Radiografija predmeta kulturne baštine

Radiografija predmeta kulturne baštine koristi se kako bi ostvarili uvid u inače nevidljive detalje predmeta kulturne baštine. Dobivene informacije pak mogu biti korištene bilo od strane konzervatora restauratora bilo od kustosa zaduženog za zbirku kojoj predmet pripada. Tehnika se najčešće koristi na slikama te metalnim predmetima, no može se koristiti i za druge materijale. Osim u analitičke svrhe koristi se i za uništavanje štetnika.

Rani primjer opreme za radiografsko snimanje u medicini. Uređaj nije bitno drugačiji od onih koji se koriste za radiografsko snimanje predmeta kulturne baštine.

Uporaba

uredi

Prije svega se tehnika koristi na objektima od kompaktnijih materijala.[1] Osnovna je prednost tehnike njena neinvazivnost, odnosno nedestruktivna priroda. Primjerice kod slika i tekstila koriste se razine zračenja koje su i niže od onih korištenih u medicini. No osoblje koje izvodi ova ispitivanja mora obavezno biti primjereno zaštićeno.[2] Danas je uporaba ove tehnike u potpunosti prihvaćena od strane konzervatora restauratora, povjesničara umjetnosti i arheologa.[3] Sve vodeće svjetske muzejske institucije provode radiografska istraživanja predmeta u svojim zbirkama - spomenimo samo muzej Viktorije i Alberta u Londonu kao vodeći primjer.

Radiografija slika

uredi

Konzervatori i povjesničari umjetnosti često koriste radiografske tehnike kako bi došli do golim okom nedostupnih podataka. Sastav korištenih materijala, eventualne preinake, kao i tehnika slikanja mogu se detaljno razjasniti korištenjem radiografskih tehnika. Između ostalog ove tehnike koriste se i za identifikaciju krivotvorenih umjetnina. U principu se za radiografiju slika koriste uređaji kakvi se koriste i u medicini.

Primjeri uporabe

uredi
 
Rembrandt van Rijn, Voditelji suknarskog ceha, Rijksmuseum, Amsterdam.
 
Radiografska snimka slike pokazuje ranije stanje kompozicije slike

Radiografsko istraživanje Gentskog oltara naslikanog od strane Jana Van Eycka, iz katedrale u Ghentu pokazalo je strukturu te detalje kompozicijske šeme koju je slikar koristio. Snimanje je provedeno između 2010. i 2011. godine, te je financirano od strane Getty fundacije. Snimanje je provedeno kao priprema za konzervatorsko restauratorske radove na oltaru.[4]

Rembrantova slika voditelja suknarskog ceha naslikana je 1662. godine. Snimanje je pokazalo da autor više puta mijenjao kompoziciju, te raspored portretiranih osoba.[5]

Skulpture i drugi trodimenzionalni objekti

uredi

Radiografija nam kod ove vrste predmeta kod primjerice gipsanih odljeva može dati bolji uvid u unutarnju strukturu istih. No ovdje često i uviđamo ograničene mogućnosti opreme za snimanje ovih predmeta, prije svega zbog konfiguracije i veličine istih. Radiografsko nam snimanje može dati uvid u eventualna napuknuća, te popravke i dopune na predmetima od netransparentnog stakla ili keramike.[6] Također omogućava bolji uvid u procese korištene za izradu objekata, ali i bolji i jasniji uvid u njihovu unutarnju strukturu.[3][7]

Primjeri

uredi
 
Radiografija afričke skulpture Songye, Indianapolis Museum of Art.

Tekstil

uredi

Kod tekstilnih predmeta radiografijom dobivamo detaljne informacije o slojevima predmeta te uzorcima spojnih šavova, kao i eventualno korištenje drugih materijala korištenih pri izradi objekta.[8]

Primjeri

uredi
 
Snimka stopala u cipeli

Arheološki predmeti

uredi

I u arheologiji su brojni primjeri korisnosti radiografije. Kod blokova tla moguće je čak rekonstruirati od strane erozije uništene i oku nevidljive objekte.[9][10] Potpuno prokodirani metalni predmeti također postaju dostupni za proučavanje te procjenu njihova izvornog stanja.[11] Industrijski i medicinski radiografijski uređaji sve se češće koriste za analizu arheoloških nalaza.[12]

Dodatna literatura

uredi
  • Turn,J.,Middleton,A. Radiography of Cultural Material, Oxford 2005.
  • O Connor,S.,Brooks,M. X-Radiography of Textiles, Dress and Related Objects,Oxford 2007.
  • La técnica radiográafica en los metales históricos (English translation included), Madrid 2011. (online)
 
Mumija izložena u Louvreu. Radiografija nam daje neiinvazivan i nedestruktivan uvid u ovakove objekte.

