org/details/metalcolouringa01hiorgoog
  22. ↑ http://www.archive.org/details/jewelrymakingan00cirigoog
  23. ↑ http://www.archive.org/details/artofenamellingu00fishuoft
  24. ↑ a b c d Untracht, Oppi Metal Techniques for Craftsmen, New York, 1968.
  25. ↑ Sachse, M. Damascus Steel, Duesseldorf, 1993.
  26. ↑ Untracht, Oppi Metal Techniques for Craftsman, New York, 1968.
  27. ↑ a b Untracht, Oppi Jewelry Concepts and Technology, New York, 1982.
  28. ↑ a b http://www.archive.org/details/diegalvanoplast00jacogoog
  29. ↑ Selwyn,L.:Metals and Corrosion -A Handbook for Conservation Professional,Ottawa 2004.
  30. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2009. Pristupljeno 2. rujna 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  31. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 5. listopada 2007. Pristupljeno 9. kolovoza 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  32. ↑ Thompson,J.C. :On restoring sacred objects http://cool.conservation-us.org/byauth/thompson/sacred/
  33. ↑ Organ,R.M. Treatment using ultra sonic vibrations, Studies in Conservation, 4/1/1959.
  34. ↑ Thomas,M. Atmosphaerendruckplasmen fuer die Restaurierung?,Restauro 4/2015,str.52.
  35. ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x http://www.e-insitu.com/images/fbfiles/files/BUDIJA_Ciscenje2.pdf
  36. ↑ Krack,E. Konservierungswissenschaft schreibt Geschichte,Beč 2012.,str.153
  37. ↑ Kimeeva,I.T.,Okuneva,I.V. Osnovi konservacii i restavracii arhelogičeskih i etnografičeskih muzeinih predmetov,Kemerovo 2009.,str.54
  38. ↑ Budija, G. Čišćenje, zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od srebra. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 2/3 Zagreb 2001.
  39. ↑ http.//www.fablab-neuch.ch/pleco Pristupljeno 16.02.2017.
  40. ↑ Fiorentino P., Marabelli M., Matteini M., Moles A. The condition of the ‘Door of Paradise’ by L. Ghiberti. Tests and proposals for cleaning. Stud. Conserv. 1982;27:145–153.
  41. ↑ Averjanov, E. E. Spravočnik po anodirovanio, Moskva, 1988.,str. 50
  42. ↑ Kimeeva,I.T.,Okuneva,I.V. Osnovi konservacii i restavracii arhelogičeskih i etnografičeskih muzeinih predmetov,Kemerovo 2009.,str.62
  43. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2019. Pristupljeno 1. listopada 2024.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  44. ↑ Henleys Twentieth Century Book of Recipes,Formulas and processes,New York 1907,,str.201
  45. ↑ Krack,E. Konservierungswissenschaft schreibt Geschichte,Beč 2012.,str.150
  46. ↑ a b Baboian,R.(Ed.)Corrosion Tests and Standards,Baltimore 2005.
  47. ↑ Averjanov,E.E. Spravočnik po anodirovanio,Moskva 1988.,str.50
  48. ↑ http://www.academia.edu/756757/Finishes_on_aluminium_a_conservation_perspective Pristupljeno 14.04.2017.
  49. ↑ "Surface treatment of titanium," The Titanium Information Group, Rotherham 1998.
  50. ↑ Kunze,E. Korrosion und Korosionsschutz,Berlin 2001.
  51. ↑ USPT4,264,418
  52. ↑ USPT 4,264,418
  53. ↑ http://www.3ders.org/articles/20121123-using-3d-scanning-and-3d-printing-to-restore-a-historic-steam-locomotive.html Pristup stranici 7. listopada 2014.
  54. ↑ http://www.wired.co.uk/news/archive/2012-04/17/3d-printing-forbidden-city#viewgallery/276065  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. listopada 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 7. listopada 2014.
  55. ↑ http://www.3ders.org/articles/20121013-high-detailed-stainless-steel-available-for-3d-printing.html Pristup stranici 7.listopada 2014.
  56. ↑ WACHOWIAK, M. J. & BASILIKI V.K. 3D scanning and replication for museum and cultural heritage applications. In Journal of the American Institute for Conservation (JAIC). 41, (2009), p.141-158.
  57. ↑ Metal 2019. conference proceedings,Neuchatel 2019.
  58. ↑ a b Elsner,L. Die galvanische Vergoldung und Versilberung sowohl Matt als glänzend.,Leipzig 1843.
  59. ↑ http://dingler.culture.hu-berlin.de/article/pj083/ar083028[neaktivna poveznica] Pristupljeno 8.02.2018.
  60. ↑ a b http://www.bare-metal.com/bare-metal-foil.html Pristupljeno stranici 4. srpnja 2014.
  61. ↑ Gilberg,M.;Seeley,N. The Alkaline Sodium Sulphite Reduction Process for Archaeological Iron:A Closer Look,Studies in Conservation, London 1982.
  62. ↑ a b c Stambolov,T.;Bleck,R.D.;Eichelmann,N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall,Weimar I/1987.,II/1988.
  63. ↑ Mardikian, P.; Gonzalez, N. G.; Drews, M. J.; Nassanen, L.; ur. Eggert, G.; Schmutzler, B.: The use of subcritical alkaline solutions for the stabilization of archaeological iron artifacts, Archaeological Iron Conservation Colloquium State Academy of Art & Design, Stuttgart, 24.-26. lipnja 2010., str. 59.-62.
  64. ↑ MacLeod,I.D.Stabilization of corroded aluminum:the Bertram Seapleane Float http://www.museum.wa.gov.au/maritime-archaeology-web/sites/default/files/mcleod.doc,pristup[neaktivna poveznica] stranici 12. ožujka 2012.
  65. ↑ a b Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2012. Pristupljeno 9. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  66. ↑ Белкин А.П., Нацкий М.В. Метод-обработки очагов "бронзовой болезни" медных сплавов сульфидами аммония // Реставрация памятников истории и культуры / ГБЛ, Информкультура / Экспресс-ингформация. - М., 1987. Вып. 3. - С. 6-8.
  67. ↑ http://art-con.ru/node/1761  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. kolovoza 2011. (Wayback Machine) pristup stranici 16. siječnja 2012.
  68. ↑ Beccaria, A. M. and Mor, E. D., Inhibitive Effect of Tannic Acid on the Corrosion of Copper in Acid Solutions, British Corrosion Journal, 11 3, (1976) 156-60.
  69. ↑ a b Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.,str.186
  70. ↑ E.Joseph,N.Gutknecht: Stabilisation of Archaeological Copper Alloy Objects from Chloride Induced Active Corrosion with Beauveria bassiana ,članak u Metal 2019. Conference proceedings,Neuchatel 2019.
  71. ↑ Scott,D.A. Iron and steel in art,London 2009.
  72. ↑ https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28283522/ pristupljeno 02.09.2020.
  73. ↑ https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29335593/ Pristupljeno 7.09.2020.
  74. ↑ USPT 4,054,466
  75. ↑ http://www.medal-project.eu/11-Copper_conservation.swf[neaktivna poveznica] Pristup stranici 19. siječnja 2012.
  76. ↑ MOUREY W., La Conservation des Antiquities Metalliques – de la Fouille au Musee, L.C.R.R.A., Draguignan, 1981, str. 133.
  77. ↑ STAMBOLOV, T., the Corrosion and Conservation of Metallic Antiquities and Works of Art, Central Research Laboratory for Objects of Art and Science, Amsterdam, 1985
  78. ↑ Cardoso,M.O. Study of a 9th century Silver Earrings Set from Mikulčice: Corrosion, Conservation and Maintenance,Lisabon 2010.,MA teza
  79. ↑ http://www.elsevierdirect.com/brochures/shreir/PDF/Shreirs_PreservationOfMetallicCulturalHeritage.pdf pristup stranici 16.siječnja 2012.
  80. ↑ http://www.heritagesciencejournal.com/content/2/1/14/abstract Pristup stranici 27. kolovoza 2014.
