Wikipedija

New York City, New York

grad u SAD-u
(Preusmjereno s New York City)
Ovo je glavno značenje pojma New York City, New York. Za istoimenu američku saveznu državu pogledajte New York (savezna država).

New York (hrvatski izgovor: njû jȍrk[1]) najnaseljeniji je grad u Sjedinjenim Američkim Državama[2] i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.[3][4][5] New York ima značajan utjecaj na svjetsku trgovinu, financije, medije, umjetnost, modu, istraživanja, tehnologiju, obrazovanje i zabavu. Kao grad u kojem se nalazi sjedište Ujedinjenih Naroda,[6] New York je središte za međunarodne poslove i uglavnom se smatra kulturnim sjedištem svijeta.[7][8][9][10][11] Često se koriste nazivi New York City ili The City of New York[12] kako bi ga se razlikovalo od istoimene države New York koje je ovaj grad dio.[13]

New York

Pogled na New York iz zraka
Nadimak: Velika Jabuka, Grad koji nikad ne spava, Gotham, Glavni grad svijeta (lat. Novum Caput Mundi)
Država SAD
Savezna država New York
ČetvrtiBronx, Brooklyn, Manhattan, Queens, Staten Island
Osnovan1624.
Vlast
 • GradonačelnikEric Adams
Površina
 • Ukupna1224 km²
 • Kopno778 km²
 • Voda446 km²
Visina10 m
Najveća visina122
Najmanja visina0
Koordinate40°43′N 74°00′W / 40.717°N 74.000°W / 40.717; -74.000
Stanovništvo (2020.)
 • Entitet8 804 190
(29 303 st./km²)
 • Urbano područje19 426 449
 • Metropolitansko područje20 140 470
Vremenska zonaEST (UTC-5)
 • Ljeto (DST)EST (UTC-4)
Poštanski broj10000
Pozivni broj212, 718, 917, 347, 646
Stranicanyc.gov
Zemljovid
New York na zemljovidu Sjedinjenih Američkih Država
New York
New York
Položaj New Yorka u SAD-u

Smješten u jednoj od najvećih svjetskih luka,[14] New York se sastoji od pet okruga od kojih svaki predstavlja jednu državnu županiju.[15] Pet okruga – The Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island – ujedinjeni su u jedan grad 1898. godine.[16][17] Prema popisu stanovništva SAD-a iz 2010. godine, 8 175 133 ljudi[18] živi na prostoru od 790 km²,[19][20][21] što New York čini najgušće naseljenim glavnim gradom Sjedinjenih država.[22] U New Yorku se govori više od 800 jezika što ga čini gradom s najvećom jezičnom raznolikošću u svijetu.[23] Naseljenost metropolitanskoga područja New Yorka najvećaje u SAD-u, procijenjena na 18,9 milijuna stanovnika koji žive na području od 17 400 km².[24][25]

New York je osnovan 1624. godine kao pogranično trgovačko sjedište za koloniste iz Nove Nizozemske, a 1626. godine nazvan je Novim Amsterdamom.[26] Grad i njegova okolica došle su pod upravu Engleza 1664. godine[27][28] te je grad promijenio ime u New York nakon što je Karlo II dao zemlju svome bratu, Jakovu.[29][30] New York bio je glavni grad SAD-a od 1785. do 1790. godine.[31] To je najveći grad SAD-a od 1790. godine.[32] Kip slobode pozdravljao je milijune doseljenika koji su brodovima dolazili u Ameriku u kasnome 19. i ranom 20. stoljeću[33] te se općenito smatra simbolom SAD-a.[34]

