.·~·f;~t~~tA_R§t~~~GI.

~·}> ·Dfagbljub Mll-L)$~f:~

~-:.~·
~:
t
;,
·::'
. ..:.,
. ..
....
. .

• . • . !.

.. ... TAKMl(ENJA IZ MATEMATIKE ' ./

' .tli1~...F.f.WLL6..... .
C!J;snty
. . . · .>'/
s· ·lo
, .,, ••_ •
-
·6
. . ,·. .
RAl'RED'
.' · ·-· · .~,·::
;_ "'' ·.·.?/:'~.
. .
• '
.
.
.
. ···~-:~::::;-.
. · ..
. .
,.
'•

l
... . :: ·. .
.. .. . ~ .. •' . _,\ .... ... .
.' .~'.~

. ·.
.:·.. ·;·
-.. ~.
·-: ...·.· ':::
.. ....
. :... : ~- ·: :.. ._::·
 1
i
l
l
Il
I
I
·i
! .~·

I
 Dr. Sefket ARSLANAGIC - Dragoljub M
,.

ZBIR_KA RIJESENIH ZADATAKA

1
ZA TAK1\1CENJA.IZ MAI EMATlKE
- V i VI razred -

Cetvrto izdanje

IP "SVJETLOST,,, d.d.
Zavod za ud.Zbenike i nastavna sredstva
Sarajevo, 2000. godine
lzdavac: IP "SVJETLOST", d.d.
Zavod za ud.Zbenike i nastavna sredstva

Direktor: Sefik ZUPCEVIC

Za izdavaca: Abduselam RUSTEMPASIC

Urednik: Dr. Nada ABASBEGOVIC

Recenzenti: Drenka MANDIC

Smail VESN1C
Merima SMAILOVIC

Lektori: Ljiljana CIKOTA

AzraBAKSIC

.Korektor: Mersija CEHIC

Tehnicki urednik: Vanda BABOVIC

DTP: Zoran BULETIC

Stampa: "Graficar" Tuzla

Tira2: 2.000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

51(075.3) (0.76.3)

ARSLAL~AGIC, Setket
Zbirka rije~enih zadataka z.a tak:micenja iz
matematike : V i VI razred I Setket Arslanagic,
Dragoljub Milo~evic ; (crteze uradio Batric
Perazic] . - 4. izd. - Sarajevo : Svjetlost, 2000.
- 104 str. : graf. prikazi ; 24 cm

ISBN 9958-10-184-X
1. Milo~evic, Dragoljub
COBISS/BiH-ID 7300870

Strogo je zabranjeoo svako umnolavanje i prestampavanje udtbenika bez odobrenja izdavaea. ·

Neovla.Steno kopiranje, umnolavanje i prestampavanje predstavlja krivicno djelo iz clana 100.
Zakona o autorskom pravu (SI. list RbiH 2192 i 13/94). ·'

ISBN 9958-10-184-X
 .i

SADRZAJ

PREDGOVOR ..................... ..... ............................ ...................... ........... . 5

ZADA CI
@sKUPOVI, RELACIJE I PRESLIKAVANJA ......... ... ... .. . .... ... .... .... .. . ..... .. . . .... ril
II. DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA . . . . . . . . . . . . . .. . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Ill. RACIONALl'•H BROJEVI ..... .. ... .......... ..... .. ............ ..... ,.......... ... .......... . .... 13
IV. JEDNACJJ\1E I NEJEDNACINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. .. .. . . . . . . . .. . . . . . . . .. . . . . . .. . . . 18
V. GEOMETRIJA ............................... ..................... .. .... ..... ....... .... ..... ......... 23
VI. RAZNI ZADA CI . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . 32

RJESENJA
I. SKUPOVI, REI.ACHE I PRESLIKAVANJA ................. ................ ............. .. . 38
II. DJELJIVOST PRlRODNIB BROJEVA . .. . .. . .. . . . . .. . . . .. .. . .. .... .. .. . .. . . .. . . . .. . . . .. . . .. .. 42
III. RACIONALNI BROJEVI .. .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. .. . .. .. . . . . . . . . .. . . . . .. . .. . . .. . . . . . . . . . . .. . . .. .. 44
IV. JEDNACrNE I NEJEDNACINE .. . .. .. . .. . . . . . . . . .. . . .. . . .. . . . . .. .. . .. . . .. . .. .. .. .. . . . . . . . . . . . .. 48
V. GEOMETRIJA . . .. . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
VI. RAZNI ZADA CI . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . .. . .. . . .. . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . 68

ZADA CI I NJIHOVA RJESENJA

SA KANTONAL1'\11H I FEDERALNIH TAKMICENJA . . . .. . . . . ... . .. . .. . . .. . . . . .. .. . . . . . .. . .. . 75

A. K.ANTONALNA TAKMICENJA . . . . .. . .. .. . . .. .. .. . .. ... . . . . . . .. . . .. . . . .. . . .. .. . .. . .. . . . . . . . . . . 75

B. FEDERALNA TA.Klv1ICENJA . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . .. . .. .. . .. . . .. .. .. . . . . . . . .. .. . . . . .. .. . . . . . . . . 90 ·
 PREDGOVOR

A1atematicka ta/..wicenja SU oduvijek privlacila ucenike i njihove nastavnike

i kao takva postafa SU, U posljednje vrijeme, sastavnf dio skofske SVakfdasnjice.
Svake godine ucenici, koji vole matematiku i poklanjaju joj vecu painju, sa
nest1plje11em ocef..."Vju pocetak ta/..wicenja. To se narocito odnosi na ucenike Vi VJ
razreda osnovne skole, sto nas je i ponukalo da sastavimo ovu Zbirku zadataka.
J.tfis/imo da Ce Olla dobro doCf tim vrijednfm ucenicfma koji SI/ cesto prepu.fteni
sami sebi kada su u pitanju pripreme za razne .nivoe ta/..wicenja. Naravno, Zbirka
ce do bro doCi i nastavnicima koji zele da pripremaju svoje ucenike za talanicenja.
Da bi ucenicima i nastavnicima olakSali sistematicne pripreme, zadatke
smo razvrstali u poglavlja po temama. Ima tu i lakSih i teiih zadataka, kao i
zadataka sa do sada odrianih taJ..?nicenja u nafoj zemlji. Za sve zadatke su data
rje§enja. 11/egdje su to samo rezultati ilf upute za rjesavanje, a cesce potpuna
1je§enja. lvfislimo dace Zbirka dobro doci f ucenicima starijih razreda.
Bicemo zahvalni svima koji nanz dobronamjerno ukai.u na greske, propuste
i nedostatke u ovoj Zbirci.
Zelimo da se najljepse zahvalimo recenzentima koji su svojim primjdbama i
smjetima doprinzjeli podizanju struenog i metodickog nivoa ove Zbirke.

Au tori
 r

I. §KUPOVI, RELACIJE I PRE§LIKAVANJA

1. Dati su skupo~i A={aJaEN, a~7} i B={blbEN, 4~ ·b<9}.

:red~ elemente s~upa C, ako je_C={cfcEN, c=a-b, a~A, hEJ3}.
Dat1 su skupov1: A={x/xEN i x~7}, B={xjxEN 1 S~x~9},
C= { EN .i 4<x<8}.
·o dredi (An BJ""-.C. .
3. Ako je CUAUB={l, 2, 3, 4, 5, 6}, BncnA={l, 5}, C""'-B= .
={2, 3, 4} i A""'-C=0, odredi elemente skupova A, Bi C. ·
4. Odredi (AU B)"'(C nB), a:ko je dato: .
A={xjxEZ, lxl <4 }, B~{xjxEZ, x>-5 ix~ l}i C={xjxEZ,-.3<x~2}
5. Koliko je ukupno bilo ueesnika na jednom savjetovanju ako
svaki od njih govori bar jedan od tri strana jezrka, i to:
2 ucesnika govore francuski, engleski i . njemacki;
9 ucesrrika govor.i 'Samo, francuski i engleski;
13 ueesnika goyori francuski i njemaoki;
12 ucesnika govori. njemacki i engleski;
29 ucesni-ka govori engleski; ·
6 . ucesmka govari samo franouski;
7 ucesnika govori samo njemackl.
6. Svaki ucenik jednog odjeljenja radi u nekoj od sekcija: dram-
skoj; likovnoj i rriatematiokoj. POZiiato je da u svakoj od ovih sekcija
rad.i isti hroj ucenika . tog odjeljenja; osim toga, broj ucen±ka koji ·r ade
u sve tri sekcij~ jednakje broju uceni.ka koji rade u dvije sekcije i jednak
broju ·uce.nika .k oji rade u jedr;toj .s ekciji. · · ·
Kolhlco u tom odjeljenju ·ima ucenik.a ako je njihov hroj veci od 25
i rnanji od 35? ·
7. Date su tri prave a~ b i c iste raVIli.
o je a l. b i b·l. c, odreqi a.n c. · .
8. Na pravoj p date su re<lom tacke A,· B, C, D.
dredi: a) (A·C "'BD)"U (AC nAB), 'b) (AC nBD),(AC""-.AB).
9. Koje su od ovih relctcij~ ispravno napiisane:
a) 0 c {O}, b) {q} = 0? · .
10. Odredi sve podslrupove skupa
S:;::.{a, {b, c, d}}.
11. Nacrtaj dva trougla tako da .njihov presjek hude:
a) tacka, b) duZ, c) trougao, . d) eetverougao, e) petougao,
f) sestougao. .

7
 . 12. U ravni je dato pet paralelnih duzL Koliiko je najvise duzi odre-
deno .nJihovim krajnjim tackarna?
13. Na jednoj pravi uzete su tri tacke A, B i C tako <la je AB= 30 mm
i AC=SOmm. Neka je K srediste dcli BC, M srediste duzi AB i N sredi-
ste du.ii AC.
Odredi du21ne d'llZi BC, AK i MN (dva s1ueaja).
14. Du.Zina duZ-i AB je 40 cm. Ta dui je tdma proizvolj:nim tackama
podijeljena na 4 dijela. Rastojarrije izmecfu sredista :krajnjih dijelova
je 33 cm.
Koli!ko je rastojanje i.mleau sredista srednjih duii?
15. Tacke A, B i M pripadaju istoj pravi, ali taoka M nije tacka duzi
AB . .Neka je 0 srediSte duii AB.
Doka.Zi (tj. obrazlozi) da je
2-0M=AM+BM.
16. Koliko ima trouglova na slici 1?

a) b)

S!. 1.

17. Koliko naj1rnanje pravih treba povuci:·da bi one ravan :razioZiie

na 7 ob las ti?
Kolilko je ogranicenih oblasti," a koliko neogranicenih?
_ 18. Izracunaj. koHko se svega Tazlicitih pravih moze nacrtati u rav.ni
ta.ko <la svaika prolazi 1croz dvije od datih taCa.ka arko je d1a datoj krn-
znici dato: .
a) 6, b) 10, c) 1 987 taeaka?
19. Na t~lefonsku centralu prik.ljuceno je 99 tefofo11a.
Mogu li se telefoni povezati tako da sv.a!ki od njih ima direktnu
vezu sa taC:no 13 drngih telefona?
20. Dokazi da 7 tacaika nije ·rnoguce spojirti proizvoljnim linijama
tako da svaka tacka bude spojena sa tri od ostalih sest tacaka.
21. Na koliko dijelova dijele ravan:
a) dvije prave, b) tri prave, c) cetiTi pra:ve?
~ (Razmotri razlicite slueajeve medusobnog poloiaja prayih. Dijelove prikaii
crtezom. Koji je .najveCi broj dijelova u svakom od navedenih slueajeva?)
22. Najvece ra.i.stojanje date tacke A od · date kruinice je 5,cm, a
najma!Ci.je 2 cm. -~
NaCi poluprecnik kruZnice.
8
 23. P-rave a i b- -su upravne (alb) i an b={P}. . ·
1) Nacrtaj tri kruZrrice Ciji centri pripadaj:u pravoj b, sadrle tacku
P i <lod.iruj.u praVll.l a.
2) Odredi meausoham. polozaj tj.h kruZnica (dva slueaja).
24. Nacrtaf poiupravu AB s poeetnom taGkom A. Iz tacke A povuci
poluprave AC .i AD s raznih strana poluprave AB, take da uglovi BAC i
BAD budu podudami" -
Na p.olupravaj AC izaberi proizvolj.Dlll ta&u M, pa nacrtaj kruZ:ni-
cu k koja <lodiruje polupravu AC - u tacki M i ia:na-·centar na polup~­
voj ..4..B.
U 1k~vom je poloZa.ju poluprava AD prema lauZnici k?
25; Nabroj bar tri relacije (od.nosa) koje se mogu uoCiti u skupu
stranica jednog kvadrata. Koje su tranzitivne?
26. Dati su s.._lcupovi A= {2, 4,. 6, 8} i B= {1 1 . 2, .3, 4}.
Napisi ·skup svih p·arova (x, y), tako da je xRy, gdje je xEA, yE B
i x~y .
27. Da H je relacija '>voljeti nekog« u sk!Upu mladica i djevojaka:
a) simJ.etriena, b) tranzitiViDa?
28. Dato je:A={xjxEN, 1~.x~4} i B={yjyEN, 3~y~6}.
Sta u pravouglom koordinatnom .sistemu predstavlja A xB?
29. Kail.co glasi funkcija ko]om f preslikava skup Au s;k!up B ako je:
A={l, 2, 3, 4}, B={3, 4, 5, 6} i f={(l, 3), (2, 4), (3, 5),(4, 6)}.
30. Dari s.u skupo.v i A={a, b, c} i B={l, 2}.
Odredi sva presJikavanja skupa A u skup B.
. {ff.) Na osnovu podata.!ka ·iz tabele odredi x I 1I2 I3 I4 I5 I 6
.z~on pridruzivanja, i DlilLkdju pdka.Z1 dijagra- f(x) I 1 I 3 I 5 I 7 I 9 I 11
mom i graficki u koordinatnoj ravni.
_ 32. Odr:ed.i pravilo presliikava.i.J.ja (slika 2) i dovrsi presUkavanje (p ri-
dru.Ziva£q.je) pri!~c.aza.no dijagramom.

I
I o· 3
J•
t

' 2
I
-1
(
1
\
-2@

s~
'f J
e4

\ -3 e

Sl. 2.

9
 33. Data je relacija f: N~2NU {O} fonmulo~ y=2x-2. Ispitaj da
1i je f bijekcija. .
34. Dato je preslilravanje f tabe- x I·1 I 2 I 3 I 4 I ::, I· · .
lom (desno): y I 2-l 5 I 8 I 11l141...
a) Odredi formulu (prav:hlo) ·preslikavanja.
b) ·na ,}i je pres.J.ikavarrje f .: N~N, date garnjom tabelom, bijekcija?
35. Neka su AB i CD dvije dut.i. _
Sta geometrijslci. predstavlja AB X CD u pravouglom koordinatnom
sistemu?
36. u srijedu ucenici 'Ilekog odjeljenja treba <la imaju geogra£ij.u,
biologiju i matematiku. Pri sastavljanju raspoteda sati (easova) ucenici
·s u ·izrazili zelju da matematika ne bude posljednji cas, da biologija bude
prvog ili treeeg easa, cla geografija ne bude prvog casa.
Ka!ko se moze sastaviti · raspored?
37. Zoran ima 100 dinara. On kupuje olovke Cija je cijena 25 dii.
nara po lkomadu.
Izrazi forrnuio:m zavi'snost .izmeau broja kupljenih olov:ki i sume
koja Zoranu ostaje. Prikaii to i grafioki.

If. DJELJIVO§T PRJRODNIB BRO.IBVA

38. a) Moze li broj" 517 324 biti proizvod dva uzastopna prirodna
broja?
b) Kada se neki·broj ne moze napisati kao proizvod dva uza.stopna
prirodna ·broja?
39. a) Ako nekom broju dopiSemo zdesna 6,· pa dobijeni broj po-
dijelimo brojem 12, a zatim dobijenom kolioni!lru zdesna · dopiserno 7 i
dobijeni broj podijeHmo brojem 19, dobiJa ·se 23.
Koji je to broj?
b) ·.Ako broju izbrisemo posljednju cifru 1, dobijeni broj podijeli-
.1110 boojem 2, dobije...n.om kolieni;ku izbr.iS.emo poslj~ju cifru 3 i ·dobi-
jem.i broj . podijelimo brojerii" 4, <lobija -se 6. ·
di taj broj. . · ·
Ako se brojevi 701 i 592 podijele jednhµ istim brojem, dobice
se m ost~ci 8 i 7.
~edi taj broj ·(ajelilac) .
.· ~ Naai cetvorocifren broj koji dijeljen brojem 112 daje ·ostatak
88 a~·eljen brojem 113 ostata.k 71.
2. Pri dije}jenju ;nekog broja brojem · 4.8 dobija se -kolri cnik n i
osta 36.
Kolilki ce biti ostata;k pri dijeljenju tog broja brojem .16?
. '-Dna li je veci zbir svih parnih ili svih ·neparndh tr-0cifrenjh bro-
Jeva? "i.J -koliko je v~i?
10
 44. A:ko je zbir dva prkodna broja neparam broj,_ ta<la · je !Ilji.hov
proizvpd paran broj.
l--~ · r
D OlU:Ul.
45. Ako broj rrt ima neparan broj djelilaca, onda je on kva<lrat ne-
kog pPirodnog broja.
Dokaii!
46. Ako su m i n prirodni brojevi, · tada je mn(rrz + n) pa;ran broj.
DokaZi!
~ A:ko broj 1 000 .dijelimo nekiin brojem, dobicemo ostatak 8 , a
ako broj 900 dijeli!mo tim brojem, <lobicemo ostatak 1.
Nadi koHcnik u oba slucaja.
48. a) Dokazi <la mectu 1 987 proizvoljno odabranih prirodn.ih bro-
jeva moraju postojati bar dva cija je razlika djeljiva brojem 1 986. ·
b) Uopsti, tj. doka.Zi ·da se . rnedu n+ 1 proizvoljno odabram.ih pri-
rodn~rojeva mogu naci dva cija je ra?Jika djeljiva hrojem n.
(49.j Dokaii da su brojevi 120_34,2 i 120 3_43. uzajamno prosti. Uop$ti.
\..si. Proizvoljan neparan broj i polO'vina prvog veceg od njega par-
nog broja su uzajamno prosti. .
Dokaii!
51. NapiSi sfoup svih dvocifrenih brojeva Ciji je rastav: .
a) dva jednaka prosta broJa, b) dva razlici·ta prosta broja.
52. Date su oifre: 0, 1, 3, Lt, 5.
Pomo6u d~tih cifara napisi sve petocifrene brojeve koji su djeljivi
brojem 4, a .n isu .djeljivi brojem 5. (Cifre se ne ponavljaju.)
53. Koliko ima prirodnih brojeva manjih od 1 000 kojri :nisu djeljivi:
a) ni brojem 3, ni brojem 5, b) ni brojem 5, ni hr-0jem 7?
54. Proizvod prvih 13 prirodnih brojeva je 6 227 O*O 800.
Nadi cifru koja treba da stoji un1jesto zvjezdice.
55. Petocifren broj *3 78*, gdje zvjezdice znace nepoznate cifre,
djeljiv je broj~m 72.
Odredi . cifre koje nedostaju.
56. Mjesta oznace.na zvjezdicama po.puni tako da mnoienje bude
ispr~v: *3** ·45=37* 15*. (ObrazloZi!)
. (57. Zoran je .kupio :iekoli:ko svesJ? po 126 i vnek?liko sveski .p o 198
din . Prodavac Je iz·raounao 2 104 clinara, na sta 3e Zoran re8.baovao:
»Nije taCrio<d -
Kako je Zoran odmah znao <la prodavac nij.e <lobro izracunao?
58. U broju 19 *83 umjesto zvjezdice stavi cifru taiko da dobijerri
broj bude tacan kub nekog prirodnog broja.
59. Kod mnorenja dva dvocifrena broja znamo sarno to ila se pro-
izvod sa·stoji jedino od sestica, ali ne znaino kol~ko ih je~ Ipak, :to mno-
zenje moze <la se desifruje. Kako?
60. Dokazi-da Je zbi-r tr·i uzastopna prirodna broja .dJeljirv brojem 3.
61. Doka.Zi <la je proizvod proizvoljna tri 'uzastopna broja djeljiv
brojem 6. · ·

11
 62. P:roizvod dv~ uzastopna parna broja djeljiv je brojem ~· Dok-a.Z:i!
63. Zbir proizvoljnog dvocifrenog broja i broja , napiSanog isti:m ·
oifra..ma, ali obrnut.irrn redoslijedom, djelji·v je brojem 11. Dokaii!
64. a) Razlika dva broja, koji se zapisuju is·t irn · ciframa; djeljiva je
brojem 9. Dokaii! . ·
b) Ako se od datog broja oduzme zbir njegov.ili. cifara, .dobija se
broj djeljiv brojem 9. Dokazi! -
65. Meo je zhir dva prirodna broja djeljiv brojem 2, ·onda je li ra-
zHka ta dva broja ·djeljiva brojem 2J. Dokaii!
Da .li vazi obmuio?
66. A!ko •je razlika dva neparna broja jednaka 8, onda su ti brojev'i
uzajarnno prosti. Doka.Zi!
67. kko je zbir tri uzastopna broja neparan, onda je proizvod tih
brojeva djeljiv brojem 24. Dokazi!
68. Ako .=kvadrat proizvoljnog ·prirodnog broja umanj.imo za 8, do-
bijeni broj nije djelj.iv brojem 5. Dokaii! ·
69. Odredi najmanji pri.rodni broj koJim nreba pomnozi.ti broj .8 316
pa da se dobije broj koji je kvadrat jednog prirodnog broja.
70 · Odredi najmanJi broj, koji podijeljen brojem 2 daje ostatak 1,
poqiJ~ifen brojem 3 daje ostatak 2, podijeljen brojem 4 daje ostatalk 3
itd . ~i, najzad, podijeljen brojem 10 ·daje ostata:k 9.
Q}/.,Data je jednakost D (45, x) = 15.
· a) Odredi najimanju vrijednost nepozmate x.
b) NapiSi jos dvije moguce ·vrijednosN .nepoznate.
,::;: Odredi prirodan broj n ako se zna da je
S (n, 72) = 216.
. 73/ NaCi m, n E N ako je poznato:
·._,/ m·n=l7 280, S(m, n)=2160.
74. Pri dijeljenju broja m brojem .d dobija se ostata.k r1, a pri d.ije-
ljenju brojem n dobija se ostatak ri.
Dokazi da

75. Broj A koji ima 1 987 cifara djelj:iv je brojem 9. ZbiT cifara
broja A iznosi B, zbir cifara broja B je C, a zbir cifara broja C fanosi D.
Naci broj D.
76. Da 1i je mogu6no <la je za ·n umeradju strane jedne knJige upo-
trebljeno 1 987 cifara? .
- .
77. Prirodni brojevi .napisani su bez razmaka jedan iza d:r.ugoga:
1234567891011121314151617181920212223 . . .
Koja cifra stoji na 1 987. mjestu i u kojem je ona prirodnom broju? .
78. KoHko imate djece i koliko im je godina? - upitao je j~.dnog
matematicara nj~gov gost. . ·
12
 - Tunaun tri sin.a, - · rekao je matematicar. - Proizvod nj:ihovih
godim:a je 72, a zbir njiliovih godi!na jed.nak je bro ju nase kuce.
Gqst je iza5ao fa kttce, pogledao njen broj, vra tio se i r ekao:
--- Zadatak je neodred_en. ·
- u .p ravu sre, - reee ma,t ematiear. - Za;to cu vam reci da se
jed.a:n od s1nova na vrijeme upisao u skolu.
·· KoHko godina ima svak.i od sinova?
'

HI. MCIONALNI BROJEVI

19. Napisi sikup ciji su eleinenti bfojev.i x koji za<lovoljavaju uslov

.x . x
da je Ta:zJoma1k - mainji od 1, a razlomak - veci od 1.
11 3
80. Napisi najmanje cetiri vrijednosti za x ako je:
1 1
a) 2<x<3, b) -<x<-.
9 2
81. KoJi dio 1najmanjeg neparnog cetvorodfrenog broja Cini proiz-
vod brojeva 7.1 44?
8.2. NaCi razlorP.ak cija vrijednost posta;je cetiri puta veca ako mu
se ime:nilac doda brojioou. .
83. - Koje vrijednosni rnog.u ima.ti prirodni brojevi a i b u jednacini
a 3
--= - ako se · zna da je a< 16?
b 5 .
84. Upore<l1 razlomke
13 1 313 131 313
-, l
33 3 333 333 333
' 4 ' s
85. Nadi razlomak s -.imeniocem 20, Jcoji je veCi od - i manji od - .
13 13
86. Bez dijeljenja i bez dovodenja ·.r1a zajednicki imenilac ili broji-
lac utvrdi koji je od datiih razlomaka veCi
·s9.9 s 999
ili
799 7999
3 5 3 37
87. Sta je ve.c e: a) - ili 0,7, b) 0,45 ili -, c) 0,095 ili -, d) -
4 11 7 17
ili 2,1765?