  81. ↑ MFA Boston Cameo Database http://cameo.mfa.org/materials/record.asp?key=2170&subkey=6848&Search=Search&MaterialName=paraloid+b72&submit.x=0&submit.y=0[neaktivna poveznica]
  82. ↑ MFA Boston Cameo Database http://cameo.mfa.org/browse/record.asp?key=2171&subkey=6846&materialname=p&browse=1&search_start=81&page=5[neaktivna poveznica]
  83. ↑ MFA Boston Cameo Database http://cameo.mfa.org/materials/record.asp?key=2170&subkey=6843&MaterialName=paraloid+b44&Description=&Composition=&CAS=&MohsHardness=&MeltingPoint=&MolecularWeight=&Density=&RefrIndex=&BoilingPoint=&OtherProperties=&Safety=&Authority=&Reference=&ImageName=&ImageCaption=&Search=Search[neaktivna poveznica]
  84. ↑ MFA Boston Cameo Database http://cameo.mfa.org/materials/record.asp?key=2170&subkey=6844&MaterialName=paraloid+b+48+n&Description=&Composition=&CAS=&MohsHardness=&MeltingPoint=&MolecularWeight=&Density=&RefrIndex=&BoilingPoint=&OtherProperties=&Safety=&Authority=&Reference=&ImageName=&ImageCaption=&Search=Search[neaktivna poveznica]
  85. ↑ MFA Boston Cameo Database http://cameo.mfa.org/materials/record.asp?key=2170&subkey=4786&MaterialName=incralac&Description=&Composition=&CAS=&MohsHardness=&MeltingPoint=&MolecularWeight=&Density=&RefrIndex=&BoilingPoint=&OtherProperties=&Safety=&Authority=&Reference=&ImageName=&ImageCaption=&Search=Search[neaktivna poveznica]
  86. ↑ Rathgen,F. The Preservation of Antiques,Cambridge 1905.,str. 71,može se besplatno preuzeti s web stranice http://www.archive.org/details/preservationofan00rathrich
  87. ↑ Mottner.P;Pilz,M.: Ormocer(R)e - Eine Neue Verbindungsklasse zur Konservierung von Bronzeoberflaechen an Denkmaelern,članak u knjizi Bronze und Galvanoplastik -Geschichte - Materialanalyse - Restaurierung,Dresden 2001.
  88. ↑ http://www.pantarol.de/index.php/shopsystem/pantarol-a  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 28. kolovoza 2014.
  89. ↑ http://www.museen-bayern.de/landesstelle/pdf/download/EndberichtDBUProjekt.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. svibnja 2015. (Wayback Machine) Pristup stranici 24. svibnja 2015.
  90. ↑ http://www.everbritecoatings.com/ProtectaClear.htm Pristup stranici 28. kolovoza 2014.
  91. ↑ http://www.everbritecoatings.com/cart/everbrite-coating-only-c-6.html Pristup stranici 28. kolovoza 2014.
  92. ↑ http://cdn.intechopen.com/pdfs-wm/46223.pdf Pristupljeno 4. listopada 2015.
  93. ↑ http://www.philamuseum.org/conservation/7.html Pristupljeno 16.03.2016
  94. ↑ https://sambol.de/silber-anlaufschutz-atp-100-silber Pristupljeno 08.02.2021.
  95. ↑ https://www.nanotechcoatings.com/metal-coatings/metal-coating/ Pristupljeno 08.02.2021.
  96. ↑ Renaissance Wax http://www.picreator.co.uk/articles/3_renaissance_wax.htm  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. veljače 2012. (Wayback Machine)
  97. ↑ http://polykon.fh-potsdam.de/polymer.php?id=1014&page=verwendung  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Pristupljeno 6.12.2015.
  98. ↑ Vor- und Nachteile verschiedener, mit Lösemitteln aufgetragenen Wachse und Wachsmischungen zur Konservierung von Bronzen im Freien Roidl, E.;Maltechnik Restauro, 1987, Nr.4, S.9-27 ISSN: 0025-1445;
  99. ↑ Dinitrol 4010 Data Sheet http://www.dinitrol.co.uk/Portals/0/docs/W4010TDS.pdf[neaktivna poveznica]
  100. ↑ Otien Alego, V.; Heath, G.; Hallam, D.; Creagh, D. Electrochemical evaluation of the anti-corrosion performance of waxy coatings for outdoor bronze conservation, METAL 98: proceedings of the international conference on metals conservation, Draugignan 1998.
  101. ↑ Watkinskon,D. Preservation of Metallic Cultural Heritage,Cardiff 2010.
  102. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. lipnja 2011. Pristupljeno 26. svibnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  103. ↑ http://www.wd40.com/
  104. ↑ https://manual.museum.wa.gov.au/book/export/html/33 Pristupljeno 4.09.2020.
  105. ↑ Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.,str.267
  106. ↑ http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/autumn-2009-issue-58/deteriorated-enamelled-objects-past-and-present-treatments/ Pristup stranici 10. rujna 2012.
  107. ↑ http://e-conservationline.com/content/view/1000  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristup starnici 10. rujna 2012.
  108. ↑ http://www.bare-metal.com/Experts-Choice-Decal-Film.html Pristup stranici 4. srpnja 2014.
  109. ↑ http://www.getty.edu/conservation/publications_resources/pdf_publications/urushi.html Pristup stranici 2. listopada 2012.
  110. ↑ http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic37-01-009_indx.html Pristup stranici 2. listopada 2012.
  111. ↑ http://art-con.ru/node/651  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2012. (Wayback Machine). Pristup stranici 4. prosinca 2012.
  112. ↑ http://s3.amazonaws.com/aam_phase2/pdf_assets/files/000/000/208/original/Williams_2008_Conservation_of_Asian_Lacquer.pdf?1384300665  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Pristupljeno 23.05.2016.
  113. ↑ http://cool.conservation-us.org/jaic/articles/jaic37-01-009_2.html Pristup stranici 18. studenoga 2012.
  114. ↑ http://www.urushi-kobo.com/conservation-restoration.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. travnja 2016. (Wayback Machine) Pristupljeno 20.04.2016.
  115. ↑ http://www.hfbk-dresden.de/fileadmin/alle/downloads/Restaurierung/Diss_2012_Schellmann_Teil1.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2018. (Wayback Machine) Pristupljeno 7. siječnja 2015.
  116. ↑ Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990. str.268
  117. ↑ a b Hucke,J;Bleck,R.D. Chemikalien und Rezepte,Weimar 1990.
  118. ↑ http://www.ingolstadt.de/stadtmuseum/scheuerer/ausstell/bernst04.htm Pristup stranici 23. ožujka 2012.
  119. ↑ Ham,C.H.;Shin,B. Amber Artifact Consolidation Case Study :Impact of organic Solvents on Amber Artifacts,Abstracts from the 37th annual conference of The Canadian Association for Conservation of Cultural Property,Winnipeg 2011.
  120. ↑ https://www.researchgate.net/publication/276594058_Conservation_of_amber_at_the_Metropolitan_Museum_of_Art_New_York_USA_Regalrez_R_1126_as_a_consolidant_and_adhesive_for_amber_and_copal Pristupljeno 15.11.2016.
  121. ↑ http://www.cr.nps.gov/museum/publications/conserveogram/11-17.pdf[neaktivna poveznica] Pristup stranici 8. rujna 2012.
  122. ↑ http://restauratoren.de/fileadmin/red/FG_Kunsthandwerk/Seele_BernsteinkastenVDR.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. studenoga 2016. (Wayback Machine) Aus Bruchstücken rekonstruiert: Ein Bernsteinkästchen der Gothaer Kunstkammer
  123. ↑ http://art-con.ru/node/3402  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2018. (Wayback Machine) Pristupljeno 18.12.2017.
  124. ↑ Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.,str.269
  125. ↑ S Brechbühl Untersuchnung verschiedener Konservierungsmethoden auf erdfeuchtem bis nas Archaeologischen Gagat und Andere Kaustobiolithen,Neuchatel 2005.str.7
  126. ↑ Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P.Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.,str.272.