Grad godišnje posjeti oko 50 milijuna turista pa su njegovi predjeli i znamenitosti postali izuzetno popularni.[35][36][37] Times Square, koji se naziva i „svjetskim raskrižjem”,[38][39][40][41][42] osvjetljeno je središte kazališta na Broadwayu,[43] jedno od najprometnijih raskrižja za pješake na svijetu[44] i središte svjetske industrije zabave.[45] U gradu se nalaze mnogi poznati mostovi, neboderi[46] i parkovi. Financijsko središte New Yorka, usidredno na Wall Streetu u donjem dijelu Manhattana, djeluje kao de facto financijsko središte cijeloga svijeta[47][48][49][50][51][52][53] i dom je Newyorške burze, najveće svjetske burze.[54] Nekretnine na Manhattanu među najskupljima su u cijelome svijetu.[55] U kineskoj četvrti na Manhattanu živi najviše Kineza na cijeloj zapadnoj polutci.[56][57][58][59] Za razliku od mnogih drugih brzih prijevoznih sredstava, podzemna željeznica New Yorka radi neprestano (0 – 24 h).[60] Mnoga sveučilišta i fakulteti nalaze se u New Yorku,[61] uključujući Sveučilište Columbia, Državno sveučilište u New Yorku i Sveučilište Rockfeller koji se smatraju jednima od 50 najboljih sveučilišta na svijetu.[62]

Zemljopis

uredi

Zemljopisni položaj

uredi

New York leži na istočnoj obali SAD-a u saveznoj državi New York, na ušću rijeke Hudson i na East Riveru, prosječno šest metara iznad razine mora. Na suprotnoj, zapadnoj obali Hudsona, nalazi se Jersey City u susjednoj državi New Jersey. Zemljopisne su koordinate 40,46 stupnjeva sjeverne širine i 73,54 stupnjeva zapadne dužine.

Podjela

uredi

Gradsko je područje podijeljeno na pet četvrti (boroughs) Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island, koje su istovremeno okruzi države New York. Prema podacima od 1. srpnja 2003. u njima je živjelo:

 
Pet četvrti (boroughs) New Yorka
  • Manhattan (New York County): 1 585 873 stanovnika
  • Bronx (Bronx County): 1 385 108 stanovnika
  • Brooklyn (Kings County): 2 504 700 stanovnika
  • Queens (Queens County): 2 230 722 stanovnika
  • Staten Island (Richmond County): 468 730 stanovnika

Klima

uredi

Grad se nalazi u zoni umjerene klime. Prosječna je godišnja temperatura 12,5 °C, a godišnja količina oborina prosječno iznosi 1071 mm.

Najtopliji je mjesec srpanj s prosječno 24,7 °C, a najhladniji siječanj s –0,4 °C.

Najviše oborina padne u srpnju, prosječno 104 mm, a najmanje u siječnju, 81 mm.

Povijest

uredi

17. stoljeće

uredi

Na južnom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Nizozemska istočnoindijska kompanija svoju kolonijalnu postaju. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno unosnom pa je 1621. utemeljena Nizozemska zapadnoindijska kompanija. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Nizozemske. U novoutemeljenom naselju vladao je gotovo potpuni kaos. Pod upravom korumpiranih guvernera uvelike je porastao kriminal.

Godine 1647. Nizozemska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak Peteru Minuitu. Tijekom njegova sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađena je prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije izgrađen je na njenom južnom rubu obrambeni zid koji je kasnije porušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom – Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u čast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u New York. 1673., tijekom trećeg englesko-nizozemskog rata, nizozemski kapetan Anthonio Colve zauzeo je grad i preimenovao ga u New Orange, u čast Vilima III. Oranskog, ali su na kraju rata Nizozemci bili prisiljeni vratiti kontrolu nad gradom Englezima.

18. stoljeće

uredi

Godine 1776. tijekom Američkog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stožer Georgea Washingtona. Nešto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod čijom je vlašću bio sve do 1783. i britanskog priznanja američke neovisnosti. Od 1788. do 1790. New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington je ovdje 1789. prisegnuo kao prvi predsjednik. U gospodarski teškom poslijeratnom razdoblju utemeljena je 1792. Newyorška burza.

19. stoljeće

uredi

Početkom 19. stoljeća grad sve brže raste, tako da 1811. gradski urbanisti odlučuju cijeli otok Manhattan, koji je tada bio izgrađen samo na svom južnom kraju, prekriti pravokutnom mrežom ulica. Jedina je iznimka bio i ostao čuveni Broadway.

Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je New York povezan sa sjevernoameričkim Velikim jezerima, a time i sa Srednjim zapadom i preko noći pretvorio se u najveću luku američke istočne obale. Sredinom 19. stoljeća započelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog Central Park. Radovi su započeli 1858. i uglavnom završeni do 1866.

U drugoj polovici 19. stoljeća stalno raste i broj useljenika, Iraca, Talijana, Nijemaca, Hrvata i drugih koji dolaze u nadi za boljim životom. Međutim, većina ih puno godina ostaje u sirotinjskim četvrtima poput Five Pointsa ili Boweryja. Razmirice među doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe, primjerice u pobuni oko novačenja, najgorim nemirima u povijesti grada.

Snažan rast uvjetovao je i promjene u upravljanju gradom: godine 1898. pet se četvrti (five boroughs) – Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx – dogovorno ujedinjuju u Veliki New York. Bronx je djelomice pripadao gradskom području New Yorka već od 1874., a Brooklyn je do ujedinjenja bio jedan od najvećih gradova u SAD-u. Ovih pet četvrti imaju i danas određeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjećaju pripadnost svom dijelu grada, često povezanu s etničkim podrijetlom.

20. stoljeće

uredi
 
Ulica Mulberry u talijanskoj četvrti, početkom 20. stoljeća
 
Manhattan godine 1931.

U prvoj polovici 20. stoljeća grad je postao svjetsko industrijsko i trgovačko središte. Veliki burzovni bum tijekom „ludih dvadesetih” naglo je završio krahom burze na „crni utorak”, 24. listopada 1929. Gospodarska kriza tridesetih godina teško je pogodila New York, a nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonačelnika Jimmyja Walkera nije se, unatoč velikom zaduživanju, mogla nositi s problemima. Stopa nezaposlenosti prešla je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mjesta nego i stanove pa su širom grada iznikla naselja straćara. Prekretnica je bio izbor gradonačelnika Fiorella LaGuardije koji je pokrenuo programe pomoći i javnih radova. U ovom su razdoblju izgrađeni i neki od poznatih newyorških nebodera, npr. Empire State Building i Chrysler Building.

Poslije Drugog svjetskog rata i kratkog razdoblja optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se u predgrađa, a i industrija je napuštala grad. Tijekom 1960-ih New York su, kao i mnoge druge američke gradove, potresali rasni nemiri. U sedamdesetima je došlo do eksplozije kriminala, a 1975. je zbog loše fiskalne politike grad morao proglasiti stečaj (Bankrot New Yorka). Gradonačelnik Edward I. Koch uspio je za vrijeme svog mandata (1978. – 1989) sanirati gradske financije. Wall Street je tijekom gospodarskog uzleta u osamdesetima povratio vodeću ulogu u financijskom svijetu. Novi newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani je 1990-ih politikom nulte tolerancije i jačanja policijskih snaga uspio drastično smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poželjnog mjesta za život.

21. stoljeće

uredi

U kasno ljeto 2001. New York je doživio svoj najcrnji dan. Najviši gradski neboderi, blizanci World Trade Centera, srušeni su u terorističkim napadima 11. rujna 2001. Na mjestu srušenih nebodera predviđena je izgradnja "Tornja slobode" (Freedom Tower) koji će ujediniti poslovne funkcije sa spomenikom za oko 2800 poginulih.

 
World Trade Center - The Twins - srušeni u terorističkim napadima 11. rujna 2001.

Veliki nestanak struje na sjeveroistoku SAD-a 14. kolovoza 2003. pogodio je i New York. U gradu je održana konvencija Republikanske stranke prije predsjedničkih izbora 2004.

Razvoj broja stanovnika

uredi

Na području obuhvaćenom administrativnim granicama grada New Yorka živi oko 8,1 milijuna ljudi, a cijela gradska aglomeracija ima 22,3 milijuna ljudi. Broj se stanovnika od početka 20. stoljeća udvostručio. Od 1825. grad je, zbog svog položaja na Atlantiku i plovnom putu rijeke Hudson, bio ulazno mjesto za imigrante iz cijelog svijeta. Daljnjim razvojem postao je najveći industrijski centar i financijska metropola.

