Splitska

naselje u Hrvatskoj, Grad Supetar, Splitsko-dalmatinska županija

Splitska je priobalno mjesto na otoku Braču, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Administrativno je u sastavu grada Supetra.

Splitska
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradSupetar

Površina8,2 km2[1]
Koordinate43°22′30″N 16°36′25″E / 43.375°N 16.607°E / 43.375; 16.607

Stanovništvo (2021.)
Ukupno352 [2]
– gustoća43 st./km2

Odredišna pošta21400 Supetar [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Splitska na zemljovidu Hrvatske
Splitska
Splitska

Splitska na zemljovidu Hrvatske

Nalazi se 4 kilometra istočno od Supetra i 2 km zapadno od Postira. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, Splitska je imala 402 stanovnika.

Naselje se razvilo u 16. st., nakon osnutka u 13. st. u kojem su ga razorili omiški gusari. U Splitskoj se u antičko doba nalazila luka iz koje se izvozio brački kamen korišten za izgradnju Dioklecijanove palače u Splitu. U neposrednoj blizini Splitske, u kamenolomima Rasohe i danas se može vidjeti reljef Herakla ukesan u stijeni, djelo jednog od Dioklecijanovih klesara.

U 16. stoljeću generalni kapetan Francesco Morosini, vraćajući se s istoka sa svojom mornaricom, svratio je u Splitsku na nekoliko dana te se u tom lijepom mjestancu opskrbio drvima, mesom, vinom i sirom. U kolovozu 1722. boravio je više od 40 dana u lijepom naselju sagrađenom u pitomoj uvali tadašnji generalni providur, na obližnjem polju podigao svoj šator i održavao javna primanja i skupove. Kada je duždem imenovan Sebastian Mocenigo, providur je raznim svečanostima i paležom jedne obližnje šume proslavio to promaknuće. Splitska je već tada bila poznata ne samo kao lijepo mjestance, nego i kao sigurna pomorska luka u tome dijelu Brača.[4]

Crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji u Stomorni sagrađena je na temeljima ranije crkve iz 1228. godine. Oltarnu palu Djevice sa svecima naslikao je 1577. godine Leadro Bassano, renesansni slikar iz Venecije. Vrijedno je spomenuti i dvorac obitelji Cerinić iz 1577. godine te ostatci crkvice sv. Jadre na putu prema Škripu iz V. st.

U Splitskoj su danas osnovne gospodarske grane poljodjelstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo a sve se više razvija turizam.

Stanovništvo

uredi
Naselje Splitska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
213
270
299
322
356
340
273
279
272
275
251
224
252
381
368
352
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1931. iskazivano pod imenom Spliska. U 1921. podaci su sadržani u naselju Supetar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.
  5. Könyvtár - Hungaricana Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.), str. 42. Pristupljeno 5. studenoga 2016.
Nedovršeni članak Splitska koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.