13
 r{rs;
. \_/
Natasa je otpila
6
~
pune soljice crne kafo i dopunila je mlije-
1
kom, napravivsi bijelu kafu.· Potom je otpila - t.e S.Oljice 1 ponovo je
3
dopunila mlij~kom, a poslije toga je
1 1
popila - soljice i jos jednom je do- J
3
2
punila n1lijekom. Konaeno sve je popi-
la iz soljice. C:ega je Natasa vise popi-la:
kafe ilJ mlij eka? 5
6
~ Popuni prazna · polja ovog
»ma~og~< kvadrata ta-ko da se sabio:ra-
njem po tri broja u svim pravci-ma (ho- 2
rizontalno, verti:kalno i na obje dijago- T
nale)fabija uvijek istl. broj. I

~ Bazen se jednom slavinom :mo:Ze napuniti za 6 easova, a dru-

gom ia 8 casova. Pun bazen se moze ispraznirti jednom odvodnom cijevi
za 4 casa. .
Ako se istovremeno otvore obje slavine i odvodna ·cijev, koji ce ·s e
dio bazena napumti za 2 casa?
91. Neki covjek moze da popije bure vina za 14 daina, a ako p.ije
zajedno sa s-vojom zenom popice ga za 10 dama (Magnick~j).
Za koliko bi darna sama ze;na popila svo vfulo iz tog bureta,? .
92. Nast~·vni:k je zadao ucenicima da sa~ru dva c.ledmalna broja.
Jedan uceruk je greS.kom promijenio decimalni zarez u vecem broju za:
dvije cifre ulijevo~ pa je <lobio zbir 62,5876. Med"utim, taean zbir (koji su
ostali ucerui.ci dobili) iznosio je 295.
~K9_je je brojeve trebal~ sabrati?
.'®J1a) KaJ.co ce se promijeniti zbir tri broja ako se prvi sabirak uve-
5 5
ea za 3 - , drugi smanji! 1 -· , a treci poveea za -?
4 6 8

e .
b) Kaikp ce se promijeniti razl.ika dva broja.aiko se umanjenik ·po-
veea za 1,56 ji umanjiJac wnanji za .2,807? ·
1
. 4) Jednog dana u je~om odjeljenjll.l. je bila odsutna - ucenika.
. . . 12 ' 1
Narrednog dana dosao je jedan ueenjk vi.Se, ta:ko. da je odsutna bila -
uceni!ka. . - . .· 18
~glliko uCenika ima . u· tom odjeljenju?
~t Dvije petine il!kupnog broja jedne grtipe irzletnika cine .zerie.
A;ko 01 dosle jo5 tri ·zene, ta.da bi u grupi bio jeclna·k broj zena i mu-
sJcaraca.
Odredi koliko jebilo sv.ih izletn±ka u toj grupi.
14·
 %. Da 11 je uv1jek .x·x>x? Ob-jasni!
97. Defilruj: 38,;,. *6=***. (Svak.a zvjezdica predstavlja po -jedn1~:
cifru). (if ·
. 98. ·sa jedn:og hektara dohije se prosjeeno 17 tona. seeerne repe, a
3 . .
od toga se preradom dobije - secera .
. . 25 .
Koliko ·Ce s~ dob.iti ~eeer(a sa n..jive ~mJ~ja 300 m i _?SO m?

zraounaj : a) 1-+ 3.:._ 1,25: 2- ·-,

4 2 .5
I 2 . ) 1 1,5 : 0,003
b) 16--4 ·2,5 : 1 -, c)
[ 3 . 3 (3,05-:-2.65)-4: 0,2
100. Dati su razlomc;i
35 . 28
l
396 297
Nacti naJmanji broj ta:kav da -k olicnik tog 'broja sa svalcim od datih
razk~-fDaka bude prirodan broj.
. il4Jl · '
Dv~ voza jdu jedan drugom u s1:1'sret.prngom duplog kolosij~;
Jedan i i e brz1nom 36 km na sat, ·a drugi b.rzmom 45 km na sat. Puun.ik
koji se nalazi u drugo.m vozu, prixnijetio je da je prvii voz prosao pored
njega za 6 sekuncli. ·
Koliko je dugarak prvi voz?
102. Kokoska i po za dan i po snese jaje -i po.
~-o.Li!ko jaja snesu 6 kokosaka za 7_dana? _.
. {~ ~ko se o<l broja 33 oduzmu cetvrtina, petina i desetina istog
broJa~bb.tJa se nula. · _ -
Odredi taj broj. ·
104. Trideset zid&-a sazidalo bi neki zid za 28 dana. Da bi zid bio
sto prije -gotov, nakon 10 dana rada uposli se jos 6 zidara.
dan a~a,•koJi.ko ce dana (raounajuc! od pocetka zidanja) sada ibitii -sazi·

0 . Dvije daktilografkinje treba da prepi$u jedan tekst'. Prva bi

) . 1 i
mogla cio tekst da prepi5e za 3 - rad.nib dana, a ·fu-Uga za 2 - radnih
dana. 3 · 2
Za koje bi vrijeme zavrsile t~:j posao, a:k<;> bi isl:ovref!1eno radile?
. . 2
Dva radnika _mogu ·da zavrse Jedan posao ~ 2 - radrrrih dana.
. - . 5 .
Ako bi radio samo prvri radnik, trebalo bi .m u 4 radna dana. ·
Koliko bi bilo potrebno radnih dana drugom radni•k u da zavrsi taj
pos:t1ao bi sam radio? . . ;
f, . Trecina ~tuba je u zemlji, ·polov.ina u voc:H., a iznad vode viri
1,5 . . . . . .
KoUka je duzina stuba?

15
 /?.~~'
_ ·, 3
/ fJos.)Putnik je presao puta izmeau dva rnjesta. Kad pred:e jos
~ 8
5 km, bice tacno na sredini puta. .
Koliko kilometara su udaljena ta dva mjesta ?
1~ T~rista te planira<;> da pr~ci:e put izmedu dva mjesla. za tri da 11a.
Prvo~~~l~na 3e --presae--po10lnnu tog pu~_~, drugog dana poiov1nu ostatka ,
0

a treceg, preostalih 40 ~m.

Koliiko je ras·tojainje ta dva mjesta?
110. Kad se neki broj podijeli sa 7, a zatim izvrsi sabiranje tog
broja djelioca i .koli6nika, dobije ,se broj 63.
je to broj?
Ucenik je procitao knjigu za tri daila. Prvog dana proci•tao je
3 ! 5
- i drugog - cijele knjige. Treceg dana j e proeitao 15 strana vise nego
8 12
1
sto iznosi - cijele knjige.
6
Koliko strana je· i-mala ta la1jiga?
112. Pas je ·ugledao zeca na 300 .in ispred sebe. Zee pretrci 1 km
za 2 ·m inuta, a pas 2,6 km za 5 minuta. .
~·koje vrijerne ce pas stioi zeca?
~ Zbir brojioca i imenioca jedfog razlomka je 95. Poslije njego-
vog girvanja dobija se razlo1nak · -.
12
Odredi prvobitni razlomak.
114. Dvije duzi iinaju jedna-ke <luzine. Ako se jedna umanji tri .puta
a druga umanj-i za 10 om, tada ce trecma prve duzi b:iti za 2 cm .k.raca
od o-statka <lruge duzi.
Ko-Iika je prvobit·na duzina tih duZi?
115. Rastojanje izmedu mjesta A i B je 300 km. Mjesta C i D na~
laze se .izmedu mjesta A i B, tako da je rastoj.anje izmed:u mjesta B i mje-
sta C tri puta vece od rastojanja izmedu Ai C. Rastojanje i!Zmedu rnjesta
D i mjesta B cetiri puta je vece od rastojanja izmed:u A i D. ·
Koliko je rastojainje izmeau mjesta C i mjesta D. .na ·k arti koja je
raaena u razmjeri 1: 500 000?
116. Duz AB treba podijeliti u razmjeni 2: 3: 4, tako da rastojanje
hmectu s~edista .k rajnjih dijelova bude 36 cm.
Kolika j e du~im.a- du.Zi AB?
117. Geometar je, mjereci druiinu jedinog polja pantlji kom od 10 m,
1

nasao 210 m. Medutim, on -zna da se njegova pantljilka iz·duiHa za 5 cm.

Zbog toga je tacnu <luzinu polja .izracunao. Kaiko?
118. Prili:kom prernjeravanja duzine jednog sportskog igraliSta na-
cinjena je procentualna gres·k a od 0,8%. .
Ako je .poznato da IJTava vrijednost duZine iznosi 54,6 m, koliika je
u tom slu.c aju apsolut.na greska? ·
16
 119. Ako u 110 litara ciste vode rastvorirno 15 kg splL -kolJ.ko ce
procenaia · (%) soli sadriati dobijeni rastvor?
120. U posudi je bilo 100 kg desetprocentnog rastvora soli u vodi.
Paslije izvjesnog wemena, uslijed isparav.anja, kolicina vode 'Se smanji
na 70•kg. ·
Koliki je sada proce.nat soli?.
121. Koliiko litara destHisane vode treba da se .p omijeSa sa 4 Jitra
petprocentnog rastvora sircetne kiseline da bi se dobio jedrr).oprocentni
r.a:stvor sircetne Jdseline?
~Na skolskom takmicenju iz matemat!ike u jednom gradu u~­
stvo¥o'je 160 ueenika. Pravo ucesea na rakmicenju viseg ranga steklo
je 35% uCe.nika, a od njih je 25% osvojilo nagrad~.
Kolilrn ucen:ilka j e nagraaeno?
123. Prilikom peeenja, meso izgubi 35 % svoje mase.
1
Koli:ko treba sfrovog mesa da bi se dobilo - kg peeenog?
2
~· Radnik je u maju mjesecu na h.rne liC:nog dohotka primio sto
hiljada aitnara, sto je za 25% vise nego sto je primio u .pretho.d nom
mjesecu.
Koliki .m u je bio dohodak u apri1u?
fID_a kolrl:ko p:rocenata se poveca povrsina kvadrata ako se. nje-
gov ~ !Uveea za 10%.
126. (L. Tolstoj) KosaCi se pogode da .pokose dvije hvade od kojih
je jedna bila dva puta ve6a od druge. Pocevsi ujutru, do podne :su sv:i
.kosili ·s amo vecu livadu. Zatirn su ·s e podijelili: polovina· kosaca ostala
je na VeOOj livadi i do .Veceri SU je dokosili; dru£a po}ov.ina kosaca presla
je da kosi manju :liVadu, all <lo veeeri trisu uspjeli da je cijelu pokose -
ostao je jedan dio koji je sutradan ·pokosio jedan kosac radeci cio dan.
Kol±ko je hilo kosaca? ·
rrl~. TeCn.ost se
nalan u dvije posude. Ako Be iz prve posude prelije
\=~, 5
u ·~o-u 5 - litara, tada ce u drugoj posudi hi ti za 8 Htara manj e teenosti
6 .
nego .u prvoj.
a) Koliko je teenosti bilo u drugoj posudi prije presipanja, ako je
. 2
u prvoj posudi bilo 78- 1itara?
3
b) Koliko je teenosti -u drugoj posudi, ako u obje rma ukupno
2
78- litara?
3
128. Dva suda, zapremine 144 litra i 70 litara, ·sadrle izvjesnu ko4-
6nu vode. kko bi se veCi sud dopunio vodom iz manjeg suda, u manjem
bi ostao 1 litaT vode. Ako bi se, pak, ma:n:ji sud dopunio vodom iz veceg

17
 3 .
suda, tada bi u vecem sudu ostalo - prvobitne koHCine vode. KoHko
4
vode .J ma u sva!kom sudu? - · .
/129. Jedan trgovac kupi robe za 21 210 drinara. Od toga je prodao
2 1I 1
- sa - zara<le, a ostatak je prodao sa gubitkom - . Koliko je ukupno
3 w m
zaradio?
5
· !30. Kada od. jed.nog broja oduzmemo njegovih - , zatim od ostatka
5 . 8
odl!2iI!1emo - ostatika, a zatim od novog ostatka oduzmemo 6, ostaje
6 .
nula.~!i je to broj?
#f~U prodavnici je bilo ukupno 180 kg jabuka i krusaka. Prodato
. 3 . 3. 1
je -jabuka i - krusaka, sto iznosi - ukupne kolicine jabuka i krusa:ka.
1

8 10 3
Koliko je bilo .kilograma jabuka, .a koliko krusaka?
#'132. U sudu A ima 8 Htara v:ina i 7 litarra vode. U sudu B nalazi se
s·m jesa od 11 litara vi111.a i 9 liitara vode. Izvadimo iz sv.akog suda po 7
litara, pa onili 7 litara iz suda A sipa:mo u sud B, a opjh 7 litara iz suda B
sipa.mo u sud A. Kolika ce bi:ti ·k olici.n a vode u sudovima A i B poslije
presipanja;
;Jt 133. Kada se iz jedne pune cisterne .preHje u drugu, praznu cister-
P' 1 . 1. .
nu, najprije - teenosti, a zatim jos - preosta1e tecnosti, onda ce u dn1-
8 3
gu ds1ernu ·r noei da stane jos 24 litra tecnosti. I<;oiiko Htara zahvata
svaka od ovih cisterni, ako u prvu maze da stame dva puta viSe tecnosti
·nego u drugu?
134. Cetiri druga su zajedniC:ki kupili fudbaisku lopiu. Prvi je dao
polovinu :sume novca (koHko je kostala lopta), drugi je dao treCinu sume
koju su ·dala ostala trajiCa, a treci je dao cetvrtinu sume koju su dala
ostala troj1ica. CetvrtJi je dao 200 dinara. KoJi.ka je cijena lopte? -

IV. JEDNACINE I NEJEDNACINE

135. Primjenom jednacina rijesi slijedece zadatke iz prethodn'c)g

poglavlja: 88, 90, 91, 94, 95, 103, 105-114, 121, 124, 127 i 128.
136. Rijesi jednacinu
[(SxT-178)·15+90]: 45=63.
_ 137. Dva bazena jednakih zapremiria puna vode treba ispraznitl. U
isto vrijeme otvore se slavine za isticanje vode iz jednog i iz .drugog ba-
zena. U toku prvog sata iz prvog bazena isteklo je 184 m 3 vode, a iz dn.1-
18

:j
.'
=j
:.1
!..}

""
 gog 346 m 3, i ta·k o je u drugom bazenu ostalo cetiri puta manje vode nego
u prvom. .
Koliko -kubnih metara vode (zahvata) zaprema bazen?
11
138. Dat je. razlomak - .
17
Koji prirodni broj treba dodati brojrocu i imeniocu, pa da se do-
3
.bije -razlomak -koji je jedna:k -?
4
31
V o j i broj treba oduzeti o·a brojioca i imenioca razlomka -
1 67
da bi se dobio razlomak jednak. -?
A':) 3
,~Ako se jednom broju doda 0,9 i dobijeni zbir .pomnozi razli-
kom brojeva 1 ~ 0,4, dobija se. 2,412.
· Koji je to . broj?
_ 141. Zami;s1io sam broj, od nj.ega oduzeo 1,05, razliku sam pomnozio
bro}em 0,8, proizvodu sam dodao 2,84 i .dobije.n u sumu podijelio sam
brc;>jem 0,01 tako sam dobio 700.
Ko ji sam broj zami'Slio?
1
142. Izletnik je najprije 3 - sata pjesacio, a zati.i-n 2,5 sa1.a vozio
. 2 .
bid.kl i za sve to vrijeme presao 37 ,7 a@n. Brzina kojom je vozio bicik.l za
km .
5 - veca je od brzine pjesacenja.
h . .
Kolike su j edna i dru.ga brzina? .
~\ 7
~roju 2 g- treba dodati trostruku vrljednost jednog nepozma-
tog broja da bismo dobili 3,5.
Izracunaj nepoznati hroj.
. 3
r;;;4.) V.isina .kuee je 10,2 m, a topole 8-m.
~ 4
1
Kohko treba da naraste topola · da bi hi.la visa od kuce za 2 - m?
2
4 -11
. 145. oci kog b-roja treba oduzeti zbi.f brojeva 3 - i - da bi dobi-
5 12
jena razHka bila ve¢a od razlike tih brojeva?
1%. Ako Nad.a prede na putu od svoje kuce do skole 0,7 km, ostane
1
joj' do skole manje od -km.
2
Koliko je udaljana Nadina kuca od S:kole?
 3
J47. Aiko se dvo:strukoj vrijed'.nosti nepoznatog broJa ·doda 9 - zbir
3 4
neee biti veei od 27 - .
0
0
Iz:racunaj v.rijednost nepqznatog broja.
3
2y--
5
-@odredi vrijedn?st prornjenljive y u izrazu - -- - ta'ko da
6
izraz predstavJja razlomak Cija je vrijednost manja od 1:
. 149. Za eetiri sata (easa) automobil je presao viSe od 310, a manje
od. 318 km.
Kornko je izilosila prosjeena brzina tog automobila?
150. .AutomohiI je .p ut od mjesta A do mjesta B presao brzinom od
km km
60 - , a vratio se iz mjesta B istim putem u A .b rzinom 40 - -.
h . h
Odredi njegovu sred:i.-iju · (prosjecI,lu) brzinu na cijelom putu (tamo
i nazad). · ·
~ Za 4 <lana prodato je Zito iz magacina. Prvog dana prodata je
i CJ .1
- Zita~ ·drugog - ostatka, treeeg S puta vise nego cetvrtog, a cetvrtog
3 4
dana 90 tona manje nego prv9g da;na.
Koliko je rona Zita prod.a.to za sva cetiri dana?
~ Tri kanapa zajedno i:maju duzinu 29 metara. Ako se od jednog
c_:7 1 . 1 1
odsijece - a:ijegove du.Zine, od drugog - njegove duii.ne, a od treceg -
4 3 2
nj.egove duiine, .preostali dijeiovi su jednake duiine.
Koliika je prVohitna duZina svakog kanapa?
153. ·Rastojanje izmeau mjesta Ai B bioikHsta je presao za 23 sata.
Polovinu puta pre5ao je brzinom od 40km na sat, treCinu puta brz1nom
30 km na sat, a ost.ata:k puta 20 km na sat.
,Mredi rastojanje :i zme(iu mjesta ~i B.
( ~ Majci je bilo 28 godina ·k ada je rocli.la sina.
Koliko ce godina biti majci a koliiko srinu 1988. godine, ako je 1978.
godine 'Sim bio cetiri i po puta mladi od m~j:ke?
~~ Zairi:1 i Emina i~aJi ~u ukupno 900 dinara. Kada je Za~m po-
troSio - svoje sume,· a Ernina - · svoje sume, zakljucili. su da su potrosili
8 . 10 .
jednu treemu ukupne sume: Koliko je sva.ko od njih irnao novaca?
i
/ . 156. Cifra jed:inka nekog broja je 0. Ako je izbrisemo, .tada se taj
\ _j broJ smanji za 37 215. Koji je to. broj?
20

I
 157. Na r ijeci je bilo 12 eamaca. Neki Ca:mci su imali po 6 sjediSta,
a ostal;i po 4 sjed.ista. Ukupan broj sjeclista u svim camc:irrna je 60. Koli-
ko ima camaca sa po 6 i camaca sa po 4 sjedista?
158. Autobus krene s pocetne ·stan.ice s odrederrim brojem putn.ilka.
1
Na prvoj stanici izaae - putnika, <:!. na drugoj stanici uae 15 novih put-
7 3 .
nika. Na trecoj stanici izad:e - putnika koji su -stigli na tu .staniou i na
.,, 5
krajnju stanicu se doveze 18 putnika.
Kohko putnika je na pocetku tislo u autobus?
(J_~ Ako ·nekom broju dopisemo zdesna 9, do:bijeni broj po.dijeli- ·
L//mo brojem 13, zatim dobijenom koliCniku dopisemo 1 i dobijeni bro:j
podijelimo brojem 11, dobija se 21. Nadi taj broj.
160. Na pitanje »Koliko je Ca.sova?«, otac je odgovorio sinu: »Cetvr-
tina proteklog vremena i polovina preostalog vrernena ovog dana daju
tacnc vrijeme«. Koliko fe hilo easova?
161. Cifra jedinica dvocifrenog broja je za 3 veea od cifre desetica.
Ako podijelimo taj broj zbirom njegov.ih cifara, dobija se kolitnik 3 i
ostatak 4. Koj.i je taj broj?
162. Na .prijemnom .i spitu trebaio je rije5iti 20 zadata:ka . Za svaki
rijesen za<lata.k uceriik dobija 5 bodova, a za svaki nerijesen zadatak odru-
zima mu ·s e 3 boda. Na kraju, ucenik je imao 52 bcxla. Koliko je zadataka
rijesio? · ·
163. Jedna brigada moze da zavrsi-neki posao za 10, a druga ·za 15
dam.a. Na tom poslu anga.Zovana je trecina prve i dio d.ruge brigade, told.ki
da se posao moze zavrsirti za 12 dana. Koji je to dio druge brigade? (Izra-
zirti ueocentima.)
164t Otac ima tri sina. Sinovi dobivaju ·m jesecru dZeparac na slije-
/ 1 .
deci iilacin: prvi sin dobija - od u:lrupne svote predv!idene za· dZeparac i
3 . .
1
jos 30 dioara; drugi sin dobija - preostalog di;jela uveCa.nu za 30 dmara;
3
· treCi sin dobija preostalih 350 dinara.
Koliko je novaca otac namijenio sinovima za dZeparac? Koliki je
d.Zeparac dobio s.vaki sin pojedinaeno? · . .
_ 165. Av.ion je krenuo iz mjesta A u ·mjesto B. Poslije 8 Ca.sova leta
predeni put je bio za 400 kilome-i ara veCi .od os.tatka puta. Ako poveea
km
brzinu za 1~ h' preostali dio puta precie za 4 easa. ~oliika je 'dU.Zina
njegovog puta i2rrnectu mjesta . A i B?
. 166. Ja sada i:tn;mi eebh..r.i puta vise godina nego sto je imala moja
, , / sestra tkada je bila dva puta mlacia od mene. Koliko god:ina :in1am ja, a
V/~oiiko sestra, ako cem-0 kroz 15 godina ·i:rnati za:jedno 100 godiraa?

21
 16!. Pr:i traktor moze izorati ne-ko polje za 15 sati , a drug:i za, 20
sati. Nakon jcdnog sata oranja prvim traktorom u pomoc jc dosno drugi
traktor i zajed.D.o su poorali cijelo polje. Koliko su sati ovi traktori oraH
zaje~':l\ · .
~ Rijesi nejed.nacine:

a) ~+~.1-=-x:__:_)<-l;
2 4 I3 3
l y \ 1 . 1
b) 0,6·
r~-4 J-3>12;
3 rx
c) 1 5· ,3 - 21 >0;

d) - 2 : , I:- o.2y I< 0;

e)· : · 1,2 - f :X )>o.

. .169. Odredi vrijednosti .prqmjenljive x, x·eN, za koje je vrijednost
izraza ·
s-[3+C-4+x)-1J _veca od -2.
1
17(). Za koje vrijed....'Tlosti x, xeZ, je: - -(2-x) 2 ·(4-x)<O?
5
1 .
171. Za koje vri]ednosti x razloma:k - ima vrijednost manju od 1?
. x
a-1
172. Za ·k oje vrijednosti a je izraz neg~ti:van?
2
a f1
173. Za koje ·vrijednosti promje.rtljive n, neZ, j~ tacna nejednaikost
-3+n<2(n+3)<n+·1?
~Napisi. sikup cijeli..'h brojeva koji zadovoljavaju nejednaCinu
\_;) . 1 2-n 7
. -<·· <-.
. ~ -4 6 8
... · ·_ s. U ..skUJ?U p:rtl.~ih br9jeva odredi vrijednost promjeniji:ve a
koJl · za ovolJava~iU Jednacmu
3 a+3 7
- < < -..:.
4· 6 5
22
 V. GEOMETRIJA

176. Nacrtaj cetiri poluprave s istom pocetnom tackom.

Koliko razlicitih uglova (kutova) one odreduju?
177. Koje sve vrste uglova moze predstavljati ugao koji nastaje kao
razlika joonog nekonveksnog i jednog tupog ugla?
178. Koliko puta, za 24 sata, minutna i satna kazaljka obrazuju
pravi kut? . ·
179. Dati su uglovi od 90° i 3ff sa zajednickim -krakom i istim tje-
rncnom . ·
Koliko ~ · epeni moze imati ugao koji predstavlja:
a) uniju . .ih uglova, b) presjek tih uglova?
180. Neka je presjek dva kuta poluprava.
Da li je tac.no da ce u takvom slucaju njiliova nnija predstavljati
zbir tih kutova? ·
. 181. Prema datirn podacima na sl. 3 izracunaj kutove u., ~' y, x,
V, Z i k.