Raspored stanovništva uvjetovan je socioekonomskom klasom. Pripadnici viših klasa žive uglavnom podalje od gradskog središta i u skupljim dijelovima Manhattana. Imovinski najslabiji stanovnici često unajmljuju stanove u derutnim zgradama koje njihovi vlasnici više ne obnavljaju (slumovima). Za New York je značajan i velik broj četvrti naseljenih gotovo isključivo ljudima određene etničke, rasne ili vjerske pripadnosti (China Town, Little Italy, Harlem i druge).

Sljedeći pregled pokazuje broj stanovnika New Yorka u granicama današnjeg gradskog područja. Podaci do 1775. su procjene, od 1790. do 2000. rezultati popisa stanovništva, a za 2005. izračun.

 
Satelitska snimka New Yorka
 
New York noću
Godina   Broj stanovnika
1630. 300
1640. 400
1650. 1.000
1660. 1.500
1680. 3.000
1690. 3.900
1700. 5.000
1710. 5.700
1720. 7.000
1730. 8.600
1740. 11.000
1760. 18.000
1775. 25.000
1790. 57.500
1800. 87.685
1810. 129.359
1820. 162.547
1830. 252.666
Godina   Broj stanovnika
1840. 401.612
1850. 706.323
1860. 1.175.674
1870. 1.469.045
1880. 1.935.359
1890. 2.533.600
1900. 3.437.202
1910. 4.766.883
1920. 5.620.048
1930. 6.930.446
1940. 7.454.995
1950. 7.891.957
1960. 7.781.984
1970. 7.895.563
1980. 7.071.639
1990. 7.322.564
2000. 8.008.278
2005. 8.108.040

Politika

uredi
 
New York City, New York
 Ovaj odjeljak nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.
 
Središnji dio Manhattana (Midtown)
 
Kineska četvrt na Manhattanu

Od 1. siječnja 2022. godine gradonačelnik New Yorka je demokrat Eric Adams, a prije njega to je od 2014. bio demokrat Bill de Blasio.

Od 1. siječnja 2002. gradonačelnik New Yorka bio je Michael Bloomberg (108. po redu). Prije nego što je postao gradonačelnikom Bloomberg već je bio poznat kao milijarder i utemeljitelj tvrtke za financijske informacije Bloomberg. Godine 2001. pobijedio je na izborima za gradonačelnika, naslijedivši Rudolfa Giulianija koji se nije mogao kandidirati za treći mandat. Kako bi izbjegao konkurentne demokratske predizbore (primaries) Bloomberg je promijenio stranačku pripadnost i postao republikanac.

Rudolph Giuliani, 107. gradonačelnik New Yorka od 1. siječnja 1994. do 31. prosinca 2001., Republikanac po stranačkoj pripadnosti, Giuliani se prvi put kandidirao za gradonačelnika 1989., ali je izgubio od demokrata Davida Dinkinsa, prvog crnog gradonačelnika New Yorka.

Četiri godine poslije, Giuliani je ponovno imao Dinkinsa za protukandidata, ali ovaj je put bio uspješniji, a izbore je karakterizirala podjela po rasnim linijama. Dinkinsu nije pomogla ni potpora tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona. U prvom se mandatu (1994. – 1997.) usredotočio na smanjenje kriminaliteta te je povećanjem broja policajaca i politikom "nulte tolerancije", unatoč prigovorima o kršenju ljudskih prava, uspio postići smanjenje broja gotovo svih vrsta kaznenih djela. Godine 1997. ponovno je izabran s još većim brojem glasova.

Zahvaljujući ovoj uspješnoj politici nestala je prijašnja predodžba o New Yorku kao gradu zločina. New York je danas među sigurnijim američkim velegradovima, na vagonima podzemne željeznice manje je grafita, a noćni izlazak u grad više nije izvor opasnosti, što je pogodovalo i gospodarstvu.

Kritičari Giulianijeve inicijative ističu porast policijske brutalnosti prema pripadnicima manjina, osobito crnaca. Najpoznatiji ovakvi slučajevi bili su umorstvo nenaouružanog afričkog imigranta Amadoua Dialla i zlostavljanje haićana Abnera Louime.

