Samuel Aba
Samuel Aba (mađ. Aba Sámuel) (?, oko 1000. – ?, 5. srpnja 1044.), ugarski kralj od 1041. do smrti 1044. godine, iz mađarske velikaške obitelji Aba. Bio je rodbinski povezan s vladarskom dinastijom Arpadovića preko svog oca, koji je bio oženjen sestrom kralja Stjepana I. (997. – 1038.).[1][2]
| Samuel Aba | |
|---|---|
| |
| ugarski kralj | |
| Vladavina | 1041. – 1044. |
| Prethodnik | Petar Orseolo |
| Nasljednik | Petar Orseolo |
| Dinastija | Aba |
| Vjera | rimokatolik |
Obavljao je dužnost palatina za vladavine kralja Stjepana I., ali ga je 1038. godine novi kralj Petar Orseolo (1038. – 1041.) smjenio s te dužnosti. Godine 1041. mađarsko plemstvo je zbacilo s vlasti kralja Petra i postavilo Samuela za novog mađarskog kralja. Prema izvorima, Samuel Aba se više oslanjao na pučane u svojoj vladavini, zbog čega je izazvao revolt plemstva. To je pomoglo njegovu suparniku, svrgnutom kralju Petru, koji ga je pobjedio uz njemačku pomoć. Poslije poraza, Samuel je pobjegao, ali je uhvaćen i ubijen. Poslije njegove smrti, Petar je ponovno zavladao Ugarskom (do 1046. godine).
| Prethodnik: | ugarski kralj (1041. – 1044.) |
Nasljednik: |
| Petar Orseolo (1038. – 1041.) | Petar Orseolo (1044. – 1046.) |
Izvori
uredi- ↑ Poginuo ugarski kralj Samuel Aba – 1044. povijest.hr. Povijest.hr. Pristupljeno 12. svibnja 2020.
- ↑ Arpadovići. hemu.lzmk.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 12. svibnja 2020..
Kao saveznik Njemačke i Venecije pokušao je Stjepan I. da utječe na političko stanje u Hrvatskoj, gdje je bilo borbe oko prijestolja, te je preuzeo kao apostolski kralj zadaću, da odvrati od Bizanta i podloži Rimu sve krajeve od Karpata do mora. Kad je htio podignuti kao nasljednika unuka mletačkog dužda Petra Orseola, ustala je starovjerska stranka, pa je doista poslije Stjepanove smrti zavladao Samuel Aba.