3y

a) b)

cJ d) .

<:J.+ 0:: /3
ct+}':: 13

e)
SI. 3.

23
 182. NLl slici 4 data je prava CE i pravi uglovi BOD i FOA . Ako jc
4: COD= 32'· 32' i <: FOE = 25° 25', izracun aj mjeru u gla <t: AOB .
183. Na slici 5 je <t: BOE= <t: AOC.
a) Koji sti jos uglovi jednaki, ako je <t: COE= 100° i <t: BOF= 150°?
b) Izracunaj <t: BOC.

F
0

SI. 4. SL 5.

~Dv~je prave sijeku se u tacki 0 i obrazuju cetiri l.ruta. Zb.ir"

una~ ostr ih kutova j ednak je polovini jednog od 'lUlakrsnih tupih
kutova.
Odredi velicine sva ceti.ri kuta.
i85. Dat je kilt od 13°.
Pomocu sestara i lenjira podijeli taj ;kut na 13 jednakih dijelova.
186. Izracunaj mjern para 'komplemenitarnih .kutova ako je jedan
od njih sedam puta veCi od drugog.
187. Dva kuta su :komplementarni.
IzracW1aj u steperiima zbir njihovih suplementarnih kutova.
188. Razlika dva suplementna kuta je 1°2'.
Koliki su ti kutovi ?
189. Kut a, veCi je od svog :komplementnog kuta tatno za on°"
liko za koliko je manji od svog .suplementnog kuta.
Koliki je mjerni broj kuta fJ.?
190. Jedna buba .ide brzinom od 3 mm za 2 sekunde duz minutne
kazaljke sata (casovnika) cija je du.Zina 36 dm. .
Za koli:ki ugao ee se obrnuti kazaljka dok buba prede cijelu kaza!j-
ku (od centra do vrha)?
191. a) Neka je C srediste dtiZi AB i S proizvoljna ta.Oka.
Doka.Zi da je
~ ~ --?
SA+SB=2·SC.
~
b) Neka
~ ~
SU s, A,
.
c i B cetiri proizvoljne tacke ravni takve da je
2SC=SA+SB.
Doka.Zi da je tada C ~rediste du.Zi AB.
;:, 192. Izlomljenu liniju ABCD (sl. 6) preslikaj trainslacijom kojoj
'H
!11! odgovara vektor;, a zatim njenu slilru preslikaj translacijom ;kojoj od-
l!!l · govara vektor b.
I•(trll:..:\::):..._;·. ·. 24
lrftl
ti~
f·~f
;·ili
 B

A D
\
. Sl. 6.
. ~

193. Dat je . .kut xOy i ·vekto:r v.

KonstruiSi trougao (trokut) ABC Ciji je jedan ugao dati u gao xOy,
. -?
a stranica BC, smatrana vektorom, jedna:ka vektoru v.
!94. DokaZi da su simetrale naspramnih uglova pravougaonika (pr a-
vokutnika) paraleine. 1 ·
195. Izmedu dva . mjesta M i N nalaz.i se kanal s paralelnim oba-
lama a i b. · · · . ·
Kako postaviti most AB preko kanala, ta!ko dp. duZina mosta bude
sto ,je moguce manja a da pri tome put M.A..BN bude st.o je moguce kraCi?
19~. PolupreCnik k.ruZnice . k je 3 cm. K:rufuica dodiruje pravu p,
a taoka M, koja je van prave p, prip.ada toj k:ruZnici.
Konstruisi tu knifnicu. Koliko zadatak. ima rje5enja?
Ispitaj sluCa;j kada zadatak nema rje§enja.
197. Koliiko ukupno osa s:imetliije ima data figura (sl. 7)?

a) -
Sl. 7.
25
 198. Nacrtaj u ravni pravu p i tacke A i B van te prave, taiko da
ta6ka A bude udaljena: od prave p za 2 cm a ·taoka B za 35 mm.
Odredi tacku M na pravi p jednako udaJjenu od tacaka Ai B . Da li
Je zadatak uvijek mogucan?
199. Dat je zbir s i razlika d duii a i b (61. 8).
KonstruiSi te duZi (a i b):
s d

SL 8.

200. Data je prava p i dvije tacke A i B.

Na pravoj p naai tacku M tako da zbroj AM+ MB bu de najmanji
ako se:
a) taoke A i B nalaze sa razliCitih strana prave p,
b) tacka A i tacka B nalaze sa iste strane prave p .
201. Dati ugao pOq (sl. 9) presH.kaj osnom .simetrijon1 u odnosu na
datu pravu s (sl. 9).

SL 9.

202. Nacrtaj dui AB i konstruisi njenu simetralu s.

U. istoj ravni odredi tacku Ai tako da nije AA1 Es ni i\1.B Es. Kon-
struisi samo poniocu lenjira tacku !'11 sirnetricnu sa M u odnosu na s.
Obrazlozi -konstrukciju! · .
203. Data je simetrala s duzi AA, i taC.ka B u istoj ravni.
Koristeci se sa·m o Ienjirom, ·k onstruisati taoku B 1 ko ja je si•m etricna
tacki B u odnosu na pravu a.
204. ·nata je prava.p i tacka M van nje.
Konstrui-Si kvadrat cije je jedno tje1ne tacka M, a p mu je osa sime-
trije- koja prolazi kroz sredista paralelnih stranica. .
"205~ KonstruiSi kruznicu Ciji centar pripada datoj pravoj p a koja
prolaza kroz date tacke A i B. (Izaberi za polozaj p, A i B, tako da je
pOAB={M}, A¢p, B¢p.) .
206. Konstruisi kruinicu koja sadrzi tacke A i B i dodiruje pravu t
u taoki A (Aet, B¢t). · ·

26
 207. Na obali kruZnog jezera odredi lokaciju za .kupaili-s te tako da
1

on.o bude jednako udaljeno od sela M i sela N. (Prvo daj geometrijsku

for.tnulacidu zadatka.)
208. Odredi lokaciju za stadion koji ce biti jed.nako u<laljen. od dva
naselja i od <lva prava puta koji se sijeku.
209. Na o:bali kruznog jezera odredi lokabiju za kupaliste tako da
OTI<? bude jednako udaljeno od dva prava puta koji se sijeku.
210. Konstruisi krufuicu koja dodiruje .krak Oy i krak Ox u tacki
A ugla xOy (sl.. 10).
21l. Konstruisi kruznicu, clji je poluprecnik 3 cm, koja dodiruje
oba kraka ugla xOy (sl. 11).

x x_
0 A n
SI. 10. .SI. 11.

2i2. Dat je ugao s nepristupacnim tjemenom S.

Nacrtaj dva puta veCi ugao od datog.
213. Dat je ugao s nepristupacni-m tjemenom 0 i tacka M, koja je
nepristupacna na jednom kraku.
Kako da iz·mjeris rastojanje OiVJ?
214. Kako ces izmjeriti rastojainje tjemena kutova ako su ona ne-
pristupa6na? ,
215. KonstruiSi simetralu ugla izmedu pravih a i b ako se ove dvije
prave ·ne sijeku ·na crtezu.
216. a) Konstrukcijo1n odrecli tacku prave a koja je jednako uda-
ljena od krakova ugla a (sl. 12).
b) Konstrukcijom odredi tacku koja je jednako udaljena od pravih
p, q i a, pll q (sl. 13).

SI. 12. SI. 13.

27
 217. Konstruisi knJznicu koja dodiruje datu kruznicu k u tac-kii M
sadrli datu tacku A.
218. Dvije praYc se sijeku i obrazuju {)Stre i tupe uglove.
KonstruiSi· kruznicu poluprecnika 25 mm koja dodi:ruje date- prave.
Koliko zadatak ima rjesenja? .
219. Dcite SU tacke A i B . KonstruiSi kruznicu ciji je poluprecnd1k
dvaput veCi ud duii AB, tako da tacke A i B pripadaju kruznici. Neka je
precni!k te kruznice BD. -
KonstruiSi tangente kru2.nke u tackama B i D. Kakav je medusobni
polozaj tih tangenti?
220. Dat je ,krug.
a) Kojim se preslikavanjin1a dati krng moze preslikati na podudarni
krug? Nacrtaj dati krug i izvrsi vise razliCitih preslikavanja. ·
b) Uradi isto ·za: kvadrat, pravougaonik, duz, pravu, trougao .
. 221. Prava p i tacke A i B, van nje, pripadaju istoj ravni. Odredi na
ovoj pravoj tacku M tako da duzi M.4 i 1\1B obrazuju sa pravom p jec1n.ake
uglove.
222. Na kraku Ox ugla xOy data je tacka A (OA=3 cm).
Odredi na ·k ra.ku Oy tacku B tako da zbir OB +AB bude jednak datoj
duzi ·m (m=5 cm).
223. Na ·s1ici 14 je: AxllBy, et.=47° i f3=21°
Izracunaj mjer-ni broj ugia ACB.
-v~--~--~~~~~~~~~~~~~~--_,,,.A

"

y
SI. 14.

224. Iz jedne tacke u unutrasnjoj oh1a:sti ·t upog ugla povucene su

normale na njcgove krake i tako je dobijen ostar ugaq.
2
Ako ovaj ostar ugao iznosi - tupog ugla, "O<lredi yelicine tih uglova.
3
225. Kraci os-trog i tupog kuta uzajamno su normalni.
Odredi mjerne brojeve tih -k utova ako je njihova dvostruka razliika
jednaka mjernom broju tup-0g kuta.
226. Pairalelne prave a i b presjecene su pravama ·c i d tako da
<r.(a, d)=a.=44° 52' 43" i <r.(b, c)=~=30°7'17". ·
. Nacrtaj sHkm i odredi (bez mjerenja) ugao y :izmedu prarvih c i d ..
227. Izvrsi rotactlju tacke A z~ prav ·u gao oko tacke 0 i dobijenu
tacku Ai rotiraj z~ prav ugao oko tacke 0, ta:ko <la. se dobije taCka A2.
Zasto se .srecliste duii· AA2 nece promijeniti ako se :uzme dniga· tacka
A i izvrse ove rotitdje na isti nacin?
28
 228. Date su koordinatna ravan i tacke A (3,0) i A1 (0 ,3) . TaCka A pre~
slikaaia ije rotacijom. u taeku Ai1 pri cemu je koord:imatni poeetak centar
te rotacije.
Tacke B (4,1) i C (0,4) preslikaj tom rotacijom.
1
229. Data je jedna prava i dV:ije kruZnice OiJi su centri sa raznih stra-
na aate :prave.
.Konstxuisi jednakostranican trougao· ta:ko da mu dva tjemena pri-
padajru datirn kruZnicama, a jedna od visina da mu pripada datoj pravoj .
230. O<l svih trouglova kojima je data pDvrsina i jedna stranica,
konstr.uiSi onaj koji ima naj.manji obim.
231. Konstruisi jednakostraniean trokut cije ce se j edn.o tj eme na-
laziti u <latoj tacki A, . drugo tjeme - na da:toj pra:voj MN, a t rece tjeme
- na <latoj kruZ:rllci k.
232. Konstruisi jednakostranican trougao ako mu jedno tjeme lezi
u datoj tacki A a drnga dva - na dvjema datim p.ravama min.
1

·233. Konstruisi jednakostranican ti-ougao date_ stranice a, tako da

mu <lva tjem.ena pripa<laju dvjema <latim parale1nim pravama, a t rece
tjeme pravoj ,koja sijeee ove dvije paralelne prave.
234. KonstruiSi jecL1akokrak1 trougao kod 'k oga je dat ·k rak b i vi-
sina hb povucene na taj krak
235. KonstruJ.S.i pravougli trokut, a-ko mu je jedna kateta 3 cm , a
visina :koja odgovara hipotenuzi 2 cm.
236. Konstruisi pravougli trougao, ako je raziika kateta b-a=4 cm
i ~=30°, b>a. ·
237~ Konstruisi trougao ABC pomocu stranice BC=6 cm, tezisne
dU.Zi k~ja polazi :iz tjemena B , tb=S cm i vii.sine koja polazi iz tjemena A,
ha=4cm".
238: Konstruisi trougao ABC ako je dato: srediSte stranice BC (ne:ka
je to taoka M), podnozje visine iz tjemena·C (neka je to tacka P) i podno-
zje visi:n.e fa tjemena A (neka je to tacka Q).
· 239. KonstruiSi pravokutnik ako je data stranica a=4 cm, a zbir
dijagonale i: druge stranice je 8 cm.
_ _ 240. Dat je (proizvoljni) trapez fi...BCD. KonstruiSi pravu c, koja pro-
!;;ci 1kroz jedno tieme datog trape2a (npr., .k roz tjeme D) , tako da njome
trapez bud~ podijeljen na dva dijela jednaka po povrsini.
241. U ·t rouglu ABC dliZ BK je sirnetrala ugla, K EAC. Ako je
<r.BKC=70°, izraeunaj razliku uglova ACB i CAB.
242. Ugao A u trouglu ABC -iznosi 52° 20', a ugao B je 46° 34'. Data
je praiva p ·koja sijeee stranicu AC u ·tacki M, stranicu BC u tackj N i pro-
du.Zetak ·stranic'e AB u tacki P. Odredi unutrasnje uglove trougla BNP,
a:ko:G
· CMN~70°23'.
~ ·243. Jedan od kutova pravokutnog trokuta je 32° ..Iz tjemena pra-
.. vog, · a ·k onstruisane su tezisna du2, simetrala. kuta i visina. Izracunaj
kut izmedu teti&ne duZi i simetrale kuta i ;kut izmedu simetrale kuta i
~sine. ·
) ~Hipoten;u;a 1lB pravouglog trougla ABC produ2ena je na obje
stra~o da je AE=AC i BD=BC. Tacke E i D su spojene sa tjemenom
C. Izraeunaj ugao BCD.

29
 . .
245. U trouglu ABC .ugao B ·je 15°, a ·l.lgao C je 30°. Prava koja sa-
drzi tjeme A i norma:Lna je na stranicu AB si.jeee stranicu BC u tacki D.
Doka2i da je B,D=2AC.
246. U ravni trougla ABC povucena je prava p koja sadrzi tjeme C,
paralelna .je s:imetrali ugla ABC i sijece produzetak strain.ice AB u tacki
D. Do~a2i da je BD=BC.
247. Duzi CCi i AA1 su vi-sine trokuta ABC. Dokaz-i da je ~ CAA1+
+ .:rACC1= -=rB. ·-
248. Dafje jednakostranicni trougao ABC. Na produzetku visine DC
(preko tjemena C) data je tacka M, tako da je MC=AB. Dokazi da su
uglavi -=rACB i _ :.crAMB ·k omplementni .
249. Dat je para1elogram ABCD kod kojeg je AB =2BC. Srediste lv!
stranice AB _spojeno je sa tjemenima C i D. Izracunaj koliko stepeni iz-
nosi kut CMD.
250. DDkazi da je centar upisanog kruga u trouglu od svih tjemena
najbliii tjeme.nu naj'veceg ugla.
251. Prava normalna na osnovici AB jedna:kokrakog trougla A.BC
sijece krak BC u tacki M i produzetak kra.k a AC u tacki N . Dokazi da je
trougao CMN jed.11akokraki.
252. Neka su A, B i C tri tacke koje ne pripadaju istoj pravoj i neka
su k1 i · ki kruznice s precnicima ..4.B i BC. Ako je li-1-:;:B zajednicka tacka
krufuica k1 i k1, dokaZ:i da tacka kl pripada pravoj AC.
253. Dat j~ pravougaonik ABCD i tacka A1 simetricna tjemenu A u
odnosu na dijagonalu BD. Prava BAi s:ijece stranicu CD u tackilvf. Dokazi
qa je trougao BDM jednakokraki.
254. Dat je jednakokraki trougao ABC cija je osnovica AB. Na pra-
voj AC, po redoslijedu C, A, D, uzeta je tacka D, a na kraku BC tacka ivf;·
taiko da je· AD=BM. DokaZi da osnovka AB polovi dobd.jenu duz DM.
255. Iz tjemena A pravougaoni=ka ABCD spustena je normala na di-
jagonalu i produzena je za svoju duiinu do tacke F. Do:kazi da je: a) duz
BF normalna na duz DF; b) cetverougao BDFC jednakokraki trapez.
256. Dat je trougao ABC. U tjemenu A konstruisane su duzi (.duzine}
AD i AE, tako da je AD normalno na AC i AD=AC, a AE normalno na
AB i P.E=AB. Pri tome su tacke B i D s iste strane prave AB. Dokazi da
je BD=CE. .
257. A..:ko zbroj dva spoljasnja ugla trougla iznosi 270°, onda je taj
tr~ugao pravougli. · Da li je tacna obratna teorema?
258. Dat je paralelogram ABCD i tacka M na stranici AB, tacka N
na stranici CD, tako da je MB =DN. Uga~ ANB je 147°. Koliki je ugao iz-
medu dijagonala cetverougla BCNM? ·
259. U jednakokrakom trouglu ABC (AC=BC) v-i·sina povuceria na
krak .i visina povucena na oS:novicu sijeku se u tacki E tako da je CE=AB.
Izracunaj uglove datog je<lnakokrakog _trougla.
260. Dat je paraJelogram ABCD, ·kome je unutrasnji ugao· -kod tj.e-
mena B tup. Stranice AB i BC .produzene su preko B i na produzecima su
konsttuisane tacke E i· F, tako da su duzi BE i BF osnovice jednakokrakih
-trouglova BCE i ABF. Dokazi da je trougao DEF jednakoktaki.
30
 261. Stap smo razclijeliJ.i na tri dijela,' taiko da.je sv_akJ _slijedeC:i dio
polovilna prethodnog. ·More li se od tih dijelova ·sastaviti trougao. Obra.;
zlozi odgovo.r. .
262. U ravni jednakostraniC.nog trougla ABC je ·data tacka M; Do-
k~ & je . ·
. . AM+MB;;?;MC.
· 263. Obim jedna~kokrakog trougla ABC je 50 cm. Na ik ra1k BC povu-
Celfa je teZJSna dui- AD. O<lredi stranice trougla ABC ako j e obim trougla
ACD veCi za 4 cm od obima trougla ABD.
264. U p~vokutno:rq .trokutu ABC, cije su katete AC=6 cm j BC=
=8 cni, povucena je simetrala CD pravog ugla; Prava paralelna s a tom
sLrrnetra·I om, pov;ucen~ kroz tjeme B, sijeee produ2etak ,katete AC u E.
Izracunaj povrS.inu trokuta ABE.
26?. a) Dokazi da Se centar opisanog kruga 'k od pravoug}og trougla
na1azi u sre<liStu -njegove hipotenuze~ ·
b) Kakav je trougao Cija j~ povrsina jednaka proizvodu v.isine i te-
Zisne duzi -k oje su_ povuee:µe iz is tog vrha trougla? ·
- 266. Ako stranicu A.C jednakostranicnog trougla ABC p_roduZimo
preko tjemena C do tacke lvf., pa tacku A1 spojimo sa tjemenom B : onda
je obim trougla ABi\.1 52 crri, ·a obim trougla BCM 44 cm. Koli!l;d je obim
trougla ABC?
267. Obim paralelograma je 50 cm. DijagonaJe ga dijele ? a dva para
poduda:i"""'["lih trouglova ciji se obhni razlikuj"µ za po 5 cm. Kolike su st ra-
nice paralelograma?
268. · a) A..ko jecL."1u strarucu pravougaoirika smanjimo zg. 4 CJ.il, a dru-
gu poveeamo za 4 om, <lobicemo kvadrat povrsme 100 c-m 2• Koltka. je po-
·vrsina _pravougaonika?
ib) Odredi s-v::e parove nrirodnih brojeva···k oji mogu hit( du.Zine stra-
nica onog pravougao:ni-ka, ~C.fja je povrsina jedn~a povr sini kvadra ta
stranice 6 cm. · ·
269. a) Za koli_l<:o ce se procenata poveeati povrsirrla :k:JVa<lrata, ako
mu -se Stram.c a poveca za 40%. Sta ce pri tome biti -sa obimom 'kvadrata ?1
b) Ako se stranica kvadrata produii za 3 cm, ·onda mu se povr sina
poveea za. 39 cm2 • Izra6unaj ·koliko. iinose . povsine prvobitnog i :novog
kvadrata. ·
_ · 270. Stranice kosouglog pa:raJe1ograma (romboida) su 7 cm i 4 cin.
U kojem odnosu stoje povrsL."1e dijelova na :koje je taj pa:ralelogram po-
. dijeljem. s-=JA-netralom jednog njegovog unutrasnjeg ugJa?
27,1. Jedan krak trapeza ABCD veCi je od drngog kraka z-a 4 om, a
manj.i od vece osnovice za 2 cm. Izraeunaj obim trapeza, ako zbk ikTa-
kova i manje osnovice iznos:i :fO cm, a dijagonala-AC je simetrala ugla A.
· 272. Dijagonale AC i BD proizvoljnog trapeza A.BCD s:ijeku ..se u taoki
0. Dokaif da su povrsine tro.u.giova ADO i BCO jednake medu sobom .
. 273. Dijagonale. tra:peza SU duge po 6 cm i meausobno SU nor.ma.hie.
Izracunaj 1povrsinu ~og trapeza. ·
274. Oko ·kt-:uga, polupreenika 4 cm,. opisan je jednakokraki trapez.
Povrsina tog trapeza je 80 cm2• IzraOu.naj obim :t og trapeza.

31
 27.5. Neka je E .srediste kraka .AD trapeza ABCD. DokaZi da je po-
vrsL11a trougla BBC jedna:ka polovini povrme trapeza.
276. Izraeunaj povr5inu trapeza kome je jedan krak 9 cm, a rasto-
janje :srediS.ta ·<lru.gog kra.ka od datog ·kra.ka 8 cm .
.m. DokaZi da je sv:aika stranica troug·i a manja o<l njegovog polu-
obima.
278. TeZiSna ·i inija trougia m.anja_je od poluzbira stranica izmeau
ko Jil ,l ezr.
..h v• n- ·1--~·1
UJ:U:i.LJl.
279. Zbir teZis.nih ii.1."'lija trougla veCi je od poluob-ima, a manji od
obhna trougla. Doka2i1
280. Zbir dijagonaJa svakog cetverougla ma:nji je od njegovog obi-
ma, a veei od poluobima. Dokazi'! ·

VI. RAZN.11. ZADA.CI

281. · DeSLfruj ovo zb-rajan.je, tj. ti.mJesto slova stavi odgovarajuce

cif.re, itako da -zbrajanje bu.de taenu. Ista slova znace svuda istu cifr.u, a
:razliCi.ta slava - raZliaitu oifru.
a) SNEG VAGON
+· KRUG b) + VAGON

S~O~T SOSTAV
282. DeSifruj. slijedeCi mozaik,· ako svaiko slovo znaCi jednu cifru:
RDR -EM RAE

I RH DR
EH +MR ARM
283. Sli!jedeee riizove prirodnih brojeva produz.i za po dva clana
(broja):
a) 21, 18, 16, 13, 11, 8, - , - ;
b) 1, 4, 9, 16, 25, 36, - , .........;
c) 3, 4, -6, 9, 13, 18, - ,. - ;
d) 4, 8, 10, 20, 22, 44, .-.-, - ;.
e} 15, 16, 14, 17, i3, 18, - ,. - ;
£) 1.6, 12, 15, 11, 14, 10:, - , - ;
g) 16, 3, 16, 4, 16, s, -, -;
h) 25,· 24, 20, 19, 15, 14, ~, - ;
.k) 3,· 6, 7, 14, 15, 30, - , - ;
m) 3, 9, 5, 25, 7, · 49,- - , -~
· 284. U tablici a) up:isaci su brojevi prema nekom pravHu. NapiSi
to pravi:lo i upiSi brojeve koji nedostaju. ·..
Isro i za tabli.ou· b).
· ~

. a) 1-i I 3 I s I 9 I"· f33 f · I

32
 285. Prema kojem pravilu se javljaju broje-
v1 u navedenoj tabeli?
Koji broj nedostaje?