Zakonodavna vlast

uredi

Zakonodavna vlast u gradu New Yorku pripada Gradskom vijeću New Yorka. Ustav države New York ovlašćuje lokalne vlasti da usvajaju lokalne zakone uz uredbe, rezolucije, pravila i propise.

Vijeće je jednodomno tijelo koje se sastoji od 51 člana Vijeća, čiji su okruzi definirani geografskim granicama stanovništva od kojih svaki sadrži približno 157 000 ljudi. Članovi vijeća biraju se svake četiri godine, osim što se nakon svakog popisa stanovništva koji se održava u godinama djeljivim s dvadeset, okruzi se ponovno sastavljaju, što zahtijeva dva uzastopna dvogodišnja mandata, od kojih se drugi održava u ponovno sastavljenim okruzima. Predsjednik Vijeća, kojeg bira 51 član Vijeća, često se smatra drugom najmoćnijom funkcijom u vladi New Yorka nakon gradonačelnika.

Prijedlozi zakona usvojeni običnom većinom šalju se gradonačelniku, koji ih može potpisati i postati zakon. Ako gradonačelnik stavi veto na prijedlog zakona, Vijeće ima 30 dana da nadjača veto dvotrećinskom većinom glasova. Lokalni zakon ima status ekvivalentan zakonu koji je donijelo zakonodavno tijelo države New York (uz određene iznimke i ograničenja) i nadređen je starijim oblicima općinskog zakonodavstva kao što su uredbe, rezolucije, pravila i propisi.] Kodificirani lokalni zakoni grada New Yorka sadržani su u Administrativnom zakoniku grada New Yorka.

Vijeće ima nekoliko odbora koji nadziru različite funkcije gradske uprave. Svaki član vijeća sjedi u najmanje tri stalna, izabrana ili pododbora. Stalna povjerenstva sastaju se najmanje jednom mjesečno. Predsjednik Vijeća, čelnik većine i čelnik manjine po službenoj su dužnosti članovi svakog odbora.

Prije 1990. godine, grad je također imao snažan Odbor za procjenu, jedinstveni hibrid zakonodavne i izvršne vlasti. Iako nije mogao donositi zakone, dijelio je ovlasti za gradski proračun s vijećem i kontrolirao funkcije kao što su korištenje zemljišta, općinski ugovori, franšize i cijene vode i kanalizacije. Članstvo Odbora činili su gradonačelnik, nadzornik, predsjednik Gradskog vijeća i pet predsjednika općina. Troje gradskih dužnosnika dalo je svaki po dva glasa, a predsjednici općina po jedan. Godine 1989. Vrhovni sud Sjedinjenih Država ukinuo je Odbor za procjenu jer je prekršio načelo „jedan čovjek, jedan glas”, zbog dramatično nejednakog broja birača koje predstavlja predsjednik svakog okruga. Grad je naknadno prihvatio svoj trenutni aranžman referendumom.

Gradovi prijatelji

uredi

New York ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu s gradovima:

Kultura i znamenitosti

uredi

Pregled

uredi
 
Times Square

U New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, više od 100 kazališta, brojne robne kuće i oko 17 000 restorana. Na južnom i središnjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi; godine 1902. izgrađena trokutasta zgrada Flatiron je neslužbeno prvi svjetski neboder. Poznati su i zgrada Woolworth iz 1915., Chrysler Building iz 1930. u stilu art-decoa, te 1939. završeni kompleks zgrada Rockefellerovog centra u kojem se nalaze studiji TV-mreže NBC. Najviši neboder u gradu i jedna od najposjećenijih svjetskih znamenitosti s 3,5 milijuna posjetitelja godišnje je Empire State Building, dovršen 1931.

Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: katolička Katedrala svetog Patrika dovršena 1879., tada najviša gradska građevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (St. John the Divine) započeta 1892., Crkva svetog Trojstva u srcu Wall Streeta, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve.