  127. ↑ Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P.Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.,str.271
  128. ↑ http://www.mnhs.org/preserve/conservation/reports/shell_objects.pdf Pristup stranici 17. listopada 2012.
  129. ↑ http://art-con.ru/node/4473  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2012. (Wayback Machine) Pristup stranici 29. studenoga 2012.
  130. ↑ http://www.cci-icc.gc.ca/symposium/2011/Paper%208%20-%20Lang%20-%20English.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. listopada 2013. (Wayback Machine) Pristup stranici 31.listopada 2012.
  131. ↑ http://publicus.culture.hu-berlin.de/umac/pdf/Recommendations_wax%20moulages_2010_ENGL.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2015. (Wayback Machine) Recommendations for the preservation of wax moulages at universities and hospitals and in museums and other collections pristup stranici 31. listopada 2012.
  132. ↑ Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii, Lenjingrad 1990., str. 73.
  133. ↑ Nikitin,m.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.,str. 72.
  134. ↑ http://www.dhmd.de/fileadmin/user_upload/DHM/Sammlung___Forschung/Empfehlungen_Wachsmoulagen_2010.pdf Pristupljeno 11.10.2017.
  135. ↑ http://www.cci-icc.gc.ca/publications/notes/12-2-eng.aspx  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. lipnja 2013. (Wayback Machine) Pristup stranici 18. studenoga 2012.
  136. ↑ http://resources.conservation-us.org/osg-postprints/wp-content/uploads/sites/8/2015/02/osg011-10.pdf The surface revealed: Cleaning of two painted plaster sculpture Pristupljeno 15.02.2017.
  137. ↑ http://art-con.ru/node/5553  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2017. (Wayback Machine) Pristupljeno 18.12.2017.
  138. ↑ http://www.uva.nl/en/about-the-uva/organisation/faculties/content/faculteit-der-geesteswetenschappen/shared-content/events/workshops/2013/10/masterclass-3d.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 13. prosinca 2013.
  139. ↑ T. Beentjes & R. van der Molen (2013). 3D scanning and printing as conservation tools: an innovative treatment of a vandalized bronze statue, The Thinker by Rodin. In D. Saunders, M. Strlic, C. Korenberg, N. Luxford & K. Birkhölzer (Eds.), Lasers in the Conservation of Artworks IX (pp. 146-153). London: Archetype.
  140. ↑ Budija Goran:Čišćenje,zaštita i održavanje umjetničkih predmeta i starina od metala,verzija prosinac 2010.,http://www.e-insitu.com/images/fbfiles/files/BUDIJA_Ciscenje2.pdf
  141. ↑ MICROCLIMATE STORAGE FOR METALS (AND OTHER HUMIDITY-SENSITIVE COLLECTIONS): PRACTICAL SOLUTIONS GRETCHEN ANDERSON
  142. ↑ Oddy,A. Milestones in the history of metals conservation in Europe,članak u knjizi Metallkonservierung-Metallrestaurierung,Geschichte,Methode und Praxis,Wien 2009.
  143. ↑ Oddy,A. Milestones in the history of metals conservation in Europe,članak u knjizi Meatllkonservierung-Metallrestaurierung,Geschichte,Methode und Praxis,Wien 2009.
  144. ↑ Oddy, A. Milestones in the history of metals conservation in Europe, članak u knjizi Metallkonservierung-Metallrestaurierung, Geschichte, Methode und Praxis, Wien 2009.
  145. ↑ Oddy,A. Milestones in the history of metals conservation in Europe, članak u knjizi Metllkoservierung-Metallrestaurierung,Geschichte,Methode und Praxis,Wien 2009.
  146. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. rujna 2016. Pristupljeno 15. srpnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  147. ↑ Molnár György: A magyar Cellini. Szvetnik Joachim élettörténete. Bába Kiadó, Szeged, 2004., 104 p. ISBN 963-9511-55-2
  148. ↑ http://biografien.zierlart.at/otto-nedbal/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2016. (Wayback Machine) Pristupljeno 15.09.2016.
  149. ↑ Mirnik,Ivan (1973.) Prof.Dr.Josip Brunšmid-U povodu godišnjice rođenja hrvatskog numizmatičara, Vijesti Muzealaca i konzervatora Hrvatske,6/1973.,Zagreb
  150. ↑ Mirnik,Ivan (1977.). Uz jednu stogodišnjicu - Viktor Hoffiller, 1877.-1977., Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 2/1977, Zagreb
  151. ↑ Usmeni navod,izvor Dr.Ivan Mirnik,po njemu ovo dvoje hrvatskih arheologa bili su prvi koji su znali konzervirati metalne nalaze
  152. ↑ http://fototeka.min-kulture.hr/hr/Zbirke  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. kolovoza 2021. (Wayback Machine) Pristupljeno 23.08.2021.
  153. ↑ Wyroubal,Zvonimir (1958.) Konzerviranje i restauriranje plastike u Hrvatskoj, Poseban otisak iz Tkalčićevog zbornika, Zagreb
  154. ↑ Sunara,S.M. Rekonstrukcija postava prve restauratorske izložbe u Hrvatskoj,Zagreb 2014.
  155. ↑ a b c hrcak.srce.hr/file/215340 Pristup stranici 25.08.2016.
  156. ↑ Denis Vokić, (2004./2005.), Ferdo Goglia i Zvonimir Wyroubal-začetnici sustavne restauratorske dokumentacije u Hrvatskoj, Muzeologija 41./42., Zagreb
  157. ↑ Zavod za restauriranje umjetnina 1948 - 1983.,Katalog izložbe u Umjetničkom paviljonu,rujan-listopad,Zagreb 1983.
  158. ↑ hrcak.srce.hr/file/215340 Pristupljeno 25.08.2016.
  159. ↑ Bach,I. Restauriranje kositrenog cehovskog vrča iz 1691. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, Zbornik zaštite spomenika kulture, Knj.15 (1964), str. 105-108,Beograd 1964.
  160. ↑ Krack,E. Konservierungswissenschaft schreibt Geschichte,Beč 2012.,str.158,159 i 170
  161. ↑ Katalog umjetnina restauriranih na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju 1997.-2007.,Split 2008.
  162. ↑ https://www.hornemann-institut.de/german/epubl_ha_ausgabe.php?haid=539&ha_sort=hs&l=o&th=21&spra=deutsch&sort=ea_name&ref=/german/epubl_hs_arbeiten.php
  163. ↑ http://web.unidu.hr/datoteke/141izb/2019-20_F04-12_Izvedbeni_RESTAURACIJA_diplomski.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2021. (Wayback Machine) Pristup 4.09.2020.
  164. ↑ Navod autora - grupu je 2005.osnovao Budija Goran, na prijedlog Christiana Degrigny-ja, tadašnjeg voditelja radne grupe za konzervaciju metala ICOM-CC
  165. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2011. Pristupljeno 28. kolovoza 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  166. ↑ METAL 2010. Proceedings of International Confrence on Metal Conservation,Charleston 2011., str. 483.
  167. ↑ https://metal2019.org/wp-content/uploads/2019/08/Metal2019_program-paper-sessions-and-flash-poster-presentations.pdf Pristupljeno 26..08.2019.
  168. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. srpnja 2022. Pristupljeno 13. lipnja 2022.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  169. ↑ https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/veliko-otkrice-u-vinkovcima-trebat-ce-nam-barem-10-godina-da-operemo-45-srebrnih-predmeta-koje-smo-pronasli-pod-zemljom-kraj-name-7116687 Pristupljeno 14.09.2020.
  170. ↑ http://www.hrmud.hr/admin/fckeditor/File/Sekcija%20restauratora/Nikl.pdf[neaktivna poveznica]
  171. ↑ http://www.hrmud.hr/admin/fckeditor/File/Sekcija%20restauratora/Krom.pdf[neaktivna poveznica]