286. Ka.kc cemo bez tegova odmjeriti 2 kg 250 g bra.Sna, ako je dato
9 kg brasna, nekcliko praznLh (i potpw-io :istLh) vrecica :i terazije bez
tegova?
287. a) Balcn od 10 litara napunjen je vLn.om. Svo vino treba podi-
jeliti na dva jedI1aka dijela, kcristeei pri tome jedan baion od 7 litara i
. ' c-d.,..,,.
jeuan Kk?
.::> ntra. _ a_ o.
b) Kako se pomoeu sudova od 5 litara i 7 -Iitara moze zahvatiti iz
rijeke tacno 6 Htara vode?
c) Ka:ko cemo pomocu 2 sud?, od 10 litara i 7 Iiiara, 7.ahvatiti iz
rijeke tacno 8 Iitara vOde?
2..88. Imamo t.!.i Hsta papira. Neke od njH1 podi1eii;no (iscijepar110)
na 3 <lijeia. 0V1J ;}operaciju« produ2i.mo, tj. :neke listove opet podijelimo
(iscijepamo) na 3 dijela, i t;ailco nastavimo dalje. l\Ie-ko je prebrojava.'Tlje:rn
utvrdio da je u jednom momen.t\l bilo 100 koroada. Da 1i je prebrojavanje
, .• . .. :i ,,......
0110 !:aono. vb.raz oz1.
I v•1
289. Sve prir0t.:kJ.e brojeve od 1 do 100, mimajuci u ob---.d.r i n1L.'1,
razclvoji u d.va -skupa: skup parnih i skup neparnili brojeva.
a) Odredi u kom skupu i za koli'ko je veci zbiT svih cifar~ u.potreb-
ljeriJh za zapisivanie s0.h brojeva-odszovaraiuC...~ skupa.
b) UracH fati 2adatak za sve prirodne b-rojeve od 1 do 1 000.
290. Tri seljaka pooru. devet njiva za 12 satl.
Koliko bi sati utro§ila dva -seljaka za tri njive?
~91. Skupi1o se 26 ljudi od ·kojLl-i svaiki poznaje ne rrn~nje od 13
prisutnih.
- Dokazi da se uvijek medu njima mogu izabrati 4 oovjeka i razmje-
stitl oko okrug1og stol-a tako da svaki sjedi j'7;rnedu svojih po7.:mmiika.
292. &nir!P. j.e imala 3, a Atifa 5 malih ookolada. NJih dvije, zajedpo
sa Nata5Dm, pojele su sve cokolade. Nata.Sa je smatra:la da ~e sa 80 di-
· '1-:i iJilllTI1
~ 1' · 'fi " k'O_aae
i • XOJe~ · -Je
· poJe.1.a. ' 1
na:ra dan.i... • • l• AtL. 1 · 'l co
p_a:rb.a
Ka·ko ee Emina i Atifa pravedno podijel.iti 80 dj;nara? _
_ _ ~3. U ·svakoj od tri -kutije (I, II, HI) :rutl~zi se po jedna kuglica:
Hi bij~la Hi crna ill pla:va. Na prvoj .kutiji.piSe nbijela«, na drugoj »CIID.a~,
a na trecoj. »bijela ill plava-«. No, illjedan od .tih natpisa ne odgova:ra
. j s if.mi.
Odredi gdje je koja kuglica.
294. Na tu.r.niru ucestvuju eetiri kosarkaske ekipe: »Pai.-tizane, ~Ju­
goplastika«, >>Bosna« i »Rabotnicki«. Prije poX...etka tu..t-nka treneri su
daii slijedece p:rognoze: __ .
Trener ;;,)Pardzan~«; - »Bosna~ ce biti ck-uga, ~Jugoplasti-ka« eetvrta.
.a.rener » j-ugop.!8.S·t•l
"1"'I 'l
H~e«: -
D •
».!-.:a..rtizan<c "
ce •.t..•
· 1aH.1 •
nr.v1!., :;.).:R au:onnwn«
~ . •v1 •
drugr. ~
T·rener »Bosne«: ;partizan« ce biti 1 drugi, )>JiugopJast:llka~ t:reCa.
Tr~er~ »Ra:botni&ogiit .nije relio da · daje prognv""Zll.- Na kraju se
ispostavi.Jo da: je ·svili trener ~-ogo<lio oored~·lr sam.o iedne ekipe.
7.nate li ·kakav je bio :redosli:jed ·ekipa na •kn~.ju ti..u-:rm-a?

33
 295. Za pobjedu na rukometnom turniru borili su se kl ubovi A, B,
C j D. NavijaCi Savo, Senad i Mirsad tvrdili su:
Savo: - Pobijedice A iii B . Sead: - A nece pohijediti. Mirsad: -
B i D nece pobijediti. Posle turnira se pokazalo da je samo jedan od njih
bio u pravu. Ko je to bio. Odgovo~ obrazlozi.
296. Dati krug podijeli na tri jednaka dijela, tako da svaki sadrzi
trecinu jednog istog precnika. __ ·
297: Treba rasjeci pravougaonik od hartije di-menzija 15 cm i 40 cm
na <lva dijela, tako da bi se njima mogla oblijepiti kocka ivice 10 cm.
298. KonstruiSi pravougaonik cije SU duzine stranica 9 cm i 4 cm.
Isjeci njegovu povrs na dva dijela, tako da kad ih druikCije sastavimo
dobijamo povrs ogranicenu kvadratom, stranice 6 cm.
299. Figuru (lijevo) podijeli na 4 podu-
0 @ ! darna dijela. tako da se u svakom dijelu nala-
1 zi po jedan osjencend i po jedan neosjenceni
kruiic. · ·
® 0 © 0 300. Drvena kocka irvice n dm (nE~{l })
obojena je spolja, a zati:m razrezana na kubne
® dedmetre.
1): Koliki je broj kockica: a) obojenih sa
O tri strane, b) obojenih samo sa dvije strane,
c) pbojenih samo sa jedne strane, d) neobo-
jenih? .
2) Izmcunaj n ako je broj -kockica obojenih samo sa jedne strane
jednask broj·U neobojenih kockica.
301. Sa -ko.li:ko nula se zavr5ava .proizvod prvih 49 prirodnih b~ojeva?
302. Sastala se tri dobra. druga: ljekaT, profesor i slikar. Njihova
prezimena su: Bajic, Rajcevic i Trifunovi6. .Medu njima je profesor naj~
mladi i on nerila -n i b-race ni _sestara. Trifunovic, koji je ozenjen Bajice-
vom sestrom stariji je od slikara.
1 _
Odredi pr~zimena ljekara, p~fes~ra i slilkara.
303. Umorivsi se od .diskusije .i ljetnje vruCine, tri sta:rogrCka filo-
1.ofa pri-legla s~-- da se malo odmore u hladovi.I1i par.ka ispred Akademi!je.
Odmah su zaspali. Dok su oni sp~vali, sa:ljivcine se priikradu i ugljenom
namafu njihova cela. ProbudivSi se -i pogledavsi jedan drugog, poeeli su
se slatko smijati~ ali to nijednog od njih nije uzbud:ivalo, jer je_ sivaki srila- ·
trao da se ona druga dvojica si:niju jedan drugome.
Iznenada je jedan od mudraca .prestao da _se smije, jer .je· zakljucio
da je i njegovo eelo takode namazano. ·
Kako je on rasudivao?
304. U parku · su se srela tri druga: profesor Belie, pi.sac Crnkovic
i ljekar Z-utic. »Zanimljivo, jedan od nas ima bijelu, drugi emu, a treci
zutu .k osu, a-ii nijedan od nas. ~ema onu boju kose na koju ukaiZUje nje-
1

govo prezime« - primjeti ernokosi: »Ti. si ti praw.i« _:_ rece BeM¢·,

305. Ana, Branka, Ceciilija, Danica -i Eva su blis:ke rodaldnje. -Jedna
od.njih je Brankina baika, a Evina sestra: Eva-_je DaniCina tet-ka. Jedna od
njih petero je Anina sestira, a. B-raiilcina majka. U 1kakvom su·; srodstvu·
Branka. ii C~cilija·?
3zt
 306. u 11ibnjaku se nalazi 25 gladnih stuka. Jedna stuka, <la bi se
zasitiJa mora da pojede tri stuke (bilo ka·kve - gladne i·li site) . Koliko
je najviSe moguce da ostane stuka u ribnjaku, a da sve stu:ke koj e ostanu
budu,,, site?
13o7J Kakos i po za clan i po snese jaje i po. Koliko jaja snese 9 1ko-
kosi ~ dana?
308. · a) Raspolazemo sa 9 novcica, jednakih po izgledu, otl koj·ih je
jedan neispravan - malo je laksi. Kako cemo sa svega dva mjerenja na
terazijama utvrditi koji je novcic neispravqn? .
b) Od 6 po velicini jednakih kuglica jecLna nema istu masu kao osta-
le. Kako se sa najmanjim brojem mjerenja na terazijama, bez tegova,
moze odrediti kuglica koja ima razlicitu rnasu?
309. Proizvod mjernog broja duzine broda (izrazene u metrima),
broja godina kapetana (izraienog prirodnim brojem) i broja njegove
.djece iznosi 12 543. Koliko godina ima kapetan, kolrko on ima djece i
·kolik~ dugacak brod?
~ u kave~u ima i zeceva i fazana, i to ukupno 35 glava i 94 noge.
KolilCo Je zeceva, a koliko fazana?
311. U razredu fo:na 20 djecaka. Cetmaestorica imaju plave oCi,
petnaestorica tamnu kosu, sedamnaestorica teze viSe od 40 .kg, a osamnae-
storica-su viSi od 160 c·rn. Dokazi da bar cetvorica djecaka .i·maju sve na-
vedene osobine. · .
312. Ne vrseCi mnozenje, utvrdi da se brojni izraz 54 · 23·37+123 ·
· 348 · 89 mo.Ze podijeliti brojem 10. .
313. Uzi centar grada sa.Stoji se od nekoliko tr~ova. Svaki trg pave-
zan .je sa ostalim trgovima. O<l svakog trga polaze ulice u cetiri smjera.
Sva~a dva trga povezana su medusobno samo po jednom ulicom. Koliiko
uzi centar grada ima ulica i trgova?. .
. 2 5 .
ft~Izmedu razlo.maka - i - (po velioini) odrediti sve razlomke
3 6
koji .imaju broj 9 u irneniocu HJ u brojiocu (imenilac i brojilac :su pri-
rodni brojevi).
filSJ Ako u nekoj godini in1a 53 utorka, koji je datum prve subote
u januaru?
316. Dva uc~ni:ka treba da napisu osmocifren bro], piSuCi redom
neku od cifara: 6, 7, 8, 9. Drugi ucenik pobjectuje ako os.mocifu-eni broj
bude djelji:v brojem 9. U protivnom gubi. Kako prvi ucenidc treba da upi-
suje ci.fre da bi pobijedio, bez obzira. kako drugi ueenik upisuje svoje
cifre? ·
317. Mariko, .J:anko .j .Branko rade u istoj radnoj organiz.aciji. Od
njih je jedan .knjigovocta, drugi magacioner, a treCi .akvizi·t er. A:kvi...ziter,
koji· nije ozenjen, riajniZi je od svih njih. Marko, \koji.je Jan!kov zet, viS.i
je od ·magacionera. Cime. se koji .od njih baYi?- ·
. 318. Sanja, Vera i OlgjGa. SU ucenice po jedn~ od ovih razn~da:
eetvrtog, petog i sestog. Koja je od njih ucenica -kog razreda, ako je samo
jed:na od s1itjede6ih t.vrdnji istinita: 1) Sanja je :µCenica eetvrtog razreda.
2) Vera je. zavrsila ee.tvrti razred. 3) .Olgica ne ide u sesti· razred.
319~ Vlado je rekao svoine drugu Emiru: »NaSa.o ~sam primjer dije-
ljenja kod kojeg se djelje~· djelila.c, :k olienik ~ ost~ta!k zaivrsa:vaju bro-

35
 jevima 1, 3, 5 i 7 cc. Razmislivsi, EmiJ" je na to odgovorio: »Ne prieaj :k.oje-
sta, to je nemoguce«. Da Ii je Emfr bio u prav11_? 2x-1 . . ,
. 320. Za koje vTijed.nosti xeZ, x~2 raz!omaJk .... :una c3e10-
broj~ijednost . .· · x-.t. ~ .
. ~ Jedna iis_ica, g~njena od _ps~, biJ~ je~ naCi~la 69.
~Okov~ :Jrada
1e ·pas Krenuo za nJOffi. L1s1ca prav1 tn -skoka aok pas naclDl dva. ~edarrn
skokova Hsice v:rijedi koHko tr{ skoka psa. Koliko skok:ova treba da naclir.tl
pas da ~ustigne lisicu? -
322. Kamion dliZine 2,5 m prolazi kroz tuI1el dtwme 700 m brzinom
Jon · ·
od 36 , ·. Koliko protekne vremena c-d njegovog ulaska do :njegovog iz-
11 -
laska.~·
· ela? * 2 1
· .... 23. -. dredi nepoz.nati brojilac i ;ffiie11J1ac u jednakosti - --=-.
6 * 30
324. Za obiijezavanje sw~:ica jed.nog rjeCriJ<ka _u potrebljeno je 6 821
cifra~- · liko str.a._11·i ca ima taj rjeCnik.
325· Jedan ueenik je kupio cetiri k.njige. Za prve t·ri knjige platio
je 1 u dmara, a za prvu, cL.-ugu i cetvTtu platio je 2 iOO .di.n ara. Za prvu,
treeu ii cet'VTtu· dao je 2 400 di·l}a·r a, a za drugu, treeu i eetvr:tu. Ju-ij.ig-ti
2 600~ara. Koliko stoji svaka Jmjiga pesebno? ·
_ .,26 Dvije prave ·se sijeku i obra.iuju cetiri ugla. Ockedi te ugiove
a:ko j Jecifu-i o<l njih 11 puta ·manj:i od zhira ost-ala tri ugla.
. 327. Jedan ugao trougla je za 20% manji od drugog, a za 33% veei
ca treeeg. Izracunaj uglove tc-g troug1~. · .
328. Duz .A..B podijeijena je tackom na dijelo-ve :koji ·s e .razliikuju za
6 cm. Kolika je duZina dUZ.i .A.B ako je srediste mai-ijeg dijela pet puta
bnze taaki A nego ta&i B? .
329. Stranice pravougaoniik-a ·su A.B=S cm i BC=4 cm. TaCke M .i N
pripada;ju stran:icama A..B i CD. Obimi cet"veroueilova AMND i .M.BCN su
"Pb 14 cm. Koli!ka ie du.Zina duii kiN?
- J

_ 330. U jed.nakostraniicnom trougiu ABC, data je ta~ka E, na produ-

zetJru visiine 'BD, takva da je. B it.ineau D i E . .-4.'ko je BE= AC; dok~ <la
su uglovi .AJ3C i .AEC komplementni.
_ 331. Konstruisi trougao A~C kod kojeg · je dn:?rlna osrnovice 5 orn!
ctuiina priuadne te2iSmce ta=4,5 cm ~ visina ha=4 ~.m.
332. Neka su .M i N .sred:i.Sta stranica BC i CD paraJ.elogra-ma ABCD.
P.rave AM i AN sijeku dijagonalu ED u · tackama K i L. Dokazi da je
DL=LK=KB.
333. O<li-edi ostre ugiove pnwougiog trougia .A.BC ( < C=90°), ako
je ug~. izmed'u simetrale pravog ugla i teZiSn.e 11.nije iz tjemena C jed..Tla!k
1
..:... ·t up6g ugla koji obrazuju simetraie ostrih uglova ovog t:rougla.·
5
334. Zbir ra:stojanja biio koje tacke u jedrurlrostranienom t:rouglu
od stfanica trougla jednak je visini tog trougla. _DdkaZi.
· 335. Postoji ;li trougao Cije visine .imaju duZ:ime 1, 2 i 3?
336. Sua..rnica A..B trougla A.BC ima duZ1nu 5 61!1, a visina CD iznosi
. 3 cm~ iVIoze ii obim ovog' trougla da bude 11 cm? ,
. . 337. Kvadrat rasjeCi na 5 dijelova,. taiko da se od njih mogu. rasta-
Vlti ·dva jedna:ka kvadrata.

36
VfNHS8J~
.....
 I. §KUPOVI, RELA.CIJE I PRE§LIKAV A.i\JJA

1. C={l, 2, 3 }. Uputstvo: A== { 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7} i B={ 4, 5, 6, 7, 8 }, tj. C=A''-B.

2. (AnB)"-C=0.
.. 3. Uputstvo: Zadatak ima 16 razliCitih rje5enja. (C={l , .2, 3, 4, 5 }, B={l,· 5}
rl! B = {1, 5, 6} a za skup A ima 8 mogucnosti.
_ 4. (AU B)"-(C nB)= { -:4, ~3, 2, '3}: Uputstvo: A={ -3; -2, -1, 0, 1, 2, 3 },
B-{-4, -3, -2, -1, 0, l} i C-{-2, -1, 0, 1, 2}.
· S. Ukupno 53 ucesnika. Uputstvo: Der
bija se lako pomocu Venovih dijagrama
E (sl. 15).
6. Broj ucenika moze biti 27. Ima
8 jos 2 rjesenja. Nadi ih.
7. allc=> anc=0.
8. a) (A~BD)U{ACnAB)=AB;
b) (ACnBD)"'-.(AC'\_AB) ={B}.
9. Relacija je tacna. Uputstvo: Pra-
zan skup je podskup svakog skupa, pa i
6 skupa {O}.
b) Relacija nije tacn·a , jer je {0}
skup s Jednim elementom, te je razlicit
od praznog skupa. ·
10. 0, {q}, {{b, c, d}}, s.
SI. 15. 11. Rjesenje je dato na slici 16.

a) b) c)

d) e)- f J.
S1. 16. .

38
 12. 45 duii. Uputstvo: Tih pet duzi imaju 10 razlicitih krajnjih tacaka. Oznaci
ih brojevima od 1 do 10, itd. ·
13. BC=2 cm, AK=4 cm i ,\,JN=l cm (I), i1i BC=8 cm, AK=1 cm i MN=4 cm
(II). Uputstvo: Razmotri <lva slucaja: 1) ako je tacka B izmedu taeaka A i C, 2) ako
je A izmec1u B i C.
1~. Neka su C, D j E te proizvoljne tacke (sl. 17), a M, P, Q, N sre.dista odsje-
caka AC, CD, DE i BE redom. S obzirom da je MN za 7 cm krace od date duzi,
imamo C£=40-2·7=26 (cm).
p Q N
A c D E B
Sl. 17.

Na kraju, dobijamo -da je trazeno rastojanje 13 cm. (Zasto?)

15. Ako je tacKa M blifa tacki B, tada je OM=OB+BM i OM=AA1-0A, oda-
. klc, nakon sabiranja, izlazi 2· 0M= ..... (Dovrsi!)
16. a) 35; b) 38.
17. 3, 1, 6 (sl. 1.8).
1'.S. a) 15. Neka je A jedna od datih
tacaka. Ona se mo2e spojiti sa svakom od
preostalih 5, sto znaCi da iz A polazi 5
pravih. Isti je slucaj i sa svakom od pre-
ostalih 5 tacaka pa bismo imali 6·5 pra-
vih. Mcdutirn, AB =BA,. ....... °(Dovrsi!).
b) 45; c) 1 973 091.
19. Ne. Ako bi svaki od 99 _telefona
imao direktnu vezu sa 13 drugih telefona,
onda bi bilo (99· 13): 2 linija. Kako broj
linija moze biti samo do ..... (Dovrsi!)
20. Uputstvo: Vidi rjesenje prethod·
nog zadatka!

Sl. 18.
. 21. a) Na tri. razlicita dijela ako se date .Prave ne sijeku, a na 4 razlicita
dijela ako se date !>rave sijeku (sl. 19).

SI. 19.

39
 b) Uputstvo: Vidi rjesenje zadatka 17.__i sl. 20.

a) b)

c)

Sl. 20.

c) Sa 4 prave ravan mofo da se podijeli na najvise 11 razlicitih dijelova

(sl. 21). U svim ostalim slucajevima .. .... (Dovrsi!) .

. Sl. 21.
40
 22. 15mm. b
23. Uputstvo: Jedan slueaj prika~
zari je slikom 22. Nacrtaj" drugi!
· 24. ·Poluprava AD dodinije .km-
·zmcu .k. . . ·
Uputstvo: Centar 0 kruZnice k .
je tacka u kojoj normala na polupravu
AC u taeki M sijeee polupravu AB. Na-
crtaj sli.ku! · .
25. Relacije su, na primjer, BITI
PODUDARAN, BITI UPRAVAN (OKO-
.MIT), IMATI ZAJEDNicKO TJEME,
BIT! PARALELAN.. Tranzitivne su ~loo
redu): prva i eetvrta. .
~ { (2, 2), (2, 3), (2, 4), (4, 4) }.
27. a) i b) Uopste uzev, ne. (Ob-
. "I) .
. iasm. ·
28. UDutstvo:' Cvorovi koordinat-
a
ne mrere fx 4. Nacrtaj ! · · p
~9. f{x)=~+2 .. S!. 22.
30. Pre.slikavanja su predstavlje-
na pomoeu slika 23 a), b).
8

aJ

f}
eJ

g) h)

SI. 23.

41
 31. Zakon pridruZ.ivanja : f(x)=2x-.1. Funkcija je predstavljena dijagramom
(sl. 24a) i graficki (sl. 24b).

Y.

7 0

5 0

3 0

I I . I
x
..
01 2 3 4

a) h)

Sl. 24.

32. y:;:::2-x. Uputstvo: Dovrsi preslikavanje!

33. Relacija f je funkcija, sirjekcija i injekcija, pa je, usljed toga, i bijekcija.
34. a) y=3:c-I. b) Nije .bijekcija, jer nije .sirjekcija. . .
SS. AB x CD u oravouglom koorclinatnom sisternu cini pravougaonik stranica
AB i CD. · -.
36.. Ima dva razlicita rjesenja. Prvo: matematika je prvi, geografija je drugi,
. 1OglJa
a b 10 . . - trec1 .. cas. D
¥
_ ronad.1 sam
1 rugo: . . . . . . . . . . . . (P - ..
')
. 37. Ako sa n oznacimo broj kupljenih olovaka. a. sa s svotu (sumu) koja Zo-
ranu ostaje poslije kupovine n olova}.{a, imamo: s=l00-25n, gdje su dopust~ne vri-
jednosti za n iz skupa {0, l , 2, 3, 4}. Odgovarajuee vrijednosti za s su iz skupa ...... .
Za.Sto? Dovrsi! Grafik ce biti skup od 5 taeaka. (Nacrtaj!).

II. DJELJIVO§T PRIRODNIH BROJEVA

38. a) Ne. Uputstvo: Proizvod St! iavrsava kao proizvod dvije uzastopne
cifre, itd.
b) Ako se ne zavrsava cifrom 0,2 ili 6. Uputstvo: Vidi rje.5enje pod a).
39. a) Polazeci od broja 23· i vrseci odgoyarajuee operadje pI_'ema uslovu za-
cta~ka, imamo: 23· 19=437. Broju 437 izbriSemo cifra 7, ostaje 43. Zatim, 43 · 12=516.
Bnsanjem posljednje cifre broju 516, dobijamo tra.ieni broj 51.
b) 4 861. Uputstvo: PoCi od · kraja do broja 6. ·
40. Tra2eni djelilac je 9. Uputstvo: Ako se od 701 oduzme 8, a od 592 oduzme 7,
9-obice se brojevi (koji?) djeljivi jednim, istim brojem. Nadi taj zajednicki djelilac.
Koliko ih irna? Koliko rjesenja "ima - Zasto?
41. Djelioci se razlikuju za 1 a ostaci za 17, pa izlazi da je kolienik 17. Imarno
da je tra.Zeni broj: 112· 17+88= 1 992.
42. Ka.kc je 4~:n+36=16(3n+2)+4, trazeni ostatak je 4.
43. Veci je zbir nepamih brojeva za 450.
44. Uputstvo: Proizvod je oblika 2m(2n+1); m, neN.
. . 45. Uputstvo: Svakc;>m djeiiocu d 1 odgovara d2, d 1·d2=m. S obzirom da je broj
dJehlaca neparan, postoj1 d, dl=m. · · ·

42
 %. Uputstvo: R.azlikovati -dva slueaja: a) ako su oba broja m i n neparni,
b) ako je bar jedan I
od brojeva m i n paran.
47. -Djelilac je 31, a kolicnici su 32 i29. Uputstvo: 1000-8=2s.31, 900-1=29·31.
· 48. a) Uputstvo: Dijeljenjem brojem 1 986 ostaci su: 0, l, 2, 3,: . . ., 1985, pa
najmanje_ dva broja moraju imati jednake. ostatke. .
1 49. Uputstvo: Broj 120 343 nije djeljiv ni sa jednim djeliocem -k broja 120 342,
ky!;l. Posmatrati i broje.ve n i n+l! . .
· 50. Ma koja dva tizastopna prirodna broja uzajamno su prosti (vidjeti pret-
hodni zadatak!), pa su neparni broj i slijedeei parni - uzajamno prosti. Broj koji
cini polovinu . od tog parnog brpja i.ma iste cinioce kao i taj palni bro1. s ti.m sto
ima jednu dvojku manje. ZnaCi, on i uoeeni neparan broj uzajamno su prosti.
51. a) {25, 49} (Zasto?).
52. 13 504, 15 304, 31 504, 35 104, 51 304 i 53 104.
53. a) Do 15 ima ih 8, do 30 ima ili 2·.8=16, do 45 ima ih 3 ·8, itd. Kake se
15 u 999 sadr.Zi 66 puta uz ostatak 8, tteba na 66·8=.528 da s e doda jos. 5, jer medu
prvih 9 prirodnih brojeva .koji nisu djeljivi ni brojem 3 ·ni brojem 5 ima 5. Dakle,
brojeva manjih od 1000 koji. nisu djeljivi ni brojem 3 ni brojem Sima 533.
b) 686. Uputstvo: Primj.eni, npr., postupak naveden pod a).
54. Broj 6 227-0*0 800 mora biti djeljiv brojem 9 (Zasto?), pa slljedi da umjesto
zvjezdice (*) treba da stoji 2. · .
55. Uputstvo: Rastavi 72 lJ proizvod dva uzajamno prosta broja.
56. Broj 37* 15* djelj~v je brojem 45, _tj. i brojem 5. i brojem 9. Cilia jedinica
mora biti 0 ili 5 (Zasto?). S obzirom na djeljivost brojem 9, -moguca su dva slucaja:
da je zbir nepoznatih cifara 2,_ ili 11. Ispitivanje_rn utvrdujerno · da je moguc sarno
drugi slucaj, tj. 8 359·45=376155.
· 57. Brojevi 126 i 198 djeljivi su brojem 9. Nezavisno od broja kupljenih sveski
zbir cifara sume mora biti, takode, djeljiv brojem 9. No, ?bir 2+1 +0+4=7 :cifara
nije djeljiv brojem 9, sto .znaci- da .
je prodavac, zaista,. pogrijes1o.
.