Vanjske poveznice

uredi
  1. Casali,F.X-ray digital radiography and computed tomography for cultural heritage
  2. X -ray techniques in investigations of the objects of cultural heritage
  3. Frane Mihanović - svjetski pionir iz Splita u radiografskim istraživanjima u restauraciji
  4. Rorimer, J. J. 1931. Ultra-Violet Rays and Their Use in the Examination of Works of Art

Izvori

uredi
  1. Art Conservation at the University of Delaware (2014). X-radiography. Retrieved from http://www.artcons.udel.edu/about/kress/examination-techniques-and-scientific-terms/x-radiographyArhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2016. (Wayback Machine)
  2. Pigments through the Ages: X-rays. (n.d.) Retrieved from http://www.webexhibits.org/pigments/intro/xray.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 1. srpnja 2019. (Wayback Machine); Schreiner, B., Frühmann, B., Jembrih-Simbürger, D. & Linke, R. (2004). X-rays in art and archaeology: An overview. International Centre for Diffraction Data. Retrieved from http://www.icdd.com/resources/axa/vol47/v47_01.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)
  3. a b Schreiner, B., Frühmann, B., Jembrih-Simbürger, D. & Linke, R. (2004). X-rays in art and archaeology: An overview. International Centre for Diffraction Data. Retrieved from http://www.icdd.com/resources/axa/vol47/v47_01.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)
  4. Closer to Van Eyck: Rediscovering the Ghent Altarpiece (2011). Retrieved from http://closertovaneyck.kikirpa.be/#viewer/id1=40&id2=0
  5. Late Rembrandt - The Syndics, 1662. KPN Late Rembrandt. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. veljače 2016. Pristupljeno 4. prosinca 2015.
  6. Pigments through the Ages: X-rays. (n.d.) Retrieved from http://www.webexhibits.org/pigments/intro/xray.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 1. srpnja 2019. (Wayback Machine)
  7. The British Museum (n.d.). X-ray diffraction analysis. Retrieved from http://www.britishmuseum.org/about_us/departments/conservation_and_science/research/scientific_techniques/x-ray_diffraction_analysis.aspx
  8. Hackett, J. (2011). X-radiography as a tool to examine the making and remaking of historic quilts. Victoria & Albert Online Journal 3(Spring 2011). Retrieved from http://www.vam.ac.uk/content/journals/research-journal/issue-03/x-radiography-as-a-tool-to-examine-the-making-and-remaking-of-historic-quilts/.
  9. Re, A., Corsi, J., Demmelbauer, M., Martini, M., Mila, G. & Ricci, C. (2015). X-ray tomography of a soil block: useful tool for the restoration of archaeological finds. Heritage Science 2015 3(4). Retrieved from: http://www.heritagesciencejournal.com/content/3/1/4.
  10. Palmer, J. (2011). X-ray technique peers beneath archaeology’s surface. BBC news. Retrieved from http://www.bbc.com/news/science-environment-12820302.
  11. Schreiner, B., Frühmann, B., Jembrih-Simbürger, D. & Linke, R. (2004). X-rays in art and archaeology: An overview. International Centre for Diffraction Data. Retrieved from http://www.icdd.com/resources/axa/vol47/v47_01.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine).
  12. Kennedy, M. (2012). X-rays reveal secrets of Roman coins. The Guardian. Retrieved from http://www.theguardian.com/science/2012/jul/09/x-rays-reveal-secrets-roman-coins; Gleeson, M. (2015). Animal mummy x-rays. The Penn Artifact Lab. Retrieved from http://www.penn.museum/sites/artifactlab/tag/x-radiography/; Re, A., Corsi, J., Demmelbauer, M., Martini, M., Mila, G. & Ricci, C. (2015). X-ray tomography of a soil block: useful tool for the restoration of archaeological finds. Heritage Science 2015 3(4). Retrieved from: http://www.heritagesciencejournal.com/content/3/1/4.