  172. ↑ http://www.antikviteti.net/antikviteti-net/?p=3750  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. lipnja 2013. (Wayback Machine) Pristup stranici 29.studenoga 2012.
  173. ↑ http://www.e[neaktivna poveznica] -insitu.com/images/fbfiles/files/BUDIJA_Ciscenje2.pdf
  174. ↑ https://ia601509.us.archive.org/1/items/Webciscmet2018./webciscmet%202018..pdf
  175. ↑ http://hr.wikipedia.org/wiki/Konzervacija_metala
  176. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. rujna 2011. Pristupljeno 13. kolovoza 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  177. ↑ http://en.wikipedia.org/wiki/Metals_conservation
  178. ↑ http://es.wikipedia.org/wiki/Conservaci%C3%B3n_y_restauraci%C3%B3n_de_metales
  179. ↑ http://hr.wikipedia.org/wiki/Konzervacija_restauracija_predmeta_od_srebra
  180. ↑ http://hr.wikipedia.org/wiki/Konzervacija_restauracija_predmeta_od_bakra_i_njegovih_slitina
  181. ↑ http://hr.wikipedia.org/wiki/Konzervacija_i_restauracija_predmeta_od_%C5%BEeljeza_i_%C4%8Delika
  182. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. prosinca 2011. Pristupljeno 6. listopada 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  183. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2013. Pristupljeno 10. listopada 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  184. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 10. listopada 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  185. ↑ http://www.umas.hr/odjeli/likovna-umjetnost/konzervacija-restauracija/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2014. (Wayback Machine) pristup stranici 14. prosinca 2013.
  186. ↑ http://www.e-insitu.com/hr/odsjek/odjel-za-restauraciju-i-konzervaciju-metala/specijalisticko-usmjerenje-konzervacija-restauracija-metala.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 13. ožujka 2014.
  187. ↑ http://www.technischesmuseum.at/person/mag-valentina-ljubic-tobisch Pristup stranici 13. travnja 2014.
  188. ↑ http://www.palazzospinelli.org/ita/corsi.asp  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 12. ožujka 2014,
  189. ↑ http://www.mariniarteviva.it/biografia-dello-scultore-giancarlo-marini/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. lipnja 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 23. ožujka 2014.
  190. ↑ http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/Izvedbeni_program_-_I._godina_-_Preddiplomski.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 31. ožujka 2014.
  191. ↑ http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/Restauracija3-kolegiji-preddiplomski_2012-2013.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 31. ožujka 2014.
  192. ↑ http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/F04-11_Popis_nastavnika_i_kolegija_-2014-06-09-_2014_2015_web.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 22. rujna 2014.
  193. ↑ http://www.unidu.hr/datoteke/141izb/2016-17_F04-12_Izvedbeni_RESTAURACIJA_diplomski.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. studenoga 2016. (Wayback Machine) Pristupljeno 25.11.2016.
  194. ↑ http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/III._g._preddiplomski_-_Restauracija-ljetni__semestar_2017-2018.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2018. (Wayback Machine) Pristupljeno 24.04 2018.
  195. ↑ https://repozitorij.unidu.hr/en/islandora/object/unidu%3A184 Pristupljeno 8.02.2019.
  196. ↑ https://repozitorij.unidu.hr/en/islandora/object/unidu%3A201 Pristupljeno 8.02.2019.
  197. ↑ http://www.konferencija-restauracija.com/posteri/176-horvat-et-al.html , pristup stranici 24. srpnja 2012.
  198. ↑ http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=50943  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 13. ožujka 2014.
  199. ↑ https://dabar.srce.hr/islandora/object/alu%3A1018  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. svibnja 2024. (Wayback Machine) Pristupljeno 06.05.2024.
  200. ↑ http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/POPIS%20RESTAURATORA%20PO%20DJELATNOSTIMA%2016.07.2012.pdf Pristup stranici 22. ožujka 2014.
  201. ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Conservation_and_restoration_of_metals#Download_free_theses Pristupljeno 20.12.2018.
  202. ↑ Katalog umjetnina restauriranih na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju,Split 2008., str. 121.-123., 133.-135.
  203. ↑ http://www.skillpages.com/mag-art-restauration-and-conservation-metal/novi-vinodolski-croatia/kazimir.janjic Pristup stranici 14. travnja 2014.
  204. ↑ http://www.muzej-sisak.hr/article/56/zaposlenici Pristupljeno 2.10.2016.
  205. ↑ https://berufenet.arbeitsagentur.de/berufenet/bkb/59023.pdf Pristup stranici 18.08. 2016.
  206. ↑ https://berufenet.arbeitsagentur.de/berufenet/bkb/14287.pdf Pristup stranici 18.08. 2016.
  207. ↑ http://www.restaurator-im-handwerk.de/berufsbild-restaurator-handwerk.htm  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2012. (Wayback Machine) pristup stranici 20. ožujka 2014.
  208. ↑ http://www.zg-nadbiskupija.hr/print.aspx?id=21505 pristupljeno 18.12.2019.
  209. ↑ http://icom.museum/fileadmin/user_upload/pdf/professions/Theconservator-restorer.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. lipnja 2015. (Wayback Machine) Pristupljeno 2. travnja 2014.
  210. ↑ http://www.ecco-eu.org/documents/ecco-documentation/index.php?mosmsg=The+document+is+being+edited%2Fupdated+by+a+User+and+is+unavailable+at+this+moment  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2014. (Wayback Machine). Pristup stranici 2. travnja 2014.
  211. ↑ https://www.restauratoren.de/studienrichtung-metall-in-potsdam-wird-geschlossen/
  212. ↑ http://radio-weblogs.com/0101842/stories/2003/06/01/theUseOfExpertSystemsInConservation.html
  213. ↑ http://cool.conservation-us.org/byauth/stavroudis/mcp/
  214. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 12. ožujka 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  215. ↑ http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2017. (Wayback Machine) Pristupljeno06.10.2017.
  216. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2017. Pristupljeno 22. prosinca 2017.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  217. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2017. Pristupljeno 26. svibnja 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  218. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2017. Pristupljeno 22. prosinca 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  219. ↑ https://www.scribus.net/ Pristupljeno 21.12.2017.
  220. ↑ https://www.glom.org/  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. rujna 2008. (Wayback Machine) Pristupljeno 21.12.2017.
  221. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. rujna 2017. Pristupljeno 9. svibnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  222. ↑ http://157.26.64.17:8080/bilat-discoveryMat-user/index.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. rujna 2017. (Wayback Machine) DiscoveryMat software