?5~. *=6. Uputstvo: 203=8 000<19 *83<27 000=$03. Kub koje cifre se .zavr5ava
Sa 3 . , itd. .
59. Kak0 je 10 · 10=100<':\'1:-.**<10.000(=100 ·100), dolaze ·u obzir samo ove
dvij_e mogucnosti: 1) **·**=6666, ill 2) **>"'* =666. S obzirom da .je 6666=66·101, a
bro] 101 je prost, slijed,i da se 6 666 ne moze napisati kao proizvod dva dvocifrena-
broja, pa prva mogucnost otpada. U drugom slucaju je 666=6·111=2·3 · 37, sto se
mofo samo na jedan na~in prikazati kao· proizvod dva dvocifrena broja (2·J·3) -37=
=18 -37.
60. Neka je najmanji od tih brojeva n. Slijedeea dva .su n + l i n:t-2, pa · je
zb~r ~va tri broja s=3n+3=3(n+1). To znaci da j_e s urnnofak broja 3,· sto doka-
zu3e ispravnost tvrdenja. .
. 61. Od tri uzastopna prirodna. broja ·ba.r jedan je paran (a mogu biti i dva)
a Jedan je djeljiv brojem 3, sto znaci ·da je njihov proizvod ........ (DoVr.Si!)
62. Uputstvo: Od dva uzastopna parna broja jeciaJ1 je djeljiv. brojem 4. _ _
63. Uputstvo: Oznacimo Ii cifre dvocifrenog broja sa a i b, imaIQo ab+ba=
=(10a+b)+(10b+a) ==11 · (a+b). _· ·
. 64. a) Dijeljenjem brojem 9 br6jevi daju iste ostatke, pa je razlika djeljiva
brOJem 9. ·
. b) Uputstvo: Svaki broj i zbir njegovih cifara pri dje1jenju btojem 9 daju
iste ostatke. ·
65. Uputstvo: a-b=(a+b)-2b, ... Vaii i tvrdenje obrnuto navedenom. (For-
mulisi ga i dokaZi!) · '
66. Uputstvo: Zajednicki dje1ilac dvaju brojeva je djeJilac razlike. Medutim,.
8=23, pa brojevi nemaju zajec;l.nickih djelilaca.
. . . 67. Upu~stvo: od tri uzastopna prirodna broja jedan je djeljiv brojem 3. Kako
Je n3ihov zbir neparan, zakljucujemo da je jedan neparan, a dva parna. Dalje, vidi
zadatak 62! · ·
68._ Kva<i;rati ptirodnih brojeva zavrsav~ju · se jednom od cifara 0, l, 4, 5~ 6, 9.
A~o ga umanj1mo za· 8, cifra jedini~ ee bi ti 1, 2, 3, 6, 7 ill 8. Kake> se nijedmi od
n31h ne zavr5ava sa 0 Hi 5, to je .tvrdenje dato u zadatku - tacno.

43
 69. Rastavljanjem datog broja na . proste -cinioce (prilll·faktore) dobij~o:
8316=22.33.7·11. Da bi neki prirodan broj- bip kvaQ.rat drugog prirodnog broja,
·mo·r aju se svi njegovi i:>rim·faktori javijati u parnim potencijama, tj. treba dati broj
pomnoZiti brojem 3·7~11=231. . ·
- 70. Nepozna.ti broj x podijeljen redom }?rojevima 2, 3, .. ~,· 10 daje ·ostatak za
1 manji od .djelioca (!, 2, ... 9), sto znaci da ce taj brqj uveCan. za 1 (tj. x+ 1) biti
najmanji zajednicki sacLr.Zalac brojeva 2, 3, . .., 10. Dalde, traZeni broj je 2 519.
'11. a) x= 15, b) xe{30, 75-}.
72. Broj -n je jedan od brojeva: 27, 5_4, . 108, 216. Uputstvo: Iz 216=2:>.33 _
72=23 ·32 izlazi da n sadrli 33 kao djelilac. Ostali djeJioci mogu biti: 1, 2, 22, 23•
.,_ . 73. Brojevi min mogu biti jedan od (neuredenih) p~-ova: {27, 80}, {16,· 1 080},
'{8, 2160}. -
_ 74~ Uputstvo: m=d·p+r1 i n=d ·q+r21 p, qeN, odakle r1+r2 =(m+n)+.d(p+q),
itd. ' . . . . -
· 75. Ako je broj djeljiv brojem 9, tada je i zbir njegovih cirata djeljiv bro-
jem 9, pa su i brojevi B, C i D djeljivi brojem 9. Kako zbroj cifara. broja A ne pre-
lazi 1987 ·9=17 883, to je broj B najvise petocifren. ':Cada C nije veee od 5·9=45.
S obzirom da 9JC, izlazi da: C moze biti samo ne.ki od broje.va: 9, 18,' 27, 36; 45..
No, u svakom od. tih slucajeva zbir cifara je 9, pa je D=;9. . -
76. Ne, nije moguee. Za numeracij.u prvih 9 strana, potrebno je. 9 cifara. Za
narednili 90 strana pqtrebno je 180 cifara (zasto!), a za preostale stra.lle cistaje jos
1987-189=1798 cifara. Slijedeeih 900 brojeva su trocifreni, a broj 1 798 nije djeljiv
brojem 3. Dakle, . . . . _ - · ·
. · 77. Taj broj je 699, a tra.Zena cifra 6. Uputstvo: Ti-a.Zena cifra stoji na· prvom
mjestu u 600, trocifrenom broju. Vidi prethod.rii zadatak!.
78. Razjofuno broj 72 na proizvode od po 3 broja (Koliko ima ovakvili razla·
ganja?) i nademo zbirove cinilaca u svakom od razlaganja. Samo dva puta se pojav-
ljuje isti zbir (14), i to kod razlaganja: 2·6·6 i 3·3·8. Kako je matematiear u jed-
nom momentu potvrdio da je zadatak neodrede.n, to u obzir dolaze samo ove dvije
moguenosti: 2, 6. 6 i 3, 3, 8. Na osnovu posljednje rnatematieareve izjave izlazi da
je rje5enje: 3, 3, 8. ·

. -
III. RACIONALNl BROJEVI

79. XS { 4,
5, 6, 7, 8, 9, 10}.
11 12 13 14
80. a) Na primjer: -, -, -, -.
5 .5 5 5
. 2 ,! 2 4
b) Na primjer: - , .;_, -, -.
9 3 5 9
4 7·44 7.4.u
81. - . Uputstvo: - -
13 . 1 001 7·11·13
. T
82. ..::... Dodavanjem imenioca brojiocu razlomak se poveeava za 1. Prema uslo-
3 1+3 1
vu, ova jedinica jednaka je trostriikoj vrijednosti: Zaista, --=4·-.
... 3 3
83. (a, b) e {(3, 5), (6, 10), (9, 15), (12, 20), (15, 25) }.
84. Jednald su, jer ·
1313_· 13.101 131313 13·10001
i
3 333 .. 33.101 ·333333 33·10001

44
 7 4 ? ·5
&5. -. Uputstvo: Razlomke , - , svedi na zajedn icki imenilac (da bi s e
20 13 20 13
80 100 .
mogli uporedivati). Izmec!u - - i - - nadi onaj razlomak koji se mo:Ze skrati ti sa 13.
260 260 .
86: Drugi razlomak je veci. Uputstvo: Svaki od raziomaka treba oduzeti od
jedinice.
3 3 5 3
87. a) ->0,7 jer -=0,75; b) vece je -; c) -; d) 2,1765.
4 4 11 7

I•.
1 1 i l '
f IJ
S8. Isto. Uputstvo: -+-+-= 1.
'
! I
I 7
- 6 3 2
89. Rjdenje je dato u tabeli (desno). I
..,.,~ I!
I -;::-
0
1 j
I l
1 i' 5 1 !
90. -. Uputstvo: Prva slavina, za 24 sata, napuni Il ! _J_ t
1 12 1 1 1 2 f 6 6
- b azena, 11.
6
· ~d • D ·ue1 ( -+-~- l.·-=
1 a.ir

\6 8 4 I
? ·· · (Dovrsi!) f i 1 I
;
• 2 I ..,J
91. 35 dana. Uoutstvo: Koristi nacin prikaZfu! u ! i
3
prefoodnom zadatkuf
t j' L
92. 60,24 i 234,76. »Prenosenjem« zareza u jednom '
od sabiraka ulijevo za dvije cifre 1 ucenik uzima samo
njegov stoti dio a to znaci da je taj sabirak smanjio 10D puta, tj. za D,99 njegove
velic.L.J.e. Zbir se tako umanjio za isto toiiko. Znaci, 295-62,5876=232,4124 cini 0,99
nepoznatog sabi:rka. Dijeljenjem 232,4124 sa 0,99 dobijamo taj sabirak, itd.
i j
- - c1. \
~ ~
1
93. a) Zbir se uvecava za 3--l-+-=2-. i
4 6 8 1-24 °)
b) Uvecava se za 4,367. \...:../
1 1
94. 36 u(;enika. Uputsivo: Razliku. - - - cbi jerla;; ucenik.
12 18
95. Ukupno 15 izletnika. Uputstvo: Jed.Ila petLlla prvobit..11.0g b roja izletnika
iz_r1osi 3. (Zasto?).
96. Ne. Uputstvo: Razmotri D~x~l. Sta z~kijucujes ?
97. 38,5-16=612.
98. Povrsina njive je 7,5 ha sa koje se dobije 15,3 t seee.ra.
<
l
99. a) 2-; b) 5; c) 62,5.
4
41 a 35
100. T.raZeni broj je 1-. Uputstvo: Prema uslovu zadatka. imamo: : -- =
99 b 396
a·396 a 28 a·297
---- l - : - = , gdje su a i .b prir<)(lni brojevi. Kada ee biti ispunjene
[) . 35 b 297 . b ·28
navedene dvije jed.I1akosti? Koliko rjesenja iina? Za.Sto?
. 101. Prvi voz za jednu sekundu prelazi 0,01 km, .a drugi 0,0125 km. Tada je
~117m.a prvog ...;oza jedn.aka (0,01+0,0125) ·6=0,135 (km). D::!irle 1 dt!Zina prvog voza
1Z!los1 _35
1 met.a.ra. · .
W2. 28 jaja. Uputstvo: P.Jw kokoska i po za dan i po snese jaje i po, onda ee
ftk.okosaka snijeti 4 puta vise jaja (tj. 4. i,5) sto iznosi 6 komada jaja (za dan i po),

10~2 • "' • b . ,.o U K da Je

.:.O Je ro3 ov. ; putstvo: _a
. r azi·i . . - . ~·-. "'3 ( 1 l ... 1 \J
lA:a' JeClllaka nun:- ;:, : 1-+-;--r-;- =
¥'1).. . _ 4 ' :i.D
~
(.vovrsi.

45
 104. Zn 25 dann. Uputstvo: Imamo sUjcdeei niz znkljucivanja :
1) Ako bi 30 7.id:irn sazidali zid za 28 dana, onda bi jednn zidnr snzi c.!ao lakav
zid za .... dan:i (Dovrsi!).
2) Jedari zidnr dovrsio bi zidanje za 30 -18 = 540 dnr.rn.
~) 36 zid:ira dovrsili bi zidanje za ... dana (Dovrsi!)
Za koliko cc dana nova grupa dovr5iti zid? Sta to znaCi?
3 3 2 7
105. Za ! - dana. Uputstvo: - + - = - (za jedan dan).
7 10510 -
5 1 1
106. Za 6 dana. Uputstvo: -= - (za jedan dan).
12 4 6
107. 9 m .
1 3 1
108. 40 km. Uputstv0: Kako je - - - =' -, to je putnik presao osminu puta . ..
(Dovrsi!). 2 8 B
109. 160 km.
110. To je· broj 49. Uputstvo: Koliki je zbir tog broja i kolicnika? Koliko u
cijelom ima sedmina ?, itd. ·
19
!11. 360 strana. Procitani dio knjige za prva dva dana je -. a neprocitani dio
5 24
poslije drugog dana (sto je prbcitano treceg dana) je - . Zasto? Dio koji iz~osi 15
5 1 1 24
strana je - - - = - , sto znaci da je cijela knjiga imala 24· 15 strana - ..... .
24 6 24 .
112. z~ 15 rninuta.
" . 7
113," - . Uputstvo: Zbir brojioca i imenioca razlomka - je 19, pa .. . (Dovrsi!).
60 12 . .
2
114. Kako je trecina prve dui.i za 2 cm kraca od ostatka dru!?e, to ce -
~ 3 prve
._............,~- duzi~ biti- jednako 12 cm.- Prvobitna duzina svake duii }e 18 cm.
115. Rastojanje izmedu C i D je 3 cm. Uputstvo: Kako je razrrijera I : 500 000,
rastojanje AB (na karti) je 60 cm. Iz .4.C: BC= I : 3 slijedi AC= 15 cm, a iz AD : BD=
=I ~ 4 .... (Dovrsi!).
ll6. 54 cm. Uputstvo: 36 : (1+3+2)=6, itd.
117. On je rezonovao ovako: Iz cinjenice da sam dobio 210 m, izlazi ·da sam
p~tljikom od »10 m« prenosio 21 put. Medutim, stvarna duzina pantljike. je 10,05 m.
Zoog toga je stvama duzina polja 10,05 m · 21=211,05 m.
·us. 0,4368 m . .
. 15
119. 120/o. Uputstvo: ' "'.') .
·. . ... (D ovrsi.
. 110+15
120. 12,50/o. Uputstvo: Sta se u rastvoru promijenilo: koliCina vode ili koli-
cina soli? Koliko sada ima soli, a koliko je bilo prije isparavanja? Kolika je cjelo-
kupna· kolicina rastvora?
121. 16 litara. Rezonujemo ovako: Umjesto 4 litra 5°/~tnog rastvora uzmemo
I l~tar 5°/crtnog. rastvora i u njega dodamo 4 Iitra destilisane vode, pa tada dobijamo
5 b tara 1°I o-tnog· rastvora sircetne kiseline, itd. ·
122. Nagrac!eno je ·14 ucenika.
' 10
123. - kg. Uputstvo: Pri pecenju meso gubi 350/o $VOje tezine, a ne gubi ·650/o
13
(Zasto?) . ·
I
124. 80 hiljada dinara. Uputstvo: Licni dohodak radnika je povecan za - (tj.
5 4
za 250/o), pa sada radnik prima - dohotka iz aprila.. mjeseca, itd.
. . 4

46
 125. Za 21 O/o. Uputstvo: 1,la · Lla= 1,21a2 (a - stranica kvaaratci,.
126. 8 kosaea. Uputstvo: Cijela grupa kosaca u toku jednog (prvogJ dana
1 1 8
kosila je cijelu (veeu) livadu i dio koji iznosi -, tj. za dan s ti pokosili 1 +-=-
. :3 . 3 6
1
vete ·livade. Kako jedan kosac mofo za jedan dan da pokosi - veee. livade, to je u
grupi bilo 8 kosaea (Vidi crtez!). .· _ 6
.127• .a) U drugo] posudi je prije presipanja
5 ) 2 2
bilo za ( 8 + 2 · 5- = 8+11- = 19- litara manje, 1
6 3 3
2 2 3
tj. 78- - 19- = 59 litara tecnosti.
3 3
. b) U drugoj . posudi je bilo prije presipanja J
I 2 (5 5 . ( 2 2
5- + 5- + s 11 : 2, .a to je 78-:- -- 19-);
3 7
( 78- -
. 3 6 6 . . \. ~ 3
6
. 1
:2 =~ 29 - litara tecnosti. 1 J
2 3 J
128. U veeem sudu se nalazi 100 litara, a u ma-
oj em 45 litara vo<lc.
. 2
129. Trgbvac je prodao - robe za 21 210 dinara, tj. robe te ,vrijedn osti sa
1 3 .
dobitkom od -. Dobitak iznosi 707 di.para. Ostatak robe u vrijednosti od 7 070 di-·
20 1 . .
nara prodat je sa gubitkom od -. Gubitak iznqsi 101 dinar. Ukupna zarada iznosi
' 70
606 dinara. 5 3· 3
130.· Kada od jednog broja oduzmemo -, ostaju - tog broja. Kada od tih -
8 8 . 8
- ·-·--·--~-5~---·· .. ··- 3 3 5 1 _l~. - - ... . . ~~. . ........ ...-· - -
oduzmemo njegovih ~. -0statak je _:__ __: -·-=-. Kako - tog broja iznosi 6, tOje
. ' 6 . . 8 8 6 . 16 · 16
traZeni broj 6·16, tj. 96.
3 3 9
131. ·- jabuka i - krusaka iznosi 60 kg, a tri puta vece kolicine, tj . - jabuka
8 10 8
9 . 1
i .- krusaka cine ukupnu kolicinu, tj. 180 kg. Dakle, ako odu:tmemo - j abuka i d o-
10 . . . 8
1 8 10
/ damo - kru5aka, dobicemo - jabuka i - krusaka, tj. ponovo 180 kg ukupno. Sli-
10 8 10
. ·1 1
jedi da je - kolicine jabuka jew1aka - kolicine krufaka, a to znaCi da je bilo 80 kg
8 . . 10
jabuka i 110 kg krusaka.
7 y
132. Svaki litar mjesavine u sudu A sadrli - litara vode, a u sudu B - Ji-
15 . 20
49
tara vode. Prema tome, iz suda _A je izvadeno - litara vode, a iz suda B je izvaden o
rs
63 7 63 413 53
- litara vode. Poslije ·presipanja u sudu A bice 8·-+-.:, odnosno bice - = P-.
20 15 20 60 60
'. 49 9 547 7
litara vode. u cf,rugorn sudu Ce bi ti -+ 13. -, a to je - , m9 - litara vode.
15 20 60 60 .
47
 1 1 7 10 5
133. Iz prve cisterne je uzeto -+-·- tecnosti, sto iznosi -, odnosno - od
g 3 8 . 24 i?
u.kupnog kapaciteta te cisterne. Kako je druga cisterna dva puta manja, ova koli-
10 2
cina ce biti -, druge, manje cisterne. Dakle, ostatak od 24 litra predstavlja - , odno-
1 12 . 12
sno - druge cisteme. Izlazi da je ,rnpremina druge cisteme 144 1itra, a zapremina
6 .
prve je 288 litara.
134. Odredicemo ko?ild dio od ukupne surne je platio cetvrti. Drugi je dao
t.recinu SU..Tile koju SU daii OStaii, StO znaci da je on dao cetvrtinu cijP10g iznosa (a
ostali tri puta viSe, tj. tri cetvrti:ne). Slicno zakljucujemo da je treci dno petinu od
. l l 1 19
cijelog izi-iosa. Dakle, o:rva trojica zajedno su platila -+-+-=- od ukupne
- . 2 4 5 20 .
sume. Ostalo je de:. cetvrti piat i dvadeseti dio, a to iznosi 200 dinara. Znaci da je
cijena lopte 20·200=4 000 dinara.

IV. JEDNACINE I NEJEDNACINE

x
135. Na pri.rnjer, zadatak iiO: x+7 +-==63 (x - nepoZTl~ti broj).
7
Na pr1mjer, zadatak 121: 4·5%=(x+4)·1°io:::::? x=16.
136. x= 1. Uputstvo: Primjeni poznata s 1iojstva raeunskih operacija.
137. 400 mJ. Uoutstvo:
,. x-i84=6(x-346).
1i+x 3
138. Treba dodati broj 7. Uputstvo: - - - . PomnoZi lijevu i desnu stranu
4 17;-x 4
sa - !, itd.
3
139. Treba oduzeti broj 13.
· !~. 3,12. Uputstvo: (x+0,9) (1-0,4)=2,412.
141. 6,25.
km km
142. Brzina pjefacenja je 4,2--, a vozenja bicikia 9,2--.
h h
5
!43. - .
24
144. Topoia treba da naraste viSe od 3,7 m.
4 11 \ 4 11
145. Od broja veceg od 7,6. Uputstvo: x - ( 3 - + - I> 3 - - -.
\ 5 12 5 12
1
146. Manje od !,2 km. Uputstvo: x-0,7 <-.
2
13 3 3
147. Broj nije veCi od 8-. Uputstvo: 2x+9- ~ 27 -.
16 4 8
148. y<3,3.
!49. Izmedu 77,5 k.i-n i 79,5 km.

48
 km . s
150. 48 - ·- . Uoutstvo: OznaCi .AB sa s .. Vnjeme u odlasku je - a u povratku
s h ~
6D
-. Ut:rcseno vrijeme je . . . . . . . Srednju brzinu dobijamo kad cio put podi.jelimo
40 .
ukupno utrosenim vremenom (2s) , itd.
X X (X ) X
151. 360 kg Zita. Uputstvo: -+-+s 1 - - 90 +- - 90 == .x.
3 6 \ 3 .J 3-
!52. Prvobitne duZine kanapa: 8 m, 9 m, 12 m . Uputstvo: Oznaci sa a, b i .c
.
prvob itne .
a~e
¥•k anapa, a posli.3e .!rracenJem
. , . T
sax. _mamo: 3
-a=x, -
2 b ===x i --c=x,
1
4 3 4 3 2
.. . -x+-x+2i= 29, itd.
3 2
x x x
153. 720 km. Unutstvo: -+-+-=23.
- 80 90 120"
1~. Majci ce bi.ti 46; a sinu 18 godina. Uputstvo: Neka je 1978. godine sin imao
x godina. Tada je 4,5x-x=28, ·itd.
3 -3
~55. Zali:n je imao 400, a Errri.i.-ia 500 dinara. {Uputstvo: -x+- (900- x) =
8 10
=300 =? X=400.)
156-: Brisai.""ljem nu!e smanjujemo broj 10 puta. Dakie, b roj 37 215 je :razlL1<a
9 ·
b:roja i njegove desetine; tj. 37 215=-:-x, odakle je x=41 350.
. 1() .

_ 15?. Neka je biio x eamaca sa .po 6 sjedista, onda ih sa 4 sjedista h-na 12._x ,
lz jednadibi: 6x+4(!2-x)=6-0 dobijamo x=6, tj. b roj Ca.maca sa 6 sjedista i 12-6==6
broj Ca.maca sa cetiri sjedista. ·
. 2 ( x )
1~8. 35 putnika. Uputstvo: - x - - + 15 =18.
5 7 I
1§9. Ako tra.Zeni broj oznacimo sa x, mozemo formirati jednadZbu
{[(10x+9): 13]·10+1}: 11=21, odakle je x=29.
. 100. !z datog · uslcva, ako se duZin.a proteklog vremena obiljeZi sa x, dobija
se jednacina
:: 24-x
-+ - x, 0$..kle je .x=9,6 h .
.4 2
P.retij.a tome, bilo je· 9 h 36 min.
161. Ako sa x oznaCimo · ci.frq. ~etica traienog broja, onda je taj broj:
10.x+x+3:-Hx+3. Zbir njegovih cifara je .x+~+3=2x+3. Prema uslovu je llx+3=
=3(2.x+3)+4. Rje5enje ove jednacine je x 1,· pa je tra.Zeni broj 2.5.
!~~ Ako.·sa· z oznaCimo broj taCnih zadataka, onda netacnih zadataka L-na
(20-.x), pa rj_esa~jem·. jednadZbe 5x-3(20-x)=52, dobijamo .x=14, tj. broj tacno
tl!9-denili ' zadateka je· liJ. ·
1 1
!6S~
Za. jedan dan prva br.igada bi zavr-Sila - oosla, a druga - posla. Tre-
. 1. 10 - 15
oina pnte· brigade, za Jedan. dan, zavdi - posla, a zajedno . sa dijelom druge bri-
.r . 3o · 1 x 1
g.ade, za · dan, .izvrli, - oos!a. Gtuda. d.obijamo jednaCinu -+~·=-, cije rjesenje je
3· 12 - · 30 15 i2
x;=-. ilakle. angafovano je 75~/o·· druge ·brigade.
4: .