Zaštitni znak New Yorka je Kip slobode izgrađen 1886. na Otoku slobode (Liberty Island, službeno dio države New Jersey) južno od Manhattana. Poznate građevne su i glavni newyorški kolodvor, godine 1913. otvoreni Grand Central Terminal, Brooklynski most (Brooklyn Bridge) koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata športska dvorana Madison Square Garden, te koncertna dvorana Carnegie Hall. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sjedište Ujedinjenih naroda.

U znamenitosti grada ubrajaju se i stara stambena četvrt Brooklyn Heights, umjetnički Greenwich Village u kojem se nalazi Gradsko sveučilište New Yorka (Sveučilište Columbia nalazi se na sjeveru Manhattana) i slavoluk u spomen na Georgea Washingtona, te Ground Zero, mjesto na krajnjem južnom dijelu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svjetskog trgovačkog centra. U newyorškoj luci nalazi se i Otok Ellis (Ellis Island), ulazna kontrolna točka za brojne imigrante krajem 19. i početkom 20. stoljeća, danas muzej.

Poznati hoteli New Yorka su Plaza na križanju 5. avenije i južnog ruba Central Parka (otvorena 1907.), Waldorf-Astoria na Park aveniji (otvoren 1930.), Carlyle na 76. ulici (otvoren 1931.) i Four Seasons na 57. ulici (otvoren 1993.)

Sport

uredi

Najpoznatiji športski klubovi u New Yorku su New York Yankees i New York Mets (MLB liga), New York Knicks i Brooklyn Nets (NBA liga), New York Rangers i New York Islanders (NHL liga), New York Giants i New York Jets (NFL liga), New York Liberty (WNBA liga) te New York-New Jersey Metrostars (MLS liga). Popularni klubovi koji su prije igrali u New Yorku su New York Cosmos (NASL liga), New York Giants (danas San Francisco Giants) i Brooklyn Dodgers (danas Los Angeles Dodgers – MLB) te Brooklyn Americans (NHL)

Zanimljivosti

uredi
  • Newyorški gradonačelnik Eric Adams proglasio je 22. svibnja 2023. Danom hrvatske baštine (eng. Croatian Heritage Day).[63]
  • Četvrt Astoria u Queensu poznata je kao „Mala Hrvatska” (eng. Little Croatia).