Literatura

Temeljna literatura

  • Corrosion and metal artifacts : a dialogue between conservators and archaeologists and corrosion scientists, Washington 1977.(online)
  • Conservation & restoration of metals : proceedings of the symposium held in Edinburgh, 30-31 March, 1979., Edinburgh 1979.
  • Stambolov, T. The corrosion and conservation of metallic antiquities and works of art - a preliminary survey, Amsterdam 1985.
  • Corrosion inhibitors in conservation:The Proceedings of the conference held by UKIC in association with the Museum of London, London 1985.
  • Conservation of metal statuary and architectural decoration in open-air exposure: symposium, Paris, 6. – 8. X. 1986 = Conservation des oeuvres d'art et décorations en métal exposées en plein air, Rim 1987.(online)
  • Pearson, C. Conservation of Marine Archaeological Objects, London 1987.
  • Agraval,O.P. Conservation of metals in humid climate,Rim/Lucknow 1987.(online)
  • Townsend, J. H.; Child, R. E. Modern metals in museums, Cardiff 1988.
  • Metals Conservation: 7th International Restorer Seminar, Veszprem, Veszprem 1989.
  • Brown, B. ; Burnett, H. ; Chase, W. T. ; Goodway, M., Corrosion and metal artifacts : A dialogue between conservators and archaeologists and corrosion scientists, Houston NACE 1991,
  • METAL 95, Proceedings of International Conference on Metal Conservation, London 1997.
  • METAL 98, Proceedings of Inernational Conference on Metal Conservation, London 1999.
  • METAL 01, Proceedings of International Conference on Metal Conservation, Perth 2002.
  • METAL 04, Proceedings of International Conference on Metal Conservation, Canberra 2005.(online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. studenoga 2012. (Wayback Machine)
  • METAL 07, Proceedings of International Conference on Metal Conservation, Amsterdam 2007.
  • METAL 2010., Proceedings of International Conference on Metal Conservation, Charleston 2011.(online)
  • METAL 2013.Proceedings of International Conference on Metal Conservation, Edinburgh 2013.
  • METAL 2016.Proceedings of International Conference on Metal Conservation, New Delhi 2017.(online)
  • METAL 2019.Proceedings of International Conference on Metal Conservation, Neuchatel 2019.(online)
  • METAL 2022.Proceedings of International Conference on Metal Conservation, Helsinki 2022.(online)
  • Scott, D. A. Metallography and Microstructure of Ancient and Historic Metals, Santa Monica 1991.(online)
  • Scott, D. A. Ancient and Historic Metals-Conservation and Scientific Research, Santa Monica 1994.(online)
  • Scott, D. A. Copper and Bronze in Art-Corrosion, Colorants, Conservation, Los Angeles 2002.(online)
  • Scott, D. A. Iron and Steel in Art-Corrosion, Colorants, Conservation, London 2009.
  • Scott, D. A. Ancient Metals: Microstructure and Metallurgy Volume I, Los Angeles 2011.
  • Scott, D. A. Gold and Platinum Metallurgy of Ancient Colombia and Ecuador.: Ancient Metals: Microstructure and Metallurgy Volume II, Los Angeles 2012.
  • Scott, D. A. Ancient Metals: Microstructure and Metallurgy Volume III Catalogue of Ancient Colombian Data., Los Angeles 2012.
  • Scott, D. A. Ancient Metals: Microstructure and Metallurgy Vol. IV: Iron and Steel., Los Angeles 2013.
  • Scott ,D.A.,Schwab,R. Metallography in Archaeology and Art,New York 2019.
  • Argyropoulos,V. Metals and Museums in the Mediterranean, Athens 2008.
  • Jain Kamal K., Narain Shyam, Iron Artifacts :History, Metallurgy, Corrosion and Conservation, New Delhi, 2009.
  • Shyan Naraian,Uma Shankar Lal Ancient Bronzes: History, Metallurgy, Corrosion and Conservation,New Delhi 2012.
  • Selwyn, L. Metals and Corrosion-A Handbook for Conservation Professional, Ottawa 2004.
  • Draymann-Weiser, T. Gilded Metals-History, Technology, Conservation, London 2000.
  • Draymann-Weiser, T. Dialogue/89 - The conservation of bronze sculpture in the outdoor environment : a dialogue among conservators, curators, environmental scientists, and corrosion engineers, Houston 1992.
  • Dillman, P.; Beranger, G.; Piccardo, P.; Matthiesen, H. Corrosion of metallic heritage artefacts-Investigation, Conservation and Prediction of long term behaviour, Cambridge 2007.
  • Cronyn, J. M. The Elements of Archaeological Conservation, London 1990.
  • Turner-Walker, G. A Practical Guide to the Care and Conservation of Metals, Taipei 2008.(online)
  • Rodgers, B. The Archaeologist Manual for Conservation-A Guide to Non-toxic, Minimal Intervention Artifact Stabilization, New York 2004.
  • Stuart, B. Analytical Techniques in Materials Conservation, Chichester 2007.
  • May, E.; Jones, M. Conservation Science-Heritage Materials, Cambridge 2006.
  • Untracht, O. Metal Techniques for Craftsmen, New York 1968.
  • La Niece, S.; Craddock, P. Metal Plating and Patination: Cultural, Technical and Historical Develpoments, Boston 1993.
  • Anheuser, K.; Werner, C.(Eds.) Medieval Reliquary Shrines and Precious Metalwork / Châsses-reliquaires et Orfèvrerie Médiévales, London 2006.
  • Horie, C. V. Materials for Conservation, Oxford 2010.
  • Smith, R. D. Make all sure : the conservation and restoration of arms and armour, Leeds 2006.
  • Appelbaum, B. Conservation Treatment Methodology, New York 2007.
  • Practical Building Conservation:Metals, Farnham 2012.
  • Ed. P. Dillmann, D. Watkinson, E. Angelini, A. Adriaens, Corrosion and conservation of cultural heritage metallic artefacts, Cambridge 2013.
  • Risser, E.;Saunders, D. The Restoration of Ancient Bronzes - Naples and Beyond, Los Angeles 2013.(online)
  • Ghoniem, M. A. Corrosion Inhibitors For Archaeological Copper - Conception, Mechanism and Testing, Saarbrucken 2012.
  • Yu. J.;Lee. H.;Go. I. Conservation of metal objects, Daejeon 2012.
  • Mitchell,D.S. Conservation of Architectural Ironwork, London 2016.
  • Costa,V. Modern Metals in Cultural Heritage - Understanding and Characterization,Los Angeles 2019.
  • Aluminum: History, Technology and Conservation,Washington 2019.(online)
  • Scott,D.A. ,Schwab,R. Metallography in Archaeology and Art,Cham 2019.
  • Branch,L. Bronze Behaving Badly: Principles of Bronze Conservation,London 2020.
  • Williams,A.;Dowen,K.(Eds.) Arms & Armour History, Conservation and Analysis, Essays in Honour of David Edge,London 2021.

Važniji naslovi na drugim jezicima (osim engleskog)