49
 !M. Ako sa x dinara ~z::µacimo. uku(
1
h-tl dZep)arac, dobijamo jednacinu:
x= - + 30 +·-
- - 30 + 30 + 35D.
I . 3- 3 3 ·
Rjcienje ov.e jed.ri_ru;ine je .x.:...900. To je· ukupni m"'parac', a sinovi dobijaju redom
33-0 dinara, 220 dinara ·i 350 dinara..
. 165. Ako sa x oznacimo brzfuu- aviona na prv6m dijelu puta, brzina na dru-
gopi dijelu ee bi ti x+ 16. Prvi dio puta je veci od dr:ugog za 400 km. Iz jednadzbe
· · ~ km
8x-4(x+ 16!=400, .dobijamo .x= 116. Znaci, prvi dio puta je pre5ao brzinom 116--,
. h
a. duZin.a prvog ,dijela puta iznosi 116 km · 8=928 km, drugi ctio puta rznosi 528 km ,
pa je du.Zina puta izmedu' mjesta Ai B 1456 km.
lea. Oznacimo .sa ..x godina starost sestre i sa 2x moju starost, u vrijeme kada
sam bio od sestre dva puta stariji. Sada ja imam 4x godina, a moja se.s tra 3x go-
·d.ina. Kroz 15 godina imacu 4.x+ 15 godina, a sestra 3.x+ 15 god.ina:. Tada eemo imati
zajedno ·7.x+30 godina, sto je jed.nako 100 godina. Tako dobijamo jednaCinu 7x+30 =
= 100, odakle je x= 10. Dalde, meni je 40 godina, a ~estri 30 godina.
. 1 1
!67. Prvi traktor za jedan dan izore - polja, a d.rugi izore - polja. Ako SU
15 ?Q
oba trciktora orala x sati zajedno, onda se dati uslov moze zapisati u obliku jedna-
x x 1'4i . .
cine: -+~=-- ili 4x+3x=56, tj. x=8 satL
l5 20 ·' 15 ·
~ 5 ~ 3
168. a) X<- -; b) Y<- ~; c) X>-; d)· Y<3; e) X>l.
2 . 9 2
169. 5-[3+.(-4+.x)-1] > ~2.
· . 5~[3-4+x-1] > -2,
· s.- 3+,~-x+! > -2,
. -x>-2-5+3-4-1,
-,. X> -9, tj.
x<9 rj.
xe{l, 2, 3; 4; 5, .6, 7, 8}.
. 1
17~Izraz (2-x)2 je pozitivan za svako x, x.,:2. Zbog znaka ispred - izlazi da
. . 5
Ce uslov biti ispunjen ako je 4-x>O, to vaii za x<4. Prema tome, postavljena nejed·
na.k<?st je_ispunjena ·µ svako x<4, osim za .x=2. ·
171. To ee biti ~ dva slueaja: 1) kada je x negati~an broj, i 2) kada je x> i.
l1l. Izraz a2 ne moze biti negativan (jer je kvadrat · svakog broja pozitivan
broj ill nula, ako je sam broj nula}, pa je imenilac a2+ I uvijek pozitivan. Znaci,
dat1 razlomak ce biti negativan samo kada je njegov broji!ac (a-1) negativan broj .
Kada ee biti a-1<0?
113~ Data nejednakost se mofo napisati u obliku:
-3+n<2n+6<n+l,' ill
-6-3+n<2n+6-6<n+l-6, tj.
-9.+n<2n<n-5, tj.
-9-n+n<2"-n<11~n-S, tj.
-9<n<-5, tj.
ne{-8, -7, -6}.
174. Imaino iz date nej~dnadZbe nakon prosiriva,nja razlomaka:
1 8-4n 21' .
-< <-, tj . .
24 24 24
1 < 8-4n < 21, a odavde
ne {-3, ~2. - l , 0, .1}. . ·
175. .fa date nejednacine imamo nakon prosirivanja razlomaka
45 < 10a+30 < 84,. a odavde
15 < 10a < 54, tj.
ae {2, 3, 4; 5}.

50
 176. Ima 12 uglova.
177. Ostar, prav, ,tup, opruzcn, 21~konveksan (Nacrtaj!).
17~. Satna kazaljka cini 2 puna obrtaja za 24 sata, a minutna 24 obrtaja. Mi·
nutna kazaljka, za 24 sata, pretekne satnu 22 puta, i svaki put s njom obrazuje· po
2 prav·a ugla. Ukupno 44 puta.
ii9. a) 90" ili i20·, b) 30" Hi er. C
&80. Ne, ncce ~v.ijek (Vidi sl. 25).
ml. a) x= rn·, b) y=45·, c) z:;J8°, d) k=55°,
e) a=36°, ~=120" i y=84-
0
•

182. Kako j e <r.BOD = 90° i <r.COD = 32°32',

tada <r.BOC"'"-'57°28'. Na isti nacin dobija se <r.AUE=
=64°35', a potom i trafoni ugao <.AOB=57°57'. B
183. a) <.AOE == <.BOC, b) -tBOC = (100°+
+ 150-)-180°=70".
184. 144", 36°, 144°, 36°.
. _ 185. Ug~o 13° · 7, tJ.. ugao od 91° lako se kon- A
stru1se J?On~ocu datog ugla. Ugao od 90° takode znas P4
konstru1sat1. Da Ii onda mozes konstruisati ugao SL 25.
od 1°?
!86. Uputstvo: 90" : (1+7) = .. . (manji ugao). Dovrsi !
187. Zbir je 270". Zasto?
!88~ 8~29' i 9D°31'.
189. Oznacimo sa ~ komplement ugJa a i sa y suplement ugla a.. Neka se ugao
o: razlikuje od-uglova ~ i r za ugao o. Imamo: y=!'L+o i ~=ct-o. a odavde 0=45°.
Dakle, c.t=67"30'. ·
190. 120";
191. a) Ako je C srediste duii AB, tada je (sl. 26):·
-? _..,. , . ~ ~ - ~ ~ . ->
A C 8 SC=SA+AC i SC=S11+BC, pa je 2.sc.,·=SA+SB
~ _..,. l
(j er vektor AC+BC je nu a-vektor).
~ ·~ _..,.
b) Jed,.ia.k_
o st ·2SC=SA+SB moZe se napi-
sati u obliku
....... ~_,.
_,. ~
-
sc-s1=sB--sc. s obzirom da je
~~
SC,..-SA=AC · i SB-SC=LB, dobij.amo da je
AC=CB, sto znaci da SU tacke A, c i "B ko!L~
SL 26. arne i da je tacka C srediSte duii AB.
192. Vidjeti sl. 27!
··->
193. Uputstvo: izvrii translaciju -jednog kraka datog ugla za vektor v.

c D

Dz
SI. 27.

51
 ! 94. Neka je dat pravougaonik ;l_BCD (s!. 28).. Sifi;tetrale. njf::goVtl1 rta~pramnih
uglova odrccfoju cetvorougao EFGH. Kako .su naspr:a~ uglovi pr_avo~~~~mka potlu-
darni (uglov~ s oaralelnim kracima), to su jednake 1 n3ihove polovme C!Jl Je po jedan
par krakova paralelan, pa je paralelan i drugi pa:r krakova.
195. Uputstvo: Most je n.ajkraCi ~o je AB la. ~e~a obale bud~ .predsta'\!l~ene
paralelnim pravama, a most kao dilZ (sl. 29). Ako se auz BN translac1J-om za veKtor
NN1 preslika u dui N1A, NN1la i ·NN1=AB, ~ada ce .linija MAJl!z da~i ~d~u pu~
»na suvom«. Da bi ovaj put bio najk.raCi, potrebno je da tacke M, Ai Ni pnpadBJll
istoj pravoj. Dak.le, konstrukcija se odvija ovim. redom:
-7
!) NN1 lb, 2) MN1 na, itd.

N
SI. 29.

196. Uputstvo: Koristi translaciju neke kruznice k koja dodiruje pravu p u

nekoj tacki A, a poiuprecnik joj je 3 cm. Zadatak ima dva rjesenja.
197. a) i b) Uputstvo: Koliko kvadrat ima osa simetrije?
· 19:5. Uoutstvo: Koristi svojstvo simetrale duii! Sta biva ako tacke A i B pri-
padaju pravoj normalnoj na p?
199. Uputstvo: Simetralom zoira s+d nalazi se dt!Z a, itq.
. 200. a) Prava AB sijeee. p u M. Dokaiimo cia je ld traZena tacka (sl. 30). Neka
J~ {'{ ma koja tacka prave p razlicita od M. Kako je fi.R +NB>,,4.B (svaka izlomij.ena
l!nl.Ja koja spaja krajeve jedne duZi veea je od te du.ii), izlazi da je M, zaista
traiena tacka.
b) Uputstvo: Razmotri sl. 31 i ovaj siueaj svedi na prethodni.

SI. 30.. SI.· 31.

201. Vidi sliku 32.

. 202. Uputstvo: Traiena tacka M1 mora pripadati .du.Zi .iJc .(C - tacka p:re-
?Jek,a prave AM i simetrale s)--: sl. 33. Tu .taCktJ ,(MJ dobijamo·u .presj~lru .prave A$
l pra":'e !JC (S - tacka presjeka prav.e BM i .simeLrale $). DOkaz ·konstrukoije :izvodi
"s~ pnm3enom rotacije (poluravni ADC oko simetrale s), itd. ·

52
 Jc

, / ' , , ~J s

Sl. 32. SL 33.

203. Uputstvo: Koristi se svojstvom da se prave koje su simctricne u odnosu

na n.~ku pravu s (npr., prave p i p 1) sijeku u tacki koja pripada pravoj s. Prvo _kon-
stn.Usemo pravu AB, A.Bils={S}, a zatim pravu A1B, A1Bns={M}. NaJzad,
ArS n .A..M ={Br}. Nacr..aj slik"~ i obrazlozi deta!jnije konstrukciju!.
_2t:M. Uputstvo: .Prvo treba konstruisati simetricnu tacku M1, pa je MM 1 stra-
nica Kvadrata, itd. Ima dva rjesenja.
205. Uoutstvo: Centar S traiene kru.Znice nalazi se u oresjeku simetrale duii
AB i prave p. - ·
206. Uputstvo: Centar S tra.Zene kruznice nalazi se u presjeku normale u
tacki Ana pravu t i simetrale duZi AB, a poluprecnik je r=AS=BS.
207. Geometrijs.ka formulacija: Odrediti na datom krugu (k} tack~ (P) jedn~­
ko udaljenu od datih taeaka M i N. S obzirom da tacka P mora da ispunjava uslov
da je jednako udaljena od taCaka M i N, to ona pripada simetrali dtiZi MN. Sta
prvo moramo konstruisati? Zadatak ima jed.no rjesenje, ili nema rjesenja (Od
cega to zavisi?).
2'68. Geometrijska fonnulacija: Odrediti tacku M, tako .da bude jednako uda-
ljena od datih taCaka E i F i od datih ·pravih p i q (sl. 34).,. Uputstvo: Koristi svoj-
stvo simetrale. ugla! Koliko zadatak ima rjesenja? Zasto?

SL 34. Sl. 35.

_. 269..Geometrijska· formulacija: Na datom krugu odrecliti tacku S jednako

-~d:8Af en1:1 od datih pra.vih m .i n (s!. 35). Uputstvo: Koristi svojstvo simetrale ugl_a1
'~oi!Ko lma rjesenja {tri ra:elicite m~aucnosti)? Kada ima beskonacno mnogo rJe-
·s enja?

53
 210. ·Uoutstvo: ~ntar kru.Znice na!azi se ·u presj~lnI nonn~Je iz A (na krak
Ox} i _simetiale ugla :cOy.
211-. Uputstvo: Presjekom simetrale d.atbg ugla xOy .i · prave par;ilelne sa Ox
na odstojanju 3 cm, nalazimo centar traiene k...""UZiµce (sl. 36). .
212. ·uputstvo:· Oda~ri ~eke A i B na jednom ~-a.lrt.l i preslikaj ih sirne-
trieno u odnosu na drugi krak {sl. 37) !

A 8

SI. 36. . Sl. 3i.

.2!3.' Unutst~: Kanstntisi normalu u t~cki M na krak kome. tacka M pripada.

Ta norma!a •neka sijeee drugi Jr..rak u tack.i A. Konsteei svojstvo simetra1e-.ugla A,
konstruis.i sliku 0,1 tacke 0, u odnosu .na pomenutu ·nor:malu. 01M=OM1. itd.
. 214. Uputstvo: Nacrtaj proizvoljnu pravu p koja sijeee oba k:raka jednog i
drugog ug!a. Krakove jedncg i drugog ugla preslikl'lj simetricno u c<lnosu na pra-
vu p, itd. . .
:us. Uputstvo: Prcslikaj translacijom !'rave a i b u a1 bi· za vektore istih
inte.nziteta, tako da se prave a1 i b 1 sije.ku itd.
216. a) Uputstvo: Koristi svojstvo .simetraie ugla!
b) Uputstvo: Koristi svojstva simetrale duii, odnosno ugla. Ima d\'a
rjes~nja, .
217. Uputstvo: Konstruisi simetralu duzi AM i nacrtaj p:ravu odreuenu ccn·
trom kru.Znice i tack-0m M, itd.
·218. Uputstvo: Konst.ruiSi simetrale uglova i kruinicu k. koja do<liruje jednu
pravu u nekoj ta~ki, a poluprecnik joj je 25 mi;n. Izvrsi translaciju kru7.nice k. Za-
datak ima 4 ;rje5enja.
219. Uputstvo: Ima dva rjesenja. Centar pripada simetrali duzi. Tangenlc su
paralelne. .
220. 1) Translacijom, rotacijom, cen.tralnom i osnom simetrijom.
221. Uputstvo: NaCi tacku A1 simetricnu sa tackom A u odnosu na pra\'u p, 1ld.
222. Uputstvo: Odredi na kraku Oy tacku C de bude OC=m, pa konstmisi
simetralu duii AC, itc;I. . . ·
223. < ACB=68°. Uputstvo: Nacrtaj · pravu oaralelnu sa p, tako da ista sa-
drii tacku c. -
224. lOS- i 72°.
22.s. 6cr i 120·.
226. y=cz+~. Uputstvo: Kroz presjek pravih c d povuci pravu paraldriu
sa a i b.

54
 . . m .. R,ezultat obe··~taclje je nova z-Qtadj~ za dva p.rava ugla," pa je -~atka 0
uvije~ · srediste.duZi AA~. za s-Vakti ·taani.A. · . · · · · · · ··
· m~ V~djeti sliku~38! · . . . ..

si.· 38.

. .
m. U'O"'.ltstvo: Ako Dretoostavis da je trafeci t':'Ougao nacrtan, pa crtez pre-
savijeS ·oko date prave, sta· res zapaziti? Simetrija .u odnosu na pravul
. Z.3@. 1Jpubtvo: Svi tr.oug!ovi• .koji ~maju zajednicku osnoviC-.w i i~tu povrsinu,
imaju .i jedP~k~. visip.e, tj. treee tjeme im se . riaiazi na pravoj p, pfu-aleL.'l.oj datoj
osnovici na 00.Stojauju jednakom. visL.-U troultla na d.atl.! osnovicu. Obim. ee biti naj-
manji aka je ti-ougao jednakok:...-ruct. Izvrsi konstrukciju! Vidjeti i sl, 39!
. · · · ~l. Neka je ·.i!..BC traZen.i ·L'"'Ol.lgao. Rotiramo Ii stranicu AC i ·fu-ui!-tlcu k oko
~k~ A za ·6{T (u.smjer..l kretaµja satne kazaljke). tae£a C doCi 6e u tacku B a kru-
~ca · k zauzeee· poiozaj kz.•17nice k 1 (s ·centrom 0 1) koja ·sadrii tacku C. Znaci, ako
da~...E krumi~ k rotir--c:;lllo oko date tacke A. za· ugao 60', dob!eemo Jci je.dno tjeme
(B) ·rrazenog_.jed;lakostl."2nien6g trougia '.M~l.n k1 ={B} {sl. 40),'Da bi se izvr5ila ro-

A E

l
l

1 A
·I
I
I. p M N

SI. 39. SI. 40.

tacija kruZnice za 60°~ do'1oljno je konstruisati jednakostranican trougao A001 stra·

nice AO. Dovrsi konstr;ukciju (odr~di tjeme C)! .. .
S obzirom da. se rotacija kruinice moze v.rsiti .kako u smjeru kretanja satnc
~~j!'e, tako i u supro.tnoni smjeru, to zadatak moze da ima 0, 1, 2, 3 ili 4 rjesenja.
!spi.taJ to! ·

55
 . .
232. Uputstvo: Koristi razm~tranja data u rjesenju prethodnog · zadatka!
233. Analizirajmo dati zadatak. Neka je ABC tra.Zeni trougao. Izv.r 5imo t'r-ansla·
cij~ tog trougla za proizvoljnu du2 ·(s!. 41a). Time dobijamo pomoeni trougao A1B1C1,
ko31 se lako konstruise. (Kako?)
Konstrukcija i dokaz SU ociglecini. .
Da razmotrin10 kada zadatBk ima rjesenje i koliko tih rjesenja.
Ako je a>h (h - rastojanje datih paralelnih pravih i a - stranica jedna.ko-
stranienog trougla), tada za~atak ima 4 rjesenja, au siueaju·da je a=h, zad.E.tak !ma
dva rje5enja (sl. 41 b) i c).

n
cl -----,c::_-------
Cr
81
\ I
\
\ I
/
\ I
\
\ I
/
m I

Ar

aJ b)

~ ~ ~
---- --- - ----~-~=:=:..~-~=--=-' P n
t, , /\.ff, \.
/\
I /' \
; · / .. . • \ \ I / \

,/ \\ // \
I
I \,\\
.
I;'
I/
\\
I \\ '/ \
I \\ I; \
I ·~ // . '-
c, A1 • ' m

SI-. 41.

. 234. Kako je .AB=AC=b, to je trougao ABD pravougli, gdje je BD=hh. Da·

kie, najprije konstruisemo pravougli trougao ADB. Posto je AC=b, (DEAC), to lako
odredimo treee tjeme C trougla (sl. 42).
.235. U proizvoljnoj taCki D na pravoj p
konstruisemo du2 CDlp, tako da· je CD= 2 cm.
Kru..Znica sa centrom C, poiupreenika 3 cm, u pre-
sjeku sa p odreduje tacku .A. U tacki ·C konstru·
isemo normalu na pravu AC, koja u presjeku
sa p daje tjeme B. Time je k-0nstrukcija · zavr-
sena (s!. 43).

8
SL 42.
-
(.,, . .A p D

Si.. 43.

56
 236. Analiza: Neka je ABC pravougli trougao i B1 tacka du2i AC, takva da jc
B 1C=BC=a, tada je B 1A=b-a. Ka.ko je trougao B1CB jednakokraki, to je <r:.CB1B=
==45° (sl. 44).

c b 81 A
Sl. 44..

Konstr~kcija. Najprije konstrui5emo .B1A, :pa u tacki B 1 ugao od 45°, a u ~acki·

A ugao od 30°. U presjeku krakova ovih uglova Je tacka B. Normala iz B na pra\'u
B1A odreduje tjeme C. Time je konstrukcija zavrsena.
231. Neka je BM data teziSna linija i AH data visina. Neka je MN visinu tro-
ugla BCM (sl. 45).

8 H
SI. 45. SL 46.

1
Du? MN je srednja linija trougla ACH, pa je MN= -AH. Na os nuvu uvog
2
zakljµc~~ l~ka ~o~~truiserno µravougU t_roµgao BMN. Na pravoj p (sL 16) izab~­
~Q ~~~µ Ji{ i ¥:~~truiSe:qio nonnalu MN na p, duzinc jcdn~1kc; _pulovini ~lat~ v1-
sme. ~am~, .kon~tniisemo kntZriicu k sa
centrom u M, pu!uprecn1ka 11,, .gd.1c Jc t1i
dat':. t~~s~~ ditZ. V p.resjeku lmiinice k ~ prave p
doh1Jamo ~Jeme
B tra.Zenog trougla. Dalje, odredi- c
mo tac~ C n.a p.. tako da je BC jedna,~o - datoj
st~c~ ~. n.a ~voj CM odredimo tacku A, take da
je tq~~~ Af. ~r~~Ust¢ at.iii AC. ·
_ . _ ~~~· ~ica ciji je precnilc stran~ca BC pro-
~azi Kraz ta~ku p; jer je ugao BPC pr~v ·(penferij-
n~d--p.recn~kom). Znaj4ci to, konstrukciju
S:ld µgao
ma2emQ !&Visit~ vrip lake: tack~ M. i Q odreauju
prayu ~ja · sadrzi ~trahicu
Bf;, a krug poluprecni-
~~ MP~ ~ ~tro.i;n pf$VU u J;3 ~ (::'.
·i\t sijece ovµ A ?'-...... B
.uewe A dpbuamo ,, presJ· ek~ u~ve BP i no.rmale
~i ·Q · na EC (sL .47).""' - . ·. ., .. .,, ·"·' SL 47.

57
. ., ~
 239. Najprije konstrui~emo .Pravougli trougao . ABE, gdje je AB data strar1ica,
a AE zbir dijagonala i druge . stra.n.ice. Taclfu D dobijemo u presje.ku . simet:raie s
duii BE i katete ,d..E (jer je -ED=DB) . Cetvrto tjeme je lako ocirediti (sl. 48) .

I
SI. 48.
·240. Najprije cemo trapez ABCD pretvoriti u troug~o AFD jednake povrsine,
p-ovlacenjem prave DF (gdje je P srediSte stra.nJce BC) do presjeka F sa pravom
A R (trouglovi BFP i .PDC SU podudarni). Sada ce'mo iz tje!!lena D trougla A.FD ~
V-;.J.ci ,teziSnu duz DM.· TeiiSna du2 clijeli ovaj trougao na dva dijela (trougia) jedna-
kih poi/rsina (imaju jednake osnovice i visine), a takode i trapez ABCD. Traiena
pn~.va je c=DM (sl. 49).

I
A

241. Imamo da je· (si. 50):

. ~ \ ~ . f . ~'\ ~
<i:: .4.CB=l80°- ( 70° +- i=11G°--, a <CAB==180"- j 11C° + -;=70"- -.
\. 2 1 .2 \ 2 2
Sada je:
-=i::ACB- <tCAB=110'- -f3 - ~)-=110"- -~ - 7ff + -~ ::: 40".
( 7ff ;.__
2 2 2 . 2
c c

A
SL 50.
242. U trokutu APM dati kut CMN je spoljasnji, pa je (sl. 51):
~BPN= -=tAPM= ~· CMN- -;:A=70°23'-52.20'=18"3'. Dalje, u trokutu BNP &.lti kut
.B je spoljasnji i zbog toga je <rPBN=180~-<rB"'.:t33°26' i <BNP · "f.B · · <r..BPN=
=46"34' -18.3'-:28"31'.

58
 243. Neka je · ~=32°, a h, s, t su. visina, simetrala ugfa i teZisna du2 iz tjeme-
na pravog ugla. Imamo (sl. 52): · ·
-ctACD=90"-a.=f3=32°, -.rACE=45°. C
1
Zbog t=CF=-'P.B SU 6.ACF i 6.BCF
. ·2
jednakokraki, pa je -r.ACF=ct.; a -.rBCF=~.
Sada je: -crsCt=45"-f3=45°-32°=·13·, a
-crsCh=45° - ~=45° -32°=13°. .
244. Trouglovi ACE i ~CD su jednako-
a. · A . DEF B
kraki, pa je <r·..A..EC=--.rACE=- ·i -rBDC=
2 SL 52.
~ Cl. f3 a.+~ 90°
=<._BCD=-:. Sada je <.ECD=-.:+90·+ - = 90'+ - - = 90~+ - - = 90°+45"::::135°
2 2 2 2 2
("I. 53).
c

D
SI. 53.
245. Konstruisemo na stranici BC datog trougla A RC tacku E, tako da je
"':B.A_E =15". Tada je trougao A.BE jec:h:.akokraki., pa je AE=BE. Ugao AEC je od 30°,
pa je i W.-ougao A.CE jednakokraki i AC=fl..E. Izracunavanjem uglova uvjeravamo se
da. je trougao A.DE jednakokraki i <la je AE=DE. Sada ima:mo: BD=2AE i AC=A.E,
odakle dobijamo tra2:eni zakljuCak: BD=2AC (sl. 54).
2%. Zbog s=BE II p . je <r.BDC,-
~ ~
.:: <(ABE=- i .a:.BCD= -tEBC=- (uglo-
2 2
'!1 sa paraielnim .kracima)., te je
~
c:.BDC= -:r.BCD=-, tj. D,BCD je jedna-
2
kokraki, ·pa je .BD=BC (sl. 55).
B
SL 54.