Izvori

uredi
  1. ↑ Hrvatski jezični portal
  2. ↑ Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places over 100,000, Ranked by July 1, 2009 Population: April 1, 2000 to July 1, 2009 (SUB-EST2009-01). U.S. Census Bureau. Pristupljeno 26. travnja 2011.
  3. ↑ World's Largest Urban Areas [Ranked by Urban Area Population]. Rhett Butler. 2003–2006. Pristupljeno 26. travnja 2011.
  4. ↑ Largest Cities of the World – (by metro population). Woolwine-Moen Group d/b/a Graphic Maps. Pristupljeno 26. travnja 2011.
  5. ↑ Largest urban areas in the world: 2008 All Urban Areas 2,000,000 & Over (PDF). Wendell Cox Consultancy. Pristupljeno 26. travnja 2011.
  6. ↑ United Nations Visitors Centre. United Nations. 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2010. Pristupljeno 26. travnja 2011.
  7. ↑ Consulate General of Iceland New York Culture. Consulate General of Iceland New York. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. veljače 2013. Pristupljeno 27. lipnja 2011.
  8. ↑ Introduction to Chapter 13: Culture. The Weissman Center for International Business, Baruch College/CUNY 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. studenoga 2011. Pristupljeno 8. lipnja 2011.
  9. ↑ Cultural capital of the world. Jelsoft Enterprises Ltd. 2000–2011. Pristupljeno 8. lipnja 2011.
  10. ↑ NYU’s Cultural Capital program. New York University. 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. studenoga 2011. Pristupljeno 8. lipnja 2011.
  11. ↑ New York, culture capital of the world, 1940–1965 / edited by Leonard Wallock ; essays by Dore Ashton ... [et al.]. NATIONAL LIBRARY OF AUSTRALIA. Pristupljeno 8. lipnja 2011.
  12. ↑ Welcome to the official New York City Web site. The City of New York. 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2012. Pristupljeno 18. rujna 2011.
  13. ↑ All Municipality Websites Listed Alphabetically. New York State. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2011. Pristupljeno 18. rujna 2011.
  14. ↑ How The Earth Was Made. © 1996-2011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved. Pristupljeno 19. rujna 2011.
  15. ↑ Boroughs of New York City. ©2002 Ben Cahoon. Pristupljeno 3. veljače 2012.
  16. ↑ A 5-Borough Centennial Preface for Katharine Bement Davis Mini-History. Copyright © 1997 by Thomas C. McCarthy and the New York City Department of Correction. All rights reserved. Pristupljeno 26. listopada 2011.
  17. ↑ New York: A City of Neighborhoods. New York City Department of City Planning. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. rujna 2012. Pristupljeno 30. travnja 2011.
  18. ↑ QuickFacts for New York City / New York State / United States, United States Census Bureau. Pristupljeno 9. veljače 2017.
  19. ↑ American Fact Finder (U.S. Census Bureau): New York by County – Table GCT-PH1. Population, Housing Units, Area, and Density: 2000 Data Set: Census 2000 Summary File 1 (SF 1) 100-Percent Data  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2020. (Wayback Machine), retrieved on February 6, 2009
  20. ↑ NYC Profile (PDF). New York City Department of City Planning. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. kolovoza 2008. Pristupljeno 22. svibnja 2008.
  21. ↑ Roberts, Sam. 22. svibnja 2008. It's Still a Big City, Just Not Quite So Big. The New York Times. Pristupljeno 22. svibnja 2008.
  22. ↑ County and City Data Book:2007 (U.S. Census Bureau), Table B-1, Area and Population  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. veljače 2020. (Wayback Machine), pristupljeno 12. srpnja 2008.
  23. ↑ Roberts, Sam. 28. travnja 2010. Listening to (and Saving) the World's Languages. The New York Times. Pristupljeno 29. travnja 2010.
  24. ↑ Population Change for the Ten Most Populous and Fastest Growing Metropolitan Statiscal Areas: 2000 to 2010 (PDF). U.S. Census Bureau. Ožujak 2011. str. 6. Pristupljeno 12. travnja 2011.
  25. ↑ NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics. © 2006–2011 NYC & Company, Inc. All rights reserved. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2011. Pristupljeno 17. rujna 2011.
  26. ↑ United States HISTORY New York City, New York. Pristupljeno 8. svibnja 2011.
  27. ↑ Shorto, Russell. 2005. The Island at the Center of The World, 1st Edition. Vintage Books. New York. str. 30. ISBN 1-4000-7867-9
  28. ↑ United States HISTORY New York City, New York. Pristupljeno 10. svibnja 2011.
  29. ↑ The New Jersey Colony (PDF). MrNussbaum.com. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. listopada 2011. Pristupljeno 10. svibnja 2011.
  30. ↑ KINGSTON Discover 300 Years of New York History DUTCH COLONIES. National Park Service, U.S. Department of the Interior. Pristupljeno 10. svibnja 2011.
  31. ↑ The Nine Capitals of the United States. United States Senate. Pristupljeno 7. rujna 2008.
  32. ↑ Rank by Population of the 100 Largest Urban Places, Listed Alphabetically by State: 1790–1990. U.S. Census Bureau. 15. lipnja 1998. Pristupljeno 8. veljače 2009.