  • Heinrich, P. (Hrsg.) Metallrestaurierung, München 1994.
  • Stambolov, T.; Bleck, R. D.; Eichelmann, N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall, Weimar I/1987.(online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2014. (Wayback Machine), II/1988.(online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2014. (Wayback Machine)
  • Mourey, W. La conservation des antiquités métalliques, du chantier de fouilles au musée, Draguignan 1987.
  • Leoni, M. Elementi di metallurgia applicata al restauro delle opera d'arte. Corrosione e conservazione dei manufatti metallici, Firenca 1984.
  • Volfovsky, C.; Philippon, J. La Conservation des metaux, Paris 2001.
  • Marabelli, M. Conservazione e restauro dei metalli d`arte, Rim 1995.
  • Marabelli,M. Conservazione e restauro dei metalli d'arte. Vol. 2,Rim 2007.
  • Schemahanskaya, M. S. Restavraciya metalla, Moskva 1989. (online)
  • Никитин, М. К., Мельникова, Е. П. ХИМИЯ В РЕСТАВРАЦИИ. СПРАВОЧНОЕ ПОСОБИЕ.; Lenjingrad 1990. (poglavlje o konzervaciji metala)(online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. studenoga 2012. (Wayback Machine)
  • Minzhulin, O. I. Restavraciya tvoriv z metalu, Kijev 1998.
  • Anna Grelle Iusco: Matrici metalliche incise. Il problema della conservazione e restauro dalla calcografia romana all'Istituto nazionale per la grafica,Rim1998.
  • Catello, D. Il restauro delle opere in argento. Restoration of silver artifacts, Napulj 2008.
  • Meissner, B.; Doktor, A.; Mach, M. Bronze und Galvanoplastik-Geschichte-Materialanalyse-Restaurierung, Dresden 2000.(online)
  • Mach, M. Metallrestaurierung/Metal Restoration, München 1997.(online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2018. (Wayback Machine)
  • Ferreira Da Silva,A.C;Menino Homem,P.(Eds.)Ligas Metalicas Investigacao e Conservacao,Porto 2008.((online)
  • Krist, G. Metallrestaurierung-Metallkonservierung:Geschichte, Methode und Praxis, Beč 2009.
  • Schmidt-Ott, K. Das Plasma in der Metallkonservierung-Moeglichkeiten und Grenzen, Zurich 2009.(online  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. rujna 2015. (Wayback Machine))
  • Anheuser, K. Im Feuer Vergoldet, AdR-Schriftenreihe zur Restaurierung und Grabungstechnik, Band 4 / 1998.
  • Diaz Martinez, S.; Garcia Alonso, E. Tecnicas metodologicas aplicadas a conservacion-restauracion del patrimonio metalico, Madrid 2011. (online)
  • Barrio Martin, J.; Chamon Frenandez, J. Proyecto Dorados: tecnología, conservación y restauración de los metales dorados medievales, Madrid 2011.
  • La técnica radiográafica en los metales históricos(English translation included), Madrid 2011. (online)
  • Salvi, A. Meteo e metalli. Conservazione e restauro delle sculture al aperto. Dal Perseo all arte contemporanea, Firenca 2007.
  • S. Siano (a cura di): Pulitura laser di bronzi dorati e argenti,Firenca 2008.
  • Bruecke, D. Die Konservierung pigmentierter Altbeschichtungen auf Stahlbauten, Saarbrücken 2011.
  • Fischer, A. Reste von organischen Materialien an Bodenfunden aus Metall – Identifizierung und Erhaltung für die archäologische Forschung, München 1997.
  • Schlaepfer, B. R. Metais: Restauracao e conservacao, Rio de Janeiro 2009.
  • Gaomez Moral, F. Conservacion De Metales De Interes Cultural, Quito 2004.
  • Krause, J. Sarkofagi cynowe: problematyka technologiczna warsztatowa i konserwatorska, Torun 1995.
  • Mach, M.; Moetnner, P. Zinkguß, die Konservierung von Denkmälern aus Zink, München 1999.
  • Barrandon, J. N.; Meyer-Roudet, H. A la recherche du métal perdu : nouvelles technologies dans la restauration des métaux archéologiques, Paris 1999.
  • Mottner, P., et al. Laser Cleaning of Metal Surface - Laboratory Investigations, eds., Springer Berlin Heidelberg, 2005. ISBN 978-3-540-27176-5
  • Ronald Gobiet (Ed.), Die Salzburger Mariensäule - Zur Konservierung monumentaler Bleiplastiken / Sulla conservazione dei monumenti in piombo, Salzburg 2006.
  • Letardi, P.; Trentin, I.; Cutugno, G. Monumenti in bronzo all'aperto. Esperienze di conservazione e confronto., Genova 2004.
  • Melucca Vaccaro, A.; De Palma, G. I Bronzi di Riace : restauro come conoscenza : 1: archeologia, restauro, conservazione, vol. 1, Rim 2003.
  • Born, H. Restaurierung Antike Bronzewaffen, Mainz 1993.
  • Brueggerhoff, S.; Koenigfeld, P. Farbige Eisengitter der Barockzeit: Beiträge zu Geschichte und Funktion, Korrosion und Konservierung, Bochum 2002.
  • Knaut, M.; Jeberien, A. (Hrsg.): Adel verpflichtet - Forschungen und Ergebnisse zur Konservierung und Restaurierung der barockzeitlichen Särge vom Schlossplatz Berlin-Mitte, Berlin 2012.
  • Barrio, J.; Cano, E. (Editores). MetalEspaña ’08. Congreso de Conservación y Restauración del Patrimonio Metálico. UAM-CSIC, Madrid 2009.
  • Konzervování a restaurování kovů. Ochrana předmětů kulturního dědictví z kovů a jejich slitin, Brno 2011.
  • Safarzynski, S.; Weker, W. Wprowadzenie do sztuki konserwacji metalu, Varšava 2010.
  • Dolcini, L. Il restauro delle oreficerie:aggiornamenti, Milano 1996.
  • Catello, C. Argenti antichi: tecnologia restauro conservazione: rifacimenti e falsificazioni, Napulj 1994.
  • Conservation of Metal Objects, National Research Institute of Cultural Heritage, Daejeon(S.Korea)

2012.

  • Schmutzler,B. Rettung vor dem Rost, Rahden 2012.
  • Landesamt f. Denkmalpfl. u. Archäologie Sachsen-Anhalt (Hrsg.):Die Merseburger Fürstengruft Geschichte, Zeremoniell, Restaurierung,Halle 2013.
  • Kuhn,H.;Emerling,E. Werke aus Kupfer, Bronze und Messing,München 2014.
  • Projecto Coremans :Criterios de intervención

en materiales metálicos/Intervention criteria for metallic materials,Madrid 2015.(online)

  • Actas del II Congreso de Conservación y Restauración del Patrimonio Metálico. MetalEspaña 2015

(online)

  • Krack,E. Konservierungswissenschaft schreibt Geschichte Objektrestaurierung an der Angewandten – Ein Beitrag zur Entwicklungsgeschichte der Konservierungs - wissenschaft und Restaurierung,Wien 2012.

(online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. rujna 2016. (Wayback Machine)

  • Berger,D. Bronzezeitliche Färbetechniken an Metallobjekten nördlich der Alpen,Halle 2012.(online)
  • Horev,V. Antikvarnoe oružie,ekspertiza i restavracija,Rostov na Donu 2011.
  • Аверин, А. В. «Реставрация древних металлических изделий», Moskva 2011.
  • Цыбульская О.Н., Буравлёв И.Ю., Юдаков А.А., Никитин Ю.Г. Сохранение археологического металла. Владивоcток 2012.
  • Jaschke,M.,Stähle,R.:Kostbare Einbandbeschläge an armenischen Handschriften,Wiesbaden 2015.
  • Vančevska,D., Bozaroska Pavlovska,B. Konzervacija na metalni arheološki predmeti,Skopje 2013.
  • Clerbois,S. La conservation-restauration des métaux archéologiques :des premiers soins à la conservation durable, Liege 2015.
  • Шемаханская,М.С. Металлы и вещи.История. Свойства. Разрушение. Реставрация. Moskva 2015.
  • Буршнева С.Г. Реставрация археологических и этнографических предметов из железа,Kazan 2019.(online  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2021. (Wayback Machine))
  • Rossi,S. Il restauro delle oreficerie,Firenca 2020.
  • Barrio Martín,J. (Ed.) Conservación y restauración de materiales metálicos,Madrid 2021.

