Nikola Bašić
Nikola Bašić je arhitekt rođen u Murteru 1946. godine. Redovni akademik HAZU od 2016. godine.[1]
Nikola Bašić | |
Arhitekt / Graditelj | |
---|---|
Nacionalnost | Hrvat |
Rođenje | 1946., Murter |
Stvaralaštvo | |
Najznačajnija djela | Morske orgulje Pozdrav Suncu Spomen križevi na Kornatima |
Nagrade i priznanja | Nagrada Vladimir Nazor za arhitekturu i urbanizam Nagrada "Bernardo Bernardi" Nagrada Viktor Kovačić za životno djelo |
Portal o životopisima |
Životopis
urediRođen je u Murteru 1946. godine. Gimnaziju je pohađao u Zadru, a diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1972. godine. Poslije je pohađao postdiplomski studij «Arhitektonske strukture» također u Sarajevu (1978. – '80.). Izvanredni je profesor i voditelj arhitektonske radionice na Građevinsko--arhitektonskom fakultetu u Splitu te gostujući predavač na poslijediplomskom studiju arhitektonskih fakulteta u Sarajevu i Splitu. Za člana suradnika Razreda za likovne umjetnosti izabran je 2008., te je 2015. godine imenovan predsjednikom Znanstvenog vijeća za turizam HAZU.[1]
Od 1991. godine vodi vlastiti projektantski ured pod nazivom MARINAPROJEKT.
Član je stručnog savjeta UHA-e (dva mandata) te član žirija nagrade Vladimir Nazor. Ekspert je Europana i član žirija, član Skupštine Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, počasni član društva arhitekata grada Sarajeva, član Upravnog vijeća Nacionalnog parka Kornati. Ima i članstvo u ocjenjivačkim sudovima niza arhitektonskih natječaja.
Sudjeluje s referatima i predavanjima u nizu znanstvenih, stručnih i javnih skupova u zemlji i inozemstvu, te u nizu grupnih arhitektonskih izložbi u zemlji i inozemstvu. Održao je samostalnu izložbu «Zadarski magnificat» u sklopu 38. Zagrebačkog salona, a njegovi su radovi objavljeni i citirani u nizu stručnih časopisa i arhitektonskih revija i drugim tiskovinama. Gost predavač na postdiplomskom studiju u Sarajevu (2004.) i na Arhitektonskom fakultetu u Splitu (2005.).
Djela
urediAutor je instalacije Pozdrav Suncu i Morskih orgulja u Zadru te spomen križeva na Kornatima i niza drugih arhitektonskih zdanja. Bašićev autorski opus obuhvaća više od 30 realiziranih zgrada i dvadesetak projekata izrazito istraživački usmjerenih prema spoznajama novih funkcionalnih i oblikovnih koncepcija arhitektonike. Projektima stambenih zgrada u Zadru ostvario je inovativnu dispoziciju stana ukidanjem standardnog hodnika i dodavanjem pretprostora ulasku u stan, što je asocijacija na tradicionalnu dalmatinsku arhitekturu. Gradnjom trgovačkog centra u Zadru, umjesto standardnih izoliranih zdanja supermarketa, ostvaruje urbani tip trgovačkog ambijenta kao natkrivenog javnog gradskog prostora. Projektom uređenja zapadne obale zadarskog poluotoka pretvara pješačku površinu u dvije urbane instalacije: Morske orgulje prihvaćaju sviralama potisnutu energiju morskih valova stvarajući tako najveći glazbeni instrument na svijetu, a oval Pozdrava suncufotoćelijama akumulira svjetlosnu energiju sunca da bi je emitirao tijekom noći u komponiranim svjetlosnim efektima. Posebnu pažnju pobudio je inventivni projekt spomen-obilježja stradalim vatrogascima na otoku Kornatu u obliku križno složenih gromača, kao autohtonom znaku ambijenta, duhovnosti, patnje i ufanja. Arhitektonsko djelo Nikole Bašića odlikuju sadržajne inovacije u oblikovanju funkcije stana ili crkve te isto tako u formiranju gradskih centara, marina i obalnih ambijenata.[1]
Nagrade
urediPrimio je dvadesetak domaćih i međunarodnih nagrada, među kojima se ističu triput Državna nagrada Vladimir Nazor za arhitekturu, triput Nagrada Zagrebačkog salona, međunarodne nagrade u Meksiku i Barceloni te odličje nositelja viteza umjetnosti i književnosti Francuske akademije znanosti i umjetnosti Chevalier de l' Ordre des Arts et des Lettres.[1]
Izvori
urediDopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Vanjske poveznice
uredi- Životopis Nikole Bašića, popis radova i nagrada Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2017. (Wayback Machine)
- Bašić, Nikola Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK