Prijeđi na sadržaj

Habemus Papam

Izvor: Wikipedija
Habemus papam! 1415.

Habemus Papam! (Imamo papu!) objava je na latinskom jeziku koju izriče kardinal protođakon pri odabiru novoga pape, poglavara Katoličke Crkve. Objava se izriče sa središnjeg balkona bazilike Svetog Petra u Vatikanu. Nakon objave, novoizabrani papa se predstavlja i daje svoj prvi blagoslov „Urbi et Orbi” (Gradu i svijetu).

Sadržaj

[uredi | uredi kôd]

Izjava koju daje kardinal glasi:

Annuntio vobis gaudium magnum:
 Habemus Papam!
 Eminentissimum ac reverendissimum Dominum,
 Dominum...ime.
 Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem...prezime...
 Qui sibi nomen imposuit...papinsko ime...

Prijevod na hrvatski jezik:

Objavljujem vam veliku radost:
 Imamo papu!
 Najčasnijeg i najuzoritijeg gospodina,
 Gospodina...ime...
 Kardinala Svete Rimske Crkve...prezime...
 Koji si je uzeo ime...papinsko ime...

Primjer iz izbora kardinala Bergoglia:

Annuntio vobis gaudium magnum:
 Habemus Papam!
 eminentissimum ac reverendissimum Dominum,
 Dominum Georgium Marium
 Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem Bergoglio
 Qui sibi nomen imposuit Franciscum

U objavi Habemus Papam! koju je izrekao kardinal protođakon Jorge Arturo Medina Estevez, dana 19. travnja 2005., nakon izbora kardinala Josepha Ratzingera za papu Benedikta XVI., dodani su pozdravi na nekoliko jezika:

  • Fratelli e sorelle carissimi (tal.)
  • Queridísimos hermanos y hermanas (šp.)
  • Bien chers frères et sœurs (fr.)
  • Liebe Brüder und Schwestern (njem.)
  • Dear brothers and sisters (engl.)

Izricanje imena novog pape

[uredi | uredi kôd]

Ime kardinala i novoizabranog pape izriče se u akuzativu jednine latinskog jezika (npr. Eugenium, Angelum Iosephum, Ioannem Baptistam, Albinum, Carolum, Iosephum, Georgium Marium...), a prezime kardinala se izgovara u izvorniku (npr. Pacelli, Roncalli, Montini, Luciani, Wojtyła, Ratzinger, Bergoglio). Papinsko ime može se izreći u genitivu ili akuzativu na latinskom jeziku.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Tekst objave djelomično je nadahnut Evanđeljem po Luki (2: 10-11), koji bilježi riječi anđela koji najavljuje pastirima rođenje Mesije:

»Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin.«

Usvajanje ove formule datira od izbora pape Martina V. (1417.), kojeg za novog papu izabraše kardinali iz različitih zemalja na saboru u Konstanzu. Za vrijeme njegova pontifikata, djelovala su još dvojica protupapa: Ivan XXIII. i Benedikt XIII. Dvije godine nakon što su protupape svrgnute, vijeće bira novog papu. Njegova najava se može tumačiti kao: „(Konačno) imamo papu (i samo jednog!)”.[1]

Popis protođakona

[uredi | uredi kôd]

Ovo je popis kardinala protođakona koji su izricali objavu:

kardinal papa godina
15. stoljeće
Francesco Piccolomini Inocent XIII. 1484.
Aleksandar VI. 1492.
16. stoljeće
Raffaele Riario Pio III. 1503.
Julije II.
Alessandro Farnese Lav X. 1513.
Marco Cornaro Hadrijan VI. 1522.
Klement VII. 1523.
Innocenzo Cibo Pavao III. 1534.
Julije III. 1550.
Francesco Pisani Pio III. 1555.
Marcel II.
Alessandro Farnese Pio IV. 1559.
Giulio Feltre della Rovere Pio V. 1566.
Girolamo Simoncelli Grgur XIII. 1572.
Luigi d'Este Siksto V. 1585.
Francesco Sforza di Santa Fiora Urban VII. 1590.
Andreas von Österreich Grgur XIV. 1590.
Inocent IX. 1591.
Klement VIII. 1592.
17. stoljeće
Francesco Sforza di Santa Fiora Lav XI. 1605.
Pavao IV.
Andrea Baroni Peretti Montalto Grgur XV. 1621.
Alessandro d'Este Urban VIII. 1623.
Giangiacomo Teodoro Trivulzio Aleksandar VII. 1655.
Rinaldo d'Este Klement IX. 1667.
Francesco Barberini Inocent X. 1644.
Francesco Maidalchini Klement X. 1670.
Inocent XI. 1676.
Aleksandar VIII. 1689.
Urbano Saccetti Inocent XII. 1691.
18. stoljeće
Benedetto Pamphilj Klement XI. 1700.
Inocent XIII. 1721.
Benedikt XIII. 1724.
Lorenzo Altieri Klement XII. 1730.
Carlo Maria Marini Benedikt XIV. 1740.
Alessandro Albani Klement XIII. 1758.
Klement XIV. 1769.
Pio VI. 1775.
19. stoljeće
Antonio Doria Pamphili Pio VII. 1800.
Fabrizio Ruffo Lav XII. 1823.
Giuseppe Albani Pio VIII. 1829.
Grgur XVI. 1831.
Tommaso Riario Sforza Pio IX. 1846.
Prospero Caterini Lav XIII. 1878.
20. stoljeće
Luigi Macchi Pio X. 1903.
Francesco Salesio Della Volpe Benedikt XV. 1914.
Gaetano Bisleti Pio XI. 1922.
Camillo Caccia-Dominioni Pio XII. 1939.
Nicola Canali Ivan XXIII. 1958.
Alfredo Ottaviani Pavao VI. 1963.
Pericle Felici Ivan Pavao I. 1978.
Ivan Pavao II.
21. stoljeće
Jorge Medina Estévez Benedikt XVI. 2005.
Jean-Louis Tauran Franjo 2013.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Origins of the 'Annuntio vobis gaudium magnum: habemus papam. News.va Official Vatican Network – Vatican Radio. 21. ožujka 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2014. Pristupljeno 27. veljače 2014.