Važne starije knjige i tekstovi iz časopisa

  • Voss, A. Merkbuch, Altertümer auszugraben und auszibewahren. Eine Anleitung für das Verfahren bei Ausgrabungen, sowie zum Konserviren vor- und frühgeschicht Alterthümer. Greg. auf Veranlassung des Hrn. Ministers der geistl., Unterrichts- und Medizinal Angelegenbeiten. Berlin: Mittler und Sohn, 1888. ([ http://www.eifelkeramik.de/Download/files/Merkbuch.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2020. (Wayback Machine) online])
  • Rathgen, F. “Über eine neue Anwendung des elektrischen Stromes zur Konservierung antiker Bronzen.” Prometheus1 (1889): pp. 196–198.
  • Rathgen, F. “Über Konservierung antiker Bronzen.” Dingler's Polytechnisches Journal 7 (1896): pp. 44–45.(online)
  • Rathgen, F. “Über Reinigung oxydirter antiker Kupfermünzen.” Dingler's Polytechnisches Journal7 (1896): pp. 45–46.
  • Rathgen, F. Die Konservierung von Altertumsfunden, Berlin 1898. (englesko izdanje online)
  • Rathgen, F. “Zapon und seine Verwendung zur Konservierung von Sammlungsgegenständen (Hanschriften, Wachssiegel, Gipsabgüsse, Stein und Ton, Glas, Metall).” Prometheus15 (1903/1904): pp. 485–487, 499–502.
  • Rathgen, F.“Über die Erhalting von Altertumsfunden aus Metall.” P, Mainz, 1904.
  • Rhousopoloulos, O. A. “Über die Reinigung und Konservierung der Antiquitäten.” Chemische Zeitschrift2 (1903)
  • Berthelot, M. “Sur l'altération lente des objets de cuivre, au sein de la terre et dans les musées.” Comptes Rendus Hebdomadaires des Scéances de l'Académie des Sciences118 (Paris, 1894): pp. 768–770.
  • Berthelot, M. “Étude sur les métaux qui composent les objets de cuivre de bronze, d'étain, d'or et d'argent, découverts par M. DeMorgan, dans les fouilles de Dahchour, or provenant du Musée de Gizeh.” Annales de Chimie et de Physique, series 7, 4 (1895): pp. 546–574.
  • Berthelot, M. “Réaction des chlorures alcalins sur l'argent.” Annales de Chimie et de Physique, series 7, 14 (1898): pp. 205–206.
  • Berthelot, M. “Sur l'altération lente des alliages métalliques contenant du cuivre, au contact simultané de l'air et des chlorures alcalins.” Annales de Chimie et de Physique, series 7, 22 (1901): p. 457–460.
  • Applegren, H. “Krefting's Methode für Reinigung und Konservierung von Metalgegenständen.” Finska förnminnesföreningens Tidskrift17 (1897): pp. 333–347.
  • Frazer, W. “Ulcerative Disease of Bronze, or 'Bronze Cancroid.'” Journal of the Royal Society of Antiquaries of Ireland8 (1898): pp. 61–62.
  • Setlick, B. “Über natürliche und künstlicheunstliche Patina, sowie Reinigung und Konservierung von Altertümern.” Chemiker-Zeitung 27 (1903): pp. 454–455.
  • Flinders Petrie, W. M.“The Treatment of Small Antiquities.” Archaeological Journal 65 (1888): pp. 85–89.
  • Flinders Petrie, W. M. Method and Aims in Archaeology, London 1904. (online)
  • Rosenberg, G. Antiquités en fer et en bronze : leur transformation dans la terre contenant de l'acide carbonique et des chlorures et leur conservation, Copenhagen 1917.
  • Scott, A. The cleaning and restoration of museum exhibits (report upon investigation conducted at the British Museum, Department of Scientific and Industrial Research), London 1921.
  • Scott, A. The cleaning and restoration of museum exhibits, 2d report. British Museum, Department of Scientific and Industrial Research. London 1923.
  • Fink, C. G.; Eldridge, C. H. The restoration of ancient bronzes and other alloys, New York 1925.(online)
  • Galnbek, I. A. Očistka i sohranenie metaličeskih predmetov drevnosti, Lenjingrad 1927.
  • Scott, A. The cleaning and restoration of museum exhibits, 3d report. British Museum, Department of Scientific and Industrial Research. London 1926.(Rusko izdanje online  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine))
  • Nichols, H. W. Restoration of ancient bronzes and cure of malignant patina. Chicago 1930.(online)
  • Lucas, A. Antiques: Their restoration and preservation, London 1932. (online)
  • Plenderleith, H. J. The preservation of Antiquities, London 1934.
  • Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij, Moskva 1935. (online  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2012. (Wayback Machine))
  • Farmakovskiy, M. V. Konservacija i restavracija muzeinih kollekcij, Moskva 1946. (online  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. listopada 2011. (Wayback Machine))
  • Plenderleith, H. J. The Conservation of Antiquities and Works of Art, London 1956.(online)
  • Gustav Mazanetz Erhaltung und Wiederherstellung von Bodenfunden.

Bronze, Eisen, Gold, Silber, Blei, Zinn, Beč 1960.

  • France-Lanord, A. La conservation des antiquites metalliques, Paris 1962.
  • Grupa autora: Konserwacja zabitkow metalowych,Varšava 1963.
  • Pelikan. J. B., Čupr, V. Zaklady konzervace kovu v muzeich, Prag 1963.
  • Sbornik statei po voprosam konzervacii i restavracii muzeinih objektov iz metala,Сообщения ВЦНИЛКР. № 13. - М. 1964 ((online))

Članci vezani uz konzervaciju drugih metala osim srebra,bakra i željeza

Za članke vezane uz konzervaciju srebra, bakra, željeza, i javnih brončanih skulptura vidi Konzervacija restauracija predmeta od srebra , Konzervacija restauracija predmeta od bakra i njegovih slitina, Konzervacija i restauracija predmeta od željeza i čelika , Konzervacija javnih brončanih skulptura

Zlato
  • Martin, M.F.T. The technology and conservation of gold and silver in antique jewellery, University of London. Institute of Archaeology, London 1965.
  • Scott, D. A. 1983. The Deterioration of Gold Alloys and Some Aspects of their Conservation. Studies in Conservation 28 (4):194-203 (online)
  • INTERPRETATION OF ANCIENT ARTISTRY: CONSERVATION OF A GOLD WREATH FROM THE FOURTH CENTURY B.C.,JEFFREY P. MAISH (online)
  • Hockey, M. 2001. Approaches to the Conservation of Gold at the British Museum. In Metal 2001: Proceedings of the ICOM Committee for Conservation Metals Working Group: ICOM, 263-269.
  • Hamilton,D. Gold and Gold Alloy Conservation (online)
  • Sian Tiley-Nel, Hazel Botha :The conservation of the Mapungubwe gold collection, South Africa (online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. kolovoza 2017. (Wayback Machine)
  • Bolańos Borrero, M.P.F. : "Orfčvrerie: recommandations pour sa conservation"

, Metal 95: Proceedings of the international conference on metals conservation, Semur-en-Auxois, 25-28 September 1995 = Metal 95: actes de la conférence internationale sur la conservation des métaux, Semur-en-Auxois, 25-28 septembre 1995

  • Theile, Johanna María; et alii: "Análisis y conservación de los vasos de oro del Museo Arqueológico Gustavo Le Paige de San Pedro de Atacama, Metal 2001: proceedings of the international conference on metals conservation, Santiago, Chile, 2-6 April 2001
  • Малкиель И.K. Реставрация золотого эгрета с плюмажем,Культурное наследие: сохранение, реставрация, реновация (Материалы семинара «Проблемы реставрации и обеспечения сохранности памятников культуры и истории» - 2011) СПб., 2012
  • Viegas Wesolowska, C. Conservation of a Jewelled Bouquet, V&A Conservation Journal

2006/ 54 (online)

Kositar
  • H.J. Plenderleith, R.M. Organ, The decay and conservation of

museum objects of tin, Studies in Conservation 2 (1953) 63–72.

  • C. Worth, D.H. Keith, On the treatment of Pewter plates from the

Wreck of La Belle, 1686, The International Journal of Nautical Archaeology 26 (1) (1997) 65–74.

  • Macleod, Ian D.; Wozniak, R. "Corrosion and conservation of tin and pewter from sea water", Metal 95: Proceedings of the international conference on metals conservation, Semur-en-Auxois, 25-28 September 1995 = Metal 95: actes de la conférence internationale sur la conservation des métaux, Semur-en-Auxois, 25-28 septembre 1995
  • Mottner,P.:Denkmäler aus Blei, Zinn und Zink,Materialforschung, Restaurierung, Konservierung,članak u Metallrestaurierung,München 1997.(online)
  • Care and conservation of Pewter (online)
  • The Decay and Conservation of Museum Objects of Tin (online)
  • Vak, Bettina, "Zur Restaurierung von vier Giessfässern aus Zinn",Schriften des Vorarlberger Landesmuseums. Reihe B: Kunstgeschichte und Denkmalpflege, Bregenz 1988.
  • Heller, Don B.; Fennimore, Donald L. "The restoration of a William Will pewter teapot", Preprints of papers presented at the fifth annual meeting of the AIC, Boston, Mass., 30 May - 2 June 1977
  • HOUSKA, I., ZÁPALKOVÁ, H.: Restaurování cínové sochařské výzdoby

náhrobku olomouckého biskupa Leopolda Egkha z chrámu sv. Mořice v Kroměříži. In Sborník z konference konzervátorů a restaurátorů. Brno 2004, s. 110-114.

