Karija
Ovo je glavno značenje pojma Karija. Za druga značenja pogledajte Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi.Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora. Nalazi se sjeverno od otoka Roda, a graniči s Jonijom, Lidijom, Pizidijom i Licijom. Karija je poznata kao domovina povjesničara Herodota, po mauzoleju u Halikarnasu, kraljici Artemiziji I., te po slavnim antičkim trgovcima.[1]
U najranijem povijesnom razdoblju, Karija je bila naseljena Hetitima. Za Karijce se smatra kako su narod iz istočne Anatolije, dok Herodot tvrdi kako se radi o minojskim kolonizatorima. Nakon Trojanskog rata, Jonski i dorski Grci kolonizirali su regiju i uspostavili brojne polise,[2] koji su se stoljećima razvijali kao gradovi-države, sve dok ih početkom 6. stoljeća pr. Kr. nisu pokorili Lidijci predvođeni Krezom. Sredinom istog stoljeća Kir Veliki širi Perzijsko Carstvo na Lidiju i Kariju, pod kojim su karijski gradovi uživali status lokalne autonomije. U doba Grčko-perzijskih ratova, karijska kraljica Artemizija I. predvodila je Kserksovu mornaricu u pohodu na Atenu.[1] Glavni grad regije bio je Halikarnas, u kojem je perzijski satrap Mauzol dao sagraditi veličanstvenu grobnicu koja je popularna kao jedno od Sedam svjetskih čuda. Karija je domovina povjesničara Herodota, koji se rodio u Halikarnasu. Godine 334. pr. Kr. makedonski vojskovođa Aleksandar Makedonski priključuje Kariju svom carstvu. Regija dva stoljeća kasnije postaje dijelom Rimskog Carstva,[3] a od doba vladavine cara Dioklecijana u 4. stoljeću pr. Kr. ima status zasebne rimske provincije. Kasnije je bila dijelom Bizanta odnosno Osmanskog carstva, dok je danas dio moderne Turske, izuzevši otočja koja pripadaju Grčkoj.
Poveznice
urediIzvori
uredi- ↑ a b Karija (Livius.org). Inačica izvorne stranice arhivirana 1. siječnja 2015. Pristupljeno 17. svibnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Karija (AllAboutTurkey.com)
- ↑ Karija (enciklopedija Britannica)