8 D
SI. 55.
59
 247. Presjecna tacka 0, visina AA1 i CC1 je · ortocentar trougla, pa je i BO
visina ·tog trougla. Kako je AA 1 l BC i- AC l BO, biee jedt,~ki uglovi ~AA1 i CBO! kao
ugloyi ~~ norrnalflim krac4-n~. Slicnq je i µgac -4CC1 )e~ak. uglt;1 OBA (sI~ 56~.
Zbog toga je · <C..A_A.1+.rACCi=<CBO+-r08.A=<!=B, sto 3e 1 treba.I o dok.azat!.
~· Zbog MC-.AB=a je .6.ACM jed~.
nakolcraki. S~da je ..rAMC= .rCAM=15°
(jer je <ACM. IS0"-30°:::dS~). Zbog sime-
trije je (s!. 57):
~ACB+ ~A.MB=2·3G6+2· 15c=2(30''+ 15°)=
= 2·45°=9tr.
c

\
a\
\ \
A c, A I)
6t48
Sl. 56. SL 57.
::M9~ Neka je N srediste stranice CD. Tada su cetverouglovi A.MND i MBCN
rombovi. Kako su dijagon,a,le ro.mba ujedno i simetrale·unutrasnjih uglova (poz:nata
csobina romlia) (sl. 58), to su MC i MD simetrale dva uporedn~ ugla ~ BMN i
·!m~:_:og toga je ugao izme'1u njih jednak polovini opn.iZenog ugla; tj.

A f.7
81. 58.
~~ P:retpostavimo d~ je u trou~~ ..A..BC :µajv~ ugao .y (sl. 59). · Centar 0
µpiscmog ~ga je presjeena tacka sin;le~a ~utraSnjih uglova. . U trol:l&lµ · Ao¢
c

ti
SL 59.
je Tr > ~·a. pa kako je- naspram veeeg µ~ veea ~tranica, ·slijedi da je AO > CO.
SUCi.)~.. ·f,9.fi$,te~i ~e ~o~ ~~, ci~~~iJ~mo ~ je ~o > qq. T;,tne srp.o_ d$-
y

¥ili ~a Je ¢ .o,~ AO, 1;30, CD ~ajkraca a,uz CO, sto se i tvtdilo.

 25!. Iz pravouglog trougla .fl..PN· je' ·q> 1=90"-a, a iz pravouglog trougla BMP
je. <¥3=90°-o:, tj. cp 1=<p3• Kako su uglovi cp2 i cp3 jednaki kao unakrsni (sl. 60), to je
'P1=<:?2=90"-a., pa
je 6CMN jednakol!:rakL
.22. Imamo da je <AMB=~D° i -rBMC=90°, jer su to peri£erijski uglovi nad
preCnicima ..4.B i BC kruZnica k 1 i k1. Dalde, tacka M pripada pravoj AC (sl. 61).

NJ
. 11
f~
~~
/k
IP\ d~\~
A P! .B
SL 60. SL 61.
~3. Zbog simetrije taCaka A i Ai u odI1osu na dijagonalu BD, izlazi da je
<rMED= <t.ABD. Osim. toga, ugiovi .A.ED. i MDB jedna..ki su kao naizmjenicni 1:1glovi
u odnosu :na pa.ralelne urave AB i CD. Dakie, <r.MBD= -<i::.MDB, pa je trougao BMD
jeri.."lakok.raki (s!. 62). - · ·
134. Neka je S presjeena tacka osnovice AB i duZi DM i neka je N tacka
osnovice takva da je MN II AC. Tada je ugao BNM jednak uglu BAC kao uglovi sa
paraleln.im kracima, pa je i ~BNM= <r.MBN.· Slijedi da je trougao BMN jednakc.
kraki i MN·-:-BM, a prema uslovu zadatka je MN =AD. Sada jednostavno zakljucu-

I
/\ \

'~
I \

I \
.f \

c
i \
J

I
f·
·0
r
I I \M

ii
l
JI
/
I A/~
8

·A
iL I

B
D
Sl. 62. SL 63.
jemo da su trouglovi AJJS i MNS podudarni, jer su im i odgovarajuci uglovi jednajd.
Naime: ug!ovi kod tjemena .S su unakrsni, a ostali imaju paralelne ·krakc. Iz ove
podudarnosti slijedi da je ·DS=SM, sto potvrduje da je tacka S srediste duii DM
{sl. 63).

61
 255. a) Po konstrukdji tacka F je simetricn11 tacki A u odnosu na pravu BD,
pa je i trougao BFD simetriean, a samim tim i podudaran sa pravouglim trouglom
BAD. Zbog toga je ugaG BFD prav, tj. dui BF je nonnalna .na -du:Z DF (sl. 64).
b) Dijagonala ED dijeli pravokutnik ABCD na dva podudarna trokuta ABD i
BCD. Kake je t.r okut BFD podudaran trokutu ABD, slijedi da su meau sobom po-
dudarni trokutovi BFD i BCD (sl. 64). Otuda je DF=BC i BF=CD, a <.BDF== <.CBD.
Sada slijedi da su podudarni i trokutovi CDF i BCF (imaju jednake sve odgovara-
juce str~nice), pa je i -t:.CFD= <.BCF. Zbog. jednakosti kutova kod tj~mena B i D,
kao i kod tjemena C i F., s1ijedi da je u cetverokutu BCFD zbir kutova kod B i C
jednak 180". Dakle, prave BD i CF su p'<iralelne:-Otuda izlazi da je BCFD trapez, i to
jednakokraki, jer je BC=DF.
E

·st. 64. SL 65.

256. Trazena jednakost BD==CE je posljeclica podudarnosti trouglova i \BD i

ACE. Dokazimo to. Po konstrukciji je AD=AC i AB=AE. Palje je <.DAB=90"-a., a
takoae je i .:rC.4E=90°-a, sto · pokazuje da je i <DAB= c:rEAC. Prcma tume, ~ru­
uglovi A/3C i ACE SU podudami zato sto imaju jednake po dvije odgovar~jucc stra-
nice i njima zahvaceni ug~o. Iz ove podudarnosti slijedi jednakost i treec srranice,
tj. slijedi jecinakost BD=CE (sl. 65).
257. Irnarno da je (teore~a o spoljasnjem uglu trougla) (sl. 66): a 1 =~+y, ~ 1 =
==a+r. a odavde,.nakon sabiranja: 0: 1 +a 1 =o:+~+Y+/, tj. 270°=l80°+y. tj . y..::90'.
Dakle, trougao je pravougli.

SI. 66.

Vazi i obratna teorema, jer iz uslova y=90° slijedi a+~---· 90°, tc a ·~ 11., = 180°,
f3+ll1=l80°, odnosno o:.+~+cx1+~ 1 =2·180°, tj. a.1 +~ 1 =360°-90"=270°.

62
 258. Na osnovu uslova BM =DN, zakljucujemo da je i AM = CN. ?bug 1uga je
L-t:tverougao AMCN paralclogram, pa je CM ll AN (sl. 67). Trai.eni ug.20 ~P _je l131zmje-
niC:an sa uglom ANB, pa je cp= 4:.ANB=147°.
259. Neka su AD i CF visine trougla (sl. 68). Ostri uglovi BAD i DCE j ...:d Haki su
kau uglovi sa normalnim kracima. Kako jc CE=AB, slijedi da .su pravuugU troug!ovi
/1ED i CDE podudarni medu subom. Iz podudarnosti iziazi da jc AD= CD. Zbog to ga
j<.: trougao ACD jednakokrako-pravougli, pa je <rACD=45°. Kako j e AB osnovica jed.
nakokrakog trougla ABC, slijt.!di da uglovi kod tjemena A i B irnaju po 67°30'.

0 N c

M A F
Sl. 67. Sl. 68.

260. Zbog AF= AB= CD i AD=- BC= Cl::.:, te <r.BAF = <. BCE= 180' -2cp, je
D.ADF= 6DCE, pa je DF=DE, tj. b.DEF je jednakokraki (sl. 69).
.. 261. Neka je najveci dio duiine 4:c. Ostala dva imaju duiine 2x i .x. Od ovih
d13elova ne moiemo naciniti trougao, jer je 2x+x<4x, a zbir ma koje dvije stranice
trougla mora biti veCi od trece stranice.

SI. 69. SL 70.

. 262. Trougao AMC rotiramo oko tacke A za ugao rotacije 60° u smjeru kre-
tanJa. kazaljke na satu. Tako dobijamo L::i.ABM'= L::i.ACM i zato AM=MM'=AM' i
CM=BM' (1). Iz l:!.BMM' slijedi da je MM'+BM";?:BM', a odavde zbog (1) imamo
(sl. 70):
AM+BM~CM.
Jednakost vaii u slucaju kada tacka M IeZi na kruinici opisanoj trouglu ABC.
· Zasto?

63
 . 1
263. Irnamo:· 0.D.ACD-0AABi>=4crn. Zbog CD.=BD=- BC je (sl. 71):
2 .·
i 1.
O_V-cD=AC+AD+..:.Bc, a O.uav=4.B+ .4D+-BC. Sada je
2 . 2 .
( 1 \ ( 1 )
f AC+fi-D+-Bc)~ AB+AD+-BC =4, tj. AC-AB=:4 cm.
,...c \ . . . .2 \ 2 .

/\
I\\o
I
I \
I
\
\
\
\
\
A B A ·c E
S!. 71. ·si. 12.
Zbog 0 !i.4.BC = 50 cm je
AB+2AC=SO.
Ka'k-o je AC-AB=4cm, to je 3AC=54, tj. AC=18cm, a AB=14cm.
264. Kake je BEllCD, trougao BCE je jecinakokraki i pravougli. Iz toga sli-
, . . AE·EC 14.g
jedi da je BC=CE =8 c.m, ·pa je traiena .povr5iua P =56 cm2 (sl. 72).
2 2
265. a)
T.;Z:isnu dilZ CD, gdje je C vrh pravog ugla trougia ABC produ2imo do
tacke E (preko D), . tako da je CD=DE=tc (s!. 73). Posto se dijagonaie AB f CE
cetverougla AC!JE polove, to je on paralelogram i to pravougaonik (jer je hgao C
·1 .
prav). Zato je CD=fi_J)=DB tj. tc=~ ..A..B. Dakle, centar opisanog kruga kod pravo-
2
uglog trougla nalazi se u sred.istu njegove hipotenuze.
. 1 ·1
b) Zbog P".AABc=h,·tc, te P AABC~-AB·hcje tc=-AB, pa je zbog toga a) tro-
ugao ABC pravougli. 2 2

SL 73. SI. 74.

· 266. Imamo 0.A.ABM:....AB+AC+CM+BM, a 04acM=BC+CM+BM. .Zbog AB=
. =AC+BC je (sl. 74) C¥+BM=52-2AB, te CM+BM=44-AB, tj. 52-2AB=44-:-AB,
a odavde AB=8 cm tj. 0AADc=3· 8=24 cm. · ·
64
 267. Imaino: 0=2(a+b), tj. 50=2(a+ b) ~ a+b=25 cm.
i 1 . 1 1
balje je (sL 75); OAAas=a+-AC+-BD, On..Bcs =b+-AC+-BD, te zbog
2 2 2 2
0 .d,ABS - 0 JlBCS = 5 cm, dobijaJUO
a-b = Scm.
Posto je a+b=25 cm, to je a=15 cm, b=10cm.
268. a) P~v:r.SL11a kvadrata je 100 crn2, pa je njegova stranica a=lO cin. Ako je
a-4=10, to Je a:::14 cm, a b+4=10 cm~ Da je b=6 cm. T:razena povrsina je
P=14·6=84 cmi: •
b) Im~mo a·b=36cm2, te hnaino ove parove prirodnih brojeva koji mbgu biti
v·

duzme stra..-nca pravougaonika: i i 36, 2 i 18, 3 i 12, 4 i 9.

. -Z~. a) Povrsina kvadrata s1ranice a je a2. Kada se st.ra:u.ica kvadrata poveea
z.a y~/n, lZ!iosiee 1,4a, pa ee !X)"\!Tsina novog kvad.rata bit! 1,4a.· 1,4a= !,96a2• Nova po-
vrsma ce biti ve.Ca od orvobitne za 96°/e. Obim kvadrata se oritom pove.Ca. za 4lf'/o.
. . b) PosmatrajuCi ~liku 76, vicilmo da se novonasta!i k~adrat ;astoji od pret-,
hoanog kvadrata, kvadrata povriine 9 cm2 ! dva uravoucraorrika 2-3a cm2=6a cm2. Iz
j~acin~ 6a cm2 +9.cm2=39 cm2, dobicemo !.!=5 cm, a to~je stranica prvobitnog kva-
arata. N3egova povrsina je 25 cm2, a ncvodobijenog 64 cm1.

r
i
a 1
I
I

.1.' 3a
3

I
ai' I·

.Ii I l
l

l
' I
•
I'
f
3a 9 l

A a l I
SL 75. SI. 76.

Zi'O. Na osnovu osoome simetrale ugia;. zakljucv.jemo da je MP.:__MQ=h. Per

vrsina djelog paralelog.raina ft..BCD je 7 ·h cm.2 (sl. 77). Povr5ina trou.gla fJJ'.4.D je
1 .
2 p j -" D,...," • • ,--h "'h) cm-=::mcm.
2 "O
~ovrsma n-v-
-<
-«:·tz=-'7. cm. ovrs:ma ce1.verougia
,; 1 ')'-
iuA-M je 1,,,1 ,-.t.
v• v ...._ ? v• •

2 .
ugla fi..MD prema povr5ini fi..BCM o<l.nosi se kao 2h: 5h=2: 5.

D x r..,
c

\\ ' i

J
i
\... j.
~
B p A A X+6 B
Si. 77~ SL 78.

Zil. ·Ako je· dija::,aonab AC simetrala· Ugia ).., onda je ugao· Ana veeoj osno;,ici.
Osim toga ugao A.CD jedn.a.k. je ug~u BAC,. a otrn.1~. je i ugao ACf) jednak uglu JJCA.,

65
 pa jl! ti·u:..i;;.<\·:1 ACD jc<lnakokr~ki . (Uglov! ACD i BAC su nai:Lmjenicni.) Moguca su
th·a 1·.k::r:n_i 2 . .t-~1' o je AD krak, onda. je, pn~ma uslovu (sl. 78):
x+x+x+4=40, tj . x=12,
gdjc je x duzina manjec kraka. Tada je obim trapeza 40+18=58. Ako je BC manji
. ~ 32 32 170
krak , ta da j~\'. + 4+.x+4=40, od.nosno x=-, pa jc obim trapeza 40+-+6=--.
3 3 3
272. Visina h trapeza ABCD je· istovremeno visina trougluva A.DB, pa trouglovi
ABC i ABD imaju jednake povrsine. Ako od ovih povrsina oduzmemo istu povrsinu,
tj . puvr5inu zajednickog Jijela ABO, preostalc povrsine SU jednake, sto je i trebalo
dokazati . (sl. 79).
273. Neka je ABCD dati trapez. Na produzetku stranice. AB odredimo tacku E ,
tako da je BE=CD. Znaci, eetverougao BECD je paralelogram, pa je EC=BD i
EC !I BD. Trouglo\·i BCE i BCD su podudarni, a trouglovi BCD i ACD imaju jednake
povn;;int! (imaju zajednicku osn6vicu CD i jcdnake visine). Dakle, i povrsine tro-
uglova ACD i BCE su jednake. Zato j e povrsina trougla ACE jednaka povrsini tra-
peza ABCD. Kako je trougao ACE pravougli, sa katetama AC i CE du.Zine 6 cm, to
6-6
je trazena povrsina trapeza ?-:;::::--= 18 cm2 (sl. 80).
2
D C

A A B E
SI. 79. SL 80.
. . 274. Ako centar 0 kruga spojirrto sa tjemenima trapeza A.BCD, dobicemo ce-
t1n trougla: ABO, ECO, CDO, DAO, ciji :Lbir povrsina daje povrsinu trapeza. Visina
1 1 1 I
svakog od ovih trouglova je r=4 cm. Kako je P=- ar+- br+- er + - er=
r . 2P 2 2 2 2
= -(a+b+2c) dobijamo obim trapeza: a+b+2c=--=40.cm (sl. 81) . .
2 T
D b
-------=
D

A B A B
SI. 81. SL 82.
,. 275. Na datoj slid prikazan je trapez ABCD i trokut EBC. Najprije cemo po-
vuc1 srednju liniju trapeza BF. Ona dijeli trol'Ut BBC .na dva trokuta jednakih po-
It 1 h
yr.Sina (EF je zajednicka osnovica i - visina). Svaki trokut ima povrsin,u P=-- m.·-
2 1 2 2
(sl. 82), gdje je h visina trapeza. Povrsina trokuta BBC je P=-mh, a' povr5ina tra-
. . 2

66
 peza P =mh. Dakle, pQvrsina trokuta EBC j.e polovina povrsine trapeza, sto je i
trebalo dokazati.
. . .
276. Neka je kod trapeza ABCD, stranica AD=9 cm, M srediSte kraka CB.
·Neka je PM II ~C, _a MN normala spu5tena iz M na pravu AD. Trouglovi PBM j QMC
'SU podudami, zbog eega je povrsina trapeza jednaka povrsini paralelograrna APQD.
Kako je MN.LAD, pcvrsina paralelograma APQD je P=9· 8=72 cmz (sl. 83) .
.,. · 277. Koristeei cinjeni~ da je svaka stranica trokuta manja od zbira druge
. · 1 a+b+c
dvije stranice, imamo: a<b+c~ a+a<a+b+e=>la<a+b+c~ a<---
2
2i8. Produfimo teZ:is.nicu ta preko sredine S strane BC za njenu duiinu do
tacke A 1• Cetverougao ABAiC je paralelogram (sl. 84), jer mu se dijagonale polove,
pa je AB=CA1=c. Na osnovu teoreme o odnosu stranica trougla je: AA1 <AC+CA 1
b+c
ili 2ta<b+c~ ta<--
2
D c Q

C c·

A p B A
SI. 83'. SI. 84.
279. Na osnovu prethodnog zadatka je:
b+c a+c a+b
ta<--, lb<--, tr:<-,
2 2 2
a odavde se dobija, nakon sabiranja:
ta+tb+t1:<a+b+c.
Posto je svaka stranica trougla veea od razlike druge dvije stranice, to je
(vidi sliku prethodnog zadatka):
a b c D
ta>C--, tb>a--, tc>b--,
2 2 2
a odavde nakon sabiranja:
l
ta+tb+tc > a+b+c- -(a+b-fc), tj.
2
a+b+c
ta+tb+ le> - - -
2
280. Na osnovu teoreme o odnosu stra-
nica trougla je (sl. 85);
e<a+b, e<c+d, t<.b+c,· f<a+d.- Sabiranjem A a
ovih nejednakos,ti dobijarno: SJ. 85.
2e+2f<2a+2b+2c+2d, tj. e+f < a+b+c+d.
Da dokazemo drugi dio tvrdnje zadatka, obiljeZimo presjek dijagonala sa S. Sada je:
a<A.S+B.S, b<BS+CS, c<CS+DS d<D.S+A8, te nakon sabiranja ovih n;:!jcdnakosti:
• • I . l ~

a+b+c+d < 2AS+2BS+2CS+WS,e> tj. · (AS+CS)+(BS+DS) > -·(a+b+c~d), te

1 \ 2
e+f > -(a+b+c+d).
2
67
 VX. RAZNI ZADACI

281. a) Jedno od mogucih r·jcsenja: 1 374 Da 1i ima jos r jesenja?

+9 254

b) 85 679 10 628
+ 85679
171 358
282. Irnamo slijedeCi redoslijed zakljucivanja:
(1) ARM - zbir dva dvocifrena broja; znaci A= 1
(2) lRM +DR= RtE < 300 (vidi posijednju kolonu) aii R > ! tJ. R=2.
Tako sada imamo: .. . .... (Dovrsi!).
Dalje, po redu dobijamo D=9, H=3, !=4, itd.
Dakle: 292-75=217
.
4 . 23= 92
73 + 52=125. ·
283. a) 6,3. Uputstvo: Razlika susjednih clanova niza je (naizmjenicno) 3 iii 2;
b). 49, 64. Uputstvo: Kvadrati prirodnih brojeva; c) 24, ~1; d} 46, 92; e) 12, 19; f) 13, 9;
g) 16, 6; h) 10, 9; k) 31, 62; m) 9, 81.
284. a) 17 i 65. Uputstvo: Svaki broj (pocev od kog broja?) dobija se kada se
od dvostrukog prethodnog oduzme i . Iskazi praviio i na drugi nacin!
b) 17 i 45. Uputstvo: Svaki broj, pocev od treceg, jednak je ... . (Dovrsi!).
285. Dvostruki broj druge kolone uvecai.""l za polovinu broja p rve, daje cdgo-
varajuci broj trece kolone. Nedostaje broj 11.
286. Uputstvo:. Prvim mjerenjem brasna navedene mase one se raspodije!i' po
pola na oba tasa i take se. dobije po 4 kg 500 g. Daije?
287. a) Jedno od .moguCih rjesenja daio je slijedecom tabelom:
Balon od 10 litara 10 3 3 6 6 9 9 2 2 5
Balon od 7 litara 0744110755
Balon od 3 litra 0030301130

Da li mofo kt-ace?
b) Oznacimo sud zapremine 7 iitara sa. A, a sud v,ipremir1e 5 litara sa B. Na-
punimo A vodom i prespemo iz njega u B - 5 lita:ra, pa to prospemo u nJeku.
Ostatak od 2 litra (iz A) sipamo u B. Dalje, ponovo napunL."Tio A i iz njega sipamo
u B toliko da ovaj drugi napun.imo (3 litra), a potom ispraznimo B i sipamo iz A
u B preostala 4 litra. Kako dalje?
c) Uputstvo: Prvo napunimo sud z.apremine· 7 litara i tu tecnost sipamo u
sud zapremine 10 litara. Ponovimo taj postupak, itd.
288. Cijepanjem jednog iista dobijaju se tri nova lista, tako da ce poslije
toga ukupan broj listova biti 5, tj. povecace se .za 2. Pri svakom cijepanju broj li-
stova uvecava se za paran broj. U pocetku ih· je bilo 3, pa cemo uvijek imati nepa-
ran broj (3+ 2n). Kako broj 100 nije neparan, .to prebrojavanje nije bilo tacno.
289. a) Skup parnih brojeva: 2, 4, 6, 8 . .... : 98, 100, a skup neparnih: l, 3, 5,
?, ... 97, 99. U svakom skupu je po 50 brojeva. Ako . se iz skupa parn.ih brojeva
iskljuce brojevi koji se zavr8avaju nulom, u njemu ostaje 40 brojeva. U svakom
t<;>m broju zbir cifara je za 1 v.eCi nego u odgovarajucem nepamom broju. U broje-
vima 10, 20, . . . . 90 zbir cifara je za 8 rnanji nego u odgovarajucem neparnom broju.
U broju 100 zbir cifara je za 17 manji nego u broju 99. Prema tome, u skupu ne-
parnih brojeva zbir svih cifara veci je nego u skupu nepan1th brojeva za:
1·17+-9·8-40=49.
b} VeCi je zbir cifara upotrebljenih za zapisivanje neparr.ili brojeva ~ to za 499.
68
 290. 6 sati.
291. Ako sc svi prisutni uzajamno poznaju, tvrdenje je ocigledno. Neka se
ljudi· A, i A2 ne poznaju. Tada meuu .preostalih 24 prisutpa svaki od o'vev.dvojic<:
(A1, A2), prema uslovu zadatka, ima ne manje od 13 poznamka. To, pak, znac1 da om
iJ.:naju ne manjc od 2 7,ajednicka poznanika. Zbog toga cemo postaviti A1 i A2 za
q'krugli sto, tako da budu jedan naspram drugoga, a izmedu njih cemo postaviti __dva
njihova zajednicka poznanika (dvije mogucnosti). Takav razmjestaj ispunjava uslo-
ve zadatka.
292. Emina ce dobiti 10, a Atifa 70 dinara. Uputstvo: NataSa je sa 80 dinara
platila trecinu cokolade pa su sve ~okolade zajedno kostale 24-0 dinara, itd.
293. I - plava, II - bijela, !II - crna. Uputstvo: Na bazi treceg natpisa i
uslova zadatka, zakljucujemo da je u kutiji III crna kuglica, itd. .
• y 294. y»Part~<:n« - prvi, »Bosna<c - druga, »Jugoplastikaq - treea i :i>Rabot-
•

mck1« - cetvrt1. Uputscvo: Koristi Venov dijagram!