Cink
  • Dent Weil, P. Problems in the Conservation of Zinc Sculpture in outdoor Exposure. in: Conservation o f Metal Statuary and Architectural Decoration in open-air Exposure. Symposium Paris 1986. ICCROM. Rom 1987. S. 157
  • Mottner,P.:Denkmäler aus Blei, Zinn und Zink,Materialforschung, Restaurierung, Konservierung,članak u Metallrestaurierung,München 1997.(online)
  • Mottner, P.; Brückner, H.; Freitag, J. : "Conservation of cast zinc sculptures in outdoor exposure, Metal 95: Proceedings of the international conference on metals conservation, Semur-en-Auxois, 25-28 September 1995 = Metal 95: actes de la conférence internationale sur la conservation des métaux, Semur-en-Auxois, 25-28 septembre 1995
  • Care of Objects Made of Zinc - Canadian Conservation Institute (CCI) Notes 9/9 (online)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2017. (Wayback Machine)
  • GRISSOM,C.A. & HARVEY,R.S. THE CONSERVATION OF AMERICAN WAR MEMORIALS MADE OF ZINC, (online)
  • Grissom, C. A. The Conservation of Outdoor Zinc Sculpture, članak u Scott, David A., Jerry Podany, and Brian B. Considine, eds. Ancient & Historic Metals: Conservation and Scientific Research. Los Angeles: The Getty Conservation Institute, 1994.
  • Zappala, Antonio, “Pulizia dai prodotti di corrosione delle matrici calcografiche

di zinco”, KERMES, arte e técnica del restauro, Nardini editore, anno III. 1990 – 8 – (18-26).

  • Alonso, Mercedes; Borrós Salvador y Esteve, Joan “Método para la

restauración de planchas calcográficas de cinc mediante la técnica de plasma frío” en Goya, revista de arte, 283-284 (2001), 308-313.

  • C. Cugat, Conservación de laminas calcográficas de zinc, Barcelona, 1992,

Departament de Ciencia de Materials i Enginyeria Metal·lurgica. Universidad Politécnica de Cataluña.

Olovo
  • Organ, R.M., (1953). Use of ion-exchange resin in the tratment of lead objects, Museums Journal,53, 49-52.
  • Lane, H., (1979). Some comparisons of lead conservation methods, including consolidative

reduction. In SSCR (eds), The Conservation and Restoration of Metals, 50-60. (Edinburg)

  • Nosek, E.M., (1985). The investigation and conservation of a lead paten from the eleventh century,Studies in Conservation, 30, 19-22.
  • Hett,D., Die Restaurierung des klassizistischen Bleischmuckes der bischöflichen Residenz in Passau. Arbeitsblätter für Restauratoren. 2, 1978 Gruppe 2, S.103
  • Green, L., (1989). A re-evaluation of lead conservation techniques at the British Museum,Conservation of Metals. In Jaro, M., Veszprem, (eds), str.121.
  • Mottner,P.:Denkmäler aus Blei, Zinn und Zink,Materialforschung, Restaurierung, Konservierung,članak u Metallrestaurierung,München 1997.(online)
  • Treatments of Corroded Lead Artefacts AN OVERVIEW, Bart Schotte and Annemie Adriaens (online)
  • Fontaine,C.:Traitement localisé des produits de corrosion du plomb d’une bulle papale attachée à son parchemin (online)
  • CARRADICE, I. A., CAMPBELL, S. A. “The conservation of lead comunion tokens

by potentiostatic reduction”, Studies in Conservation, 39,(1994),100-105

  • DEGRIGNY, C. Y LE GALL, R. “Conservation of ancient lead artefacts corroded in

organic acid environments: electrolytic stabilization/consolidation”, Studies in Conservation, 44,(1999),157-169.

  • INVESTIGACIÓN SOBRE EL PROCESO DE ESTABILIZACIÓN Y LIMPIEZA POR REDUCCIÓN POTENCIOSTÁTICA DE UN PLOMO EPIGRÁFICO ROMANO - J.Barrio, E. Cano*, M. Arrroyo, A.I. Pardo, y J. Chamón (online)
  • Rocca, E., Rapin, C., Mirambet, F., (2004). Inhibition treatment of the corrosion lead artefacts in atmospheric conditions and by acetic acid vapour: use of sodium decanoate, Corrosion Science, 46,653-665.
Aluminij
  • Timmons, Sharon, ed., "Aluminum," in Preservation and Conservation:

Principles and Practices, Proceedings of the North American International Regional Conference, Williamsburg, Virginia and Philadelphia, Pennsylvania, September 10-16, (Washington, DC: Smithsonian Institution Press, 1972) pp. 221–222.

  • Stabilization of a wrecked and corroded aluminium aircraft, by G.T. Bailey (online)
  • STABILIZATION OF CORRODED ALUMINIUM,lan D. MacLeod (online)
  • Degrigny, C., Stabilisation de moteurs d´avions immergés, Studies in

Conservation, 40 (1995) 10-18

  • Degrigny, C., La mise au point d’un traitement cathodique de stabilisation de

vestiges aéronautiques immergés en alliages d’aluminium, actes du colloque Sauvegarder le XXème siècle : la conservation des matériaux modernes, Ottawa 1991, Pub. ICC, (1993), 373-380

  • Adams, C.,Hallam,D. Finishes on aluminium: a conservation perspective,Symposium'91: saving the twentieth century; Ottawa 1993.
  • Schmidt,J. Die Korrosion von Aluminium,Hinweise zur Restaurieung und Konservierung,članak u Schriftereihe zur Restaurierung und Grabnungstechnik 1,Schutz der Metalle gegen atmosphaerische Korrosion,1994,str 35 - 39
  • Hallam, D.; Adams, C.D.; Bailey, G.; Heath, G.A."Redefining the electrochemical treatment of historic aluminium objects", Metal 95: Proceedings of the international conference on metals conservation, Semur-en-Auxois, 25-28 September 1995 = Metal 95: actes de la conférence internationale sur la conservation des métaux, Semur-en-Auxois, 25-28 septembre 1995
  • Larson,J., The laser cleaning of an aluminium sculpture,članak u The conservation of modern sculpture,Tate Gallery Conference,London 1995.
  • M. Barrett, A.Baxter, M. Lewis, S. Nolley The laser cleaning of Anna Hyatt Huntington’s aluminum sculpture “The Torch Bearers”(online)
  • Топильская И.В. Консервация скульптуры из алюминия и его сплавов, хранящейся на открытом воздухе,Художественное наследие. Хранение, исследование, реставрация. № 5. М.ГосНИИР, 1979
  • Sanz,I.C. Aluminio. Duraluminio: patologías y posibles tratamientos de estabilización y restauración, IV Congreso Latinoamericano

de Conservación y Restauración de Metal,Madrid, del 13 al 17 de septiembre de 2011

Periodika posvećena konzervaciji metala

Blogovi posvećeni konzervaciji metala

1.Armas protohistóricas con magnetita, autor Jesús Alonso López

2.Conservation of metals, autor Catia Viegas Wesolowska

3.Staffordshire Hoard Blog  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine)

4.Cheapside Hoard Blog  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)

5.Silver linings: conserving The Borghese traveling service

6.Zinnrestauration  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. rujna 2017. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice vezane za konzervaciju metala

Konzervacija metala u svijetu
Konzervacija metala u Hrvatskoj
Video zapisi
v • u
Konzervacija-restauracija
Specijalnosti
Tehnike
Hrvatski konzervatori-restauratori
Znameniti konzervatori-restauratori
Znameniti centri
Najznačajnije organizacije
Značajniji materijali
Teorija, metodika, školovanje
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konzervacija_metala&oldid=7076918"