  33. ↑ Statue of Liberty. 1996–2011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved. Pristupljeno 21. svibnja 2011.
  34. ↑ Statue of Liberty. World Heritage. © UNESCO World Heritage Centre 1992-2011. Pristupljeno 2011–10–23 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |preuzeto= (pomoć)
  35. ↑ Patrick McGeehan. 20. prosinca 2011. As City Closes In on 50 Millionth Visitor, British Couple to Be Feted. © 2011 The New York Times Company. Pristupljeno 21. prosinca 2011.
  36. ↑ NYC reaches goal of 50 million tourists. © 2011 North Jersey Media Group. 20. prosinca 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2013. Pristupljeno 21. prosinca 2011.
  37. ↑ NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics. © 2006–2011 NYC & Company, Inc. All rights reserved. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2011. Pristupljeno 16. rujna 2011.
  38. ↑ Big Apple History Arts and Entertainment The Crossroads of the World. Thirteen/WNET New York 2005 Educational Broadcasting Corporation. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2008. Pristupljeno 26. travnja 2011.
  39. ↑ Crossroads of the world - Times Square the official website of Times Square. Times Square District Management Association, Inc. Pristupljeno 26. travnja 2011.
  40. ↑ Times Square New York, NY Times Square. 2011 NYCTourist.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. travnja 2012. Pristupljeno 10. svibnja 2011.
  41. ↑ Aditya Rangroo. 14. listopada 2010. Times Square Crossroads of the World New York City Info. (C) 1980 - 2010 TimesSquare.com A Dataware Corporation Company. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2013. Pristupljeno 22. siječnja 2012.
  42. ↑ Allan Tannenbaum. New York in the 70s: A Remembrance. © The Digital Journalist. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. ožujka 2012. Pristupljeno 17. prosinca 2011.
  43. ↑ Times Square. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. svibnja 2011.
  44. ↑ The Most Jivin' Streetscapes in the World. Luigi Di Serio. 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2014. Pristupljeno 10. svibnja 2011.
  45. ↑ New York Architecture Images- Midtown Times Square. 2011 nyc-architecture. Pristupljeno 10. svibnja 2011.
  46. ↑ Buildings in New York City. Council on Tall Buildings and Urban Habitat. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. srpnja 2011. Pristupljeno 8. lipnja 2011.
  47. ↑ UBS may move US investment bank to NYC. e-Eighteen.com Ltd. Pristupljeno 12. lipnja 2011.
  48. ↑ Review, Princeton; Gilbert, Nedda. 6. listopada 2009. The Best 301 Business Schools 2010 by Princeton Review, Nedda Gilbert. Random House Information Group. ISBN 9780375429590. Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  49. ↑ New York Eclipses London as Financial Center in Bloomberg Poll. Bloomberg. Pristupljeno 4. studenoga 2011.
  50. ↑ The Tax Capital of the World. The Wall Street Journal. 11. travnja 2009. Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  51. ↑ JustOneMinute – Editorializing From The Financial Capital Of The World. Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  52. ↑ London may have the IPOs... Marketwatch. Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  53. ↑ Fondos – Londres versus Nueva York (španjolski). Cinco Dias. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  54. ↑ Market highlights for first half-year 2010 (PDF). World Federation of Exchanges. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. srpnja 2013. Pristupljeno 13. travnja 2011.
  55. ↑ The World's Most Expensive Real Estate Markets. CNBC. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. travnja 2011. Pristupljeno 30. svibnja 2010.
  56. ↑ Sarah Waxman. The History of New York's Chinatown. Mediabridge Infosystems, Inc. Pristupljeno 5. ožujka 2011.
  57. ↑ Chinatown New York City Fact Sheet (PDF). www.explorechinatown.com. Pristupljeno 18. prosinca 2011.
  58. ↑ David M. Reimers. Still the golden door: the Third ... - Google Books. Books.google.com. Pristupljeno 15. prosinca 2011.
  59. ↑ Chinatown. Indo New York. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. travnja 2012. Pristupljeno 18. prosinca 2011.
  60. ↑ Baker, Al; Pérez-Peña, Richard. 20. prosinca 2005. With Terrorism Concerns in Mind, Police Prepare to Guard a Shuttered System. The New York Times. Pristupljeno 25. travnja 2011.
  61. ↑ NYC Colleges and Universities. © Mediabridge Infosystems, Inc. 1994-2011. Pristupljeno 13. listopada 2011.
  62. ↑ Academic Ranking of World Universities. Arwu.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. kolovoza 2011. Pristupljeno 18. siječnja 2011.
  63. ↑ New York City Mayor declares Croatian Heritage Day (engl.) croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 23. svibnja 2023.

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi New York, New York
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=New_York_City,_New_York&oldid=6985100"