'295. Pobjednik je bio kiub D i u pravu je bio samo Senad.
2%. Rjesenje je dato na sl. 86. Da Ii ima jos rjesenja?
297. Rjesenje je dato na sl. 87. Ima jo5 dva rjesenja. Nacii ih!

SL 86. SL 87.
298. Uputstvo: Vidjeti sl. gg!
299. Rjesenje je dato na sl._ 89.

@1
ro@ 0 @ ol_I

Sl. 88.
~ SI, 89.

300. 1) a) 8; b) 12 (n-2); c) 6 (n-2)2; d) {n..:...2)3.

2) n==2, ili n=B.. . - ·
30!. Proizvod se zaYriava- sa 10 nula. ·
. 302. Trifunovic je ljekar, Rajeevic - profesor, a Bajic ·- slikar. Uputstvo:
BaJic· nije. profesor (jer ima sestni), a ni Trifunovic niJ·e orofesor (jer niJ'e naJ:_
mladi), itd. . . . . . - ~.

.303. On. je rasudivao ovako: Ako. jc moje lice cisto, ond~i bi se najpametniji
od ~s~e dvojice (obrazloZi detaljnije!) ubrzo prestao smijati. Medutim, oni se
obo31ca i dalje smiju, sto znaCi da ni moje lice nije Cisto. ·

69
 304. Uputstvo: Crnokosi ne moze biti profesor jcr on odgova ra na primjedbu
crnokosog, sto znaci da je crnokosi - !jekar zutic, itd.
305. Brankina bairn mo7.e biti samo Cccilija. Eva nc moze, jer joj je Brankina
baka scstra. Danica ne maze, jer joj je Ev::i tetka , a Ana ne moze jer joj je Bran-
kina majka sestra .. _
306. Ukoliko manje stuka bude poje~eno, vis~ ce i~ ·os~ati. Stog.a_ ce najviSe
stuka preostati ako se te sto preostanu zas1tc samo gladmm_ stukama 1h, ako Je to
nernoguce::, stukama koje SU prethodno pojcJc. stO manje StU1<3. fO _se U 9ato~ s}u-
~ju maze postiCi n_e slijedeci nacin. Ako r.aj.i:rUe j_edn<: gla?na stuKa poJede Jed~u
stuku, ostace ukupno 24 .Stuke. Ako !;ad 6 naJJae-1h stuka poJedu, ,svaka, P? . 3 slab~Je
~tUk~ (~edU njirna j QDU koja je VCC pojeJa jeUJ1U StUkU)L ~nda Ce .one, ~I.ti SV_e Slt.e
1 nece vise napadati jedna drugu. Prema to111e, u bazenu moze ostat1 na3v1se 6 stuka.
307. Ako kokos i po snese jaje i po, tnda ce 9 k.okosi snijeti 6 pu~a '.riSe jaja,
odnosno 6 - 1,5, sto iznosi 9 komada jaja, i lo za dan 1 po. Za 9 dana, t]._ za 6 puta
vise dana, kokosi snesu 6 puta viSe jaja, a to je 54 komada. Dakle, 9 kokos1 za 9 dana
snesu 54 komada jaja.
308. a) I mjerenje: Stavimo po 3 novcica na svaki tas i odmah odredimo u
kojoj grupi se nalazi laksi. Ako je na terazijama ravnote:fa, laksi novcic je u pre-
ostaloj grupi.
iI mjerenje: Iz odabrane trojke stavimo no 1 novcic na svaki tas. Lako se
odreduje koji novcic od ova tri je najlaksi. ·
b) Vrsi se najrnanje 3 mjerenja, slicno slucaju a).
309. Broj 12543 je proizvod tri prosta broja: 12543=3·37 · 113. Dakle, ocigledno
je brod dug 113 m, kapetan je star 37 godina i ima froje djece.
y• 310. Neka je x - broj zeceva, tada jc 35 - x broj fazana. Imamo sada jed-
nacmu:
4x+2 (35-x)=94, tj.
2x =24,
x =12.
Daltle, u kavezu je 12 zeceva, a 23 fazana.
· 311. Najmanje 9 ucenika moraju im,ati plave oci i tamnu kosu, jer je
14+15-20::::9. Od ovih 9, najmanje sestorica su tezi od 40kg, jer je 9+17-20=6.
Od posljednje sestorice najmanje 4 su visi od 160 cm; jer je 6+ 18-20=4. Ova cetvo-
rica imaju sve navedene osobine.
_312. Cifra jedinica prvog sabirka je 4, a drugog je 6, pa ce cifra jedinica zbira
biti 0, te se datt zbir mofo podijeliti brojem 10.
313. Svaki trg je povezan sa 4 druga trga, sto znaci da je najmanje 5 trgova.
Kako je svak.i trg povezan sa ostalim trgovima, to znaCi da ih nema vise od 5.
5.4
Dakle, grad ima 5 trgova, a broj ulica je - -, odnosno 10.
2
2 x s 12 2x 15
314. Imamo - < - < -, odnosno - < - <-,a ovo je zadovoljeno za x=7.
3 9 6 18 18 18
2 7 5
Dak.le, - <- <- .
.3 9 6 2· 9 5 3 y 6 135 lOy 108
U drugom slueaju imamo -<-<....-, odnosno - > - > - ili -->-->--,-
3 y 6 2 9 5 90 90 90
9 9 9
sto je ispunjeno ako ye { 11, 12, 13 }. Dakle, trazeni razlomci mogu bi ti: - , - iii -.
11 12 13
31~. Kako se godina sastoji· od_52 sedmice i 1 dana (ili, ako je prestupna, iz
52 sedm.ice i 2 dana), ona moze imati .53 utorka samo ako pocinje utorkom · (odno-
sno, a~o je prestupna, ako pocinje ponedjeljkom ili utorkom). Zbog toga ee datum
prve subote u januaru biti 5. I, odnosno 5. I ili 6. I .
.316. Prvi ucenik upise cifru 6, 7 ill 8. Zatim, kad drugi upise svoju cifru, prvi
Ce UJ?ISati cifru koja sa cifroin drugog daje zbir 15 (na primjer: 869 ...). Tako prvi
ucemk postupa i kod upisivanja pete i sedme cifre. Tako· ce zbir sest cifara, . od

70
 druge do sedme, iznositi 45, tj. bice djeljiv brojem 9. Da bi cijeli osmocifreni broj
bio djeljiv brojem 9, trebalo bi jos i da je zbir prve i osme cifre djeljiv brojem 9,
sto u nasem slucaju nece biti moguee naciniti. Tako drugi ucenik gubi igru.
317. Kake su Marko i Janko ozenjeni (Marko je rm.IZ Jankove kceri), akviziter
je Branko. Osim toga Marko nije magacfoner, posto je viSi od rnagacionera 1 a otuda
slijedi da je magacioner Janka i da je Marko knjigovoda.
318. Vera ide u cetvrti razred, Olgica u peti rilzred, a Sanja u sesti razred.
319. Emir je bio u· pravu, jer ako su djeljenik, djelilac i kolicnik neparni bro-
jevi, ostatak mora biti paran broj.
.,
2x-l 2~-4+3 2(x-2) +3 2(x-2) .J

samim tirn f3=75° i y:::::4s·.

>
s
A r-
e. a
Sl. 91.

328. Neka je AS=SE i EB-AE=6. Tada je (sl. 91):

SAS=SE+EB, 5AS::;:;:AS+6+2AS,
2AS=6, AS::;:;:3, AB=3·6=18.

71
 329. Zbir obi.ma cetverouglova AMND i MBCN je 28 cm, a to je za 10 cm
duie ad obima pravougaonika .ABCD. Tih 10-cm predstavljaju dva puta uracunatu
stra:nicu .MN. Prem.a tome, duii.na duZi MN je 5 cm (sl. 92).

D N c

A B
SL 92.

336. Kako je <DBC= <BEC + ..rBCE i kako je .er.BBC= ..rBCE (sl. 93) (zbog
toga sto je BE=BC), to je4:DBC=2<BEC. Na isti nacin se dokazuje i da je
<DBA=2<BEA.

. A
SI. 93.

. Otuda slijedi da je ..rDBC+ <.DBA=2( <.BEC+ ~BEA)~ ..rfi.BC=2 <AEC. Po-

sto je <.ABC=&, to je <i:AEC=3<r, pa SU ugiovi ABC i AEC komplementni.
331. Najprije. konstruisi pravougli trougao ADM, gdje je PJJ =ha, AM= ta•
a.
<:D=9<r. Vrhove B i C dobijamo Iako s obzirom da je MB=MC=-. Zadatak ima
dva rjesenja. 2
332. Dijagonala AC i BD se polove. Tacka 0 je zajednicko srediste dijagonala.
Po konstrukciji, BO i AM su teZi5ne du.Zi trougia ABC~ pa je tacka K te.ziSte ovog

D N c

A
SL 94.

1
trougla. Zbog toga je BK=2 KO=-BD. Slieno se dokazuje da je u trouglu ACD:DL=
I 3
=2 W=- BD. Otuda izlazi (sl. 94): KB=KL=DL, sto se ! tvrdilo.
3 .

72
 333. Neka je CE simetrala pravog ugla i CD hiPotenuzina teZiSiia linija ·Po-
znato je da je hipotenuzina teZ:i§na llnija jednaka polovini hlpotenuze i zbog toga su
Ll\?uglcrvi .A£D i BCD jednakokraki, .pa je <ACD=C!.. i ·-4:.BCD=~. Ugao izmedu sime- .
. . · · a. IS a+~ 90 ...
tra1a ostrih uglova je ..rAOB=180"----=18D°- · 180"--=135". Prema uslo-
1 2 2· 2 2
viina je, .-ialje, 4:.DCE=~ . 13~=27°. Ostri uglovi trougla ABC su a.=45°+2/=7?. i 0

5
~= 4S",-2T=18° (sl. 95) ..
3~. Neka je 0 proizvoljna tacka u jednakostranienom trouglu ABC i neka su
m> n i p duZine odstojanja taCke 0 redom od· .s tranica A..B, BC, CA. Konstruisemo
duii Ofi.., OB i OC. DuZi m, n i p su "itisine· trouglo\ra O.A...B, OBC, OAC. Povr8ina t.ro-
ugla · ABC jednaka je zbiru povrsina ovih triju trouglova: PA.Be.= PoAB+iPoBc+
1 1 1 1
+POCA (sl. %). Dakie, va.Zi jednakqst: -ah=-am+-an+-ap. Podijelivsi ovu jed·
1 · 2 2 2 2 .
nakost sa -a, dobijamo t:raZeni uslov: h=m+n+p.
2
c
c

A £ 0
Sl. 95. Sl. 96.

· ~5. stranice dufuia a, b i C, a odgo.

Pretpostavimo da postoji trougao cije SU
1 1 1
varajuce visine h0 =1, h 0 =2 i- hc=3. Tada je P=-o.1'--a==-bhb=-ch0 a odavde je
2 2 2
a 3c . a a
- ·=b=-, odn.osno a=2b~3c, pa su stranice trougla, a, - i - . .Meduti.i-n, zn.amo da
2 . 2 . 2 3 . .
a a sa
zbir dvije-stranice .t rougta mora biti ·veei cd treee stran.ite, pa, kako je ~+-=-<a,
. . . 2 3 6
zakljueujem.o da cvakav trougao ne postoji:

A -·· D

SL 97.

· ·3S6. Na osnovu teoreme d.a naspram veteg ugla u . trouglu lezf veCa. stranica
imamo, iz pravouglih trouglova ACD i BCD:AC>CD i BC>CD, tj. AC>3 cm :i BC>
>3cm, tj. obim trougla ABC je AB+BC+AC>5+3+3=11 cm, tj. obim ovog trougla
ne more biti !1 cm (s!: 97).

73
 . 337. Kvadrat cerno rasjeCi kako je to <la.t o na slici; tacke M, N, P i Q su sre-
d.ina . stranica kvadrata. Od jednakokrako pravouglih podudarnih trouglova AMQ,
BMN, CNP i DPQ se mofo sastaviti kvadrat podudaran kvadratu M.NPQ (sl. 98).

D p

SI. 98.

(Cetverougao MNPQ je kvadrat jer su MN i PQ, odnosno PN i QM srednje linije

pravouglih trou~ova ABC i ADC, odnosno BCD i ·-J5..J3D. Zbog AC=BD i AC .L ED je
MN=PQ=MQ=rN i MN lPN te MQ l QP, a takode je MN II PQ i PN II QM.)

74
 ZADACI I NJIHOVA RJESENJA SA
K4.NTONALNIH I FEDERALNIH T.~\UCENJA

a) K~'lTONALNA TAKIVIICENJA

1996. godina .

Zadaci
V razred
... ,_, - - --
., .
1. . U korpi su jabuke. Uzmerno polovinu svih jabuka i jos. pola jabuke, zatim
uzmemo polovinu od preostalih jabuka i jos pola jabuke. Konacno uzmemo
polovinu ostatka i jos pola jabuke. U ko:rpi je ostalo 5 jabuka. Koliko je
jabuka bilo u pocetku?
, .--. -'.
-'2. Odrediti skupove A, B i C ako je dato:
./
Au Bu C = {1,2,3,4,5,6,7,8,9} ,
Au B = {1,2,3,6,7,8},
Au C = {1,2,3,4 ,5.7,9},
,4 n B --.<1-,i
r. ,-t-f,
c- 1~.., !
.,n - t.J,l.J
,1

3. Dvije prave se sijekll. Zbir tri od cetiri nastala ugla iznosi 212°30'. Odrediti
velicinu svakog od nastalih uglova.

11
/_1'' 10 + 35
1 ' i Ako je n prirodan broj, ondaje takoder prirodan broj. Dokazati !
f '/ 45
\_"/

VJ razred

l. Zbir cetiri broja je 208. Ako se prvom broju doda 3 ili se drugom oduzme 3
iii treci broj pon1nozi sa 3 ili cetvrti podijeli sa 3, dobije se uvijek isti broj.
Odrediti ta cetiri broja.

2. Radnik i po za dan i po daiia zatadi 3,5 dinara. Koliko ce zaraditi 100

radnika za 45 dana?

3. Povrsina trougla .. ABC iznosi J8cn/ Tacka D uzeta j e na stranici AC, tako
- -
daje DC= 1AD. Naci povrsine trouglova ABD i DEC.
 -z, ol'l..

141"
U tablicama a) i b) upisani su brojev i prema nekom prav ilu. Napisi to
~> pravilo i upisi brojeve koji nedostaju.
a)
~,-2~-.---3~~5~~9~,-
. ~~-3-3--.-~~

Rjesenja

V razred

1. Neka je x broj jabuka koje su u pocetku bile u korpi. U pn:om uzimanju

. bk
Ja u a .iz k' Orpe uzeto Je
. -x
l +- u a. Udrugom uz1manJUJe
. bk
I Ja . . . uzeto
2 2
-I ( -l x - -
2 2
I +-
I Ja
2
J
. buk a. Pn·1 1·k om treceg
2
' uz1manJaJa
. . . bu k a iz
. k' 01-pe, uzeto je:
.

2
r
!_{x _ !_x + !_+!_(!_x _
12 2 2 2
!_J
2
+ !_]} + !_ = !_(!_x _}_l + !_.
2 2 2 4 4) 2
' . - ..
Sada imamo jednacinu:
x -lr!_x +!_ + !_(!_x _j_J+ !_ +!_!(!_x _}_J+!_]
2 2 2 2 2 2 2 ,4 4 2
= 5.

1 1 1 1 I I 3 1 _
x--x----x~-----x~---=J
. 2· 2 4 '4 2 8. . 8 2
; 7
-x--=5 I ·8
8 8
x-7 = 40
x =47.

Dakle, u pocetku u korpi je bilo 47 jabuka. Stvamo, !_x+!_ = 24 jabuke;

2 2

-1(1
22
I I
- x - - +-=-·23+-=
2 2 2 2
IJ
I 12 1abuka·
.
)

!_(.!._ x _ }_J+ .!._ = .!._( 47 _ }_J + !_ = ·!.!... + !_ = 6 . Imamo:

2 4 4 2 2 4 4 2 2 2 -·
47 -( 24+I1+6) = 47 -42 = 5 jabuka.

76
 2. Nacrtajmo odgovarajucu sliku koristeci Veneove dijagrame:

D akle , A -- .rJ ? 3,.7 J, 7 6 '8} ' C -- f3

'l B -- tr1 ·-, 1
l ,"-. t .. 4,_,' ,,7 ' 9 .r.
B A C
/ ., . ,. . .... -------.........,,,, :;.----................ ,,,.,-...-----...
..... ............. ...

' / A '
//. /_,. ./ ' \
.6 / .l ! .3 .4

3.Nekaie a+j3+v=212°30'. - I

Kako je a+ fJ + y + J = 360°, to dobijamo: 212° 30' + o = 360° => o = J47u30'.

Kako je f3 = c5 (unakrsni uglovi), to je i j3 = 147° 30'. Posto je a+ /J = 180° , m je
a= 180/j - J3 = l 80{J -147° 30' = 32° 30'. Kako je a= y (unakrsni uglovi); to je
,, -- .J~
/
., ,,o ,j.,0, •.

11
4. Kako je 10 =I 000.... 000, to je I 0 11 + 35 = i 000... 035,. Ovaj broj je·djeljiv sa 5
11 nu/a
(jer se zavrsava sa cifrom 5), a djeljiv je i sa 9 jer mu je zbir cifara 1+3..;..5=9
1011 -:- 35
dje1jiv sa 9 .. Dakle, broj 10 + 35 je djeljiv sa 5. 9 = 45, pa je 11
prirodan
45
broj, sto je i trebalo dokazati.

77
 VI razred

1. Neka su trazeni brojevi x ,y ,z ,£. Po uvjeru zadatka imamo:

[ .
x + y + z + £ = 208 , x + 3 = y - 3 = 3z = - , !J.
3
x + 3 '
y=x+6; - - - ,- ·- t = 3 x + 9 te
3
x + x + 6 +
x+1
+ 3 x + 9 = 208 I . 3
3
=> 15 x + 45 + x + 3 = 614
=> 16 x = 576 ' tj.
x = 36.
11 7
Dakle.. trazeni broievi
J
su 36.• 42.. 13 i 117. Stvarno.• 36+3=42-3= 3 · J3 = 3 = 39.

2. Znaci 3 radnika za dva i po dana zarade 7 dinara~ odnosno 1 radnik za dva i po

7 14
dana zaradi dinara. Sada 1 radnik za 5 dana zaradi dinara, sto znaci da
3 3
14
jedan radnik zaradi za 45 dana · 9 = 42 dinara. Najzad: 100 radnika zaradi
3
ukupno l 00 · 42 = 4200 dinara za 45 dana.
<2.~ lz uvjeta DC= 2 AD zbog AD+ DC= AC nnamo: AD+ 2AD =AC: tj.
AD=~ AC. OCigledno~ pravougli trouglovi ADF i ACE su slicni pa imamo
- - -- - ]-
AD: AC= DF: CE~ a odavde zbog AD= JAC dobijamo:
' '
1-- - - .
-AC: AC= DF: CE, tJ. c
3
1-- j~,,
~
-AC·CE I : '
DF = 3 =-CE. Ij ' '·
AC 3 ,.! " ....

Kako je
1-- 1---
/ ""''""'
I.! " , .,
P.aABC =-AB·CE
2
1 P.o.A.BD =-AB·DF
2 Ir
i ' '.
odnosno I '·
I- I- 1 I- -
D ·:
Ir-+--- '
"'" ,
'
P..:14BD =-AB·-CE =-·-AB·CE
. 2
1
3
1
3 2
'
'
·,
';'1/, I'
.I
II !._
,..
,. .
-----
. ":'\
..
----..
·- - -..---~-
---
-
-~-
- "'· ·
.,

P .aABD =3 P.aA. BC =3·18cm- = 6 cm- .

B
A· F E

Sadaje
P&JBC =P.:14BC -P~4BD =18cm-' -6cm-' =12cm-.
'

78
 !fl) Ocigledno drugi broj je za I veci od prvog, treci broj je za 2 · l = 2 veci od
~~gog, cetvrti broj je za 2· 2 = 4 veci od treceg, pa ce peti broj bi ti za 2· 4 = 8
veci od cetvrtof' itd. Dakle, r jesenje je
2 I3 l
s 9 i 1 33 65 I I I I I
b) Zbir pnra dva broja jednak je trecem, tj. I +5=6; zbir drugog i treceg broja
jednak je cetvrtom broju: tj. 5+6=11) zatim 11+17=28, 17+28=45. Dakle,
rjesenje je
II 5 I I
6 I 11 17 I
28 45 I I I

1997. godina

Zadaci

V razred

tr-V.Dati
·,_ /
SU skupovi A== i\'1X EN /\ x::; 5}' B = {l,4.5,6 },
.
c = {2,5,6,7}, D = {I . a}.
a) Odrediti skup S takav da je ScA,(A n BJ \S=0 i {3}\S=0, gdje je a
proizvoljan realan broj.
b) NadiskupE takavdaje E=(AnD)xB .
,"/""...

/ 2 } Proizvod dva broja je 900. Ako se jedan od cinilaca uveca za 5, a drugi ne

·~inijenja, tada se dobije broj 1125 Odredi cinioce datog proizvoda.
/""\
. L] / Zadanaje du2 ABduzine 20cm. Tacka Cpripada duzi ABi od B je udaljena
~
)
duzine od AB. Tacka Sje poloviste duzi AC Kolikaje
a) duzina duzi cije SU 'rubne tacke s i poloviste duzi AB,
b) duzina svake od ostalih duzi sa slike koja odgovara tekstu zadatka?
~,,

-- '
( 4. lSaberi 5 uzastopnih dvocifrenih brojeva koji na rnjestu desetica imaju cifru 7.
\Q~redi kojih pet uzastopnih brojeva cini taj zbir ako je najmanji djeljiv sa 3.
Pronadi sva rjesenja.

79
 VI razred

b+7
1. Odredi sve parove (a,b) cijelih brojeva a,b(E Z), za koje vrijedi a= - - .
b+3

2. Nacrtaj .dABC. ( j3 >a ) i visinu he na straBicu c. Tacku u kojoj vis ina sijece
stranicu c oznaci sa E Produzi stranicu BCpreko vrha C: te konstn1isi simetralu
vanjskog ugla uz vrh C Tacku u kojoj simetrala sijece pravu AB oznaci da D.
4 • 1- - .. ..
F_ko Je - CD= CE) odredlt1 koliko Je fJ-a.
2
.-;r-,
( 3. }tmir, Bakir i Faruk zajedno imaju manje od jOO dinara. Amir j e uzeo jednu
'rrecinu dinara, Bakir jednu trecinu od ostatka novca i na kraju Faruk je uzeo
j ednu trecinu dinara preostalih od Amira i Bakira. Ostatak dinara su podijeli1 i na
jednake dij elove. Koliko je ukupno bilo dinara i koliko je svaki od njih d~bio?

(3»dredi x iz jednai'ine

9( 1~ - 0,945: 0,9
l_ tO
1
) _
I
-----~~-
3 3 10,5·0,24-15,15: 7,5
J--4-: 7
JO 8

Rjesenja

V .razred

l. Imamo A-JI 1-'-' - l'id

- l 734· )-)fr ,4r1B-' '. ' 5}
I I •
/
.
·"/
.!

I
/
-------
/5/\----:-....
s /\\
•
'--.
·-
·,--.
/. I '\
B
"'
t 1·" I ..;'\ \
a) s = {l,3 ,4,5}, i
I
~
\_I . - · J1
•
\ !

\ '"' I ·-' /!
\// ~//; \ i
b) A r1 D ={l}, a E {2,3,4,51 '-
"""
'
·-
\
\ .
\
: I
I

E = (A("', D )XB = {!}x{l,4,5,6} = {r 1,1),(1,4),{1,5),{1,6J} ~-,. ~

I
6\ I
"'- !
~ f
\ I
\, .7 /
'· / c
~---

.
: =' -.1
~
80
 2. Neka su trazeni Cinioci proizvoda xi y.
Imamo x·y=900 te (x+5}·y=ll25, tj.xy+5y=ll25, odnosno
900 + 5 y =II 25,
5y =225,
?? J-
__ 4-
y = -_- = J ,
J

x = 900 = 900 = 20.

y 45

- 1- 1 - - - 1- 1
3. BC= -::AB=--::· 20cm, BC= 4cm; AC= 16cm, AS= -AC=-· 16 = 8cm.
) J 2 2
.A.ko j e M poloviste duzi AB: tada j e AM = ~ AB = ~ · 20 = JOcm.

A s f.,f c B

20cm

a) SA1=A1\1-AS=10-8 =2cm;
b) CM= lv!B-BC = 10-4 = 6cm .

4. Rijec je o brojevima 70+x,71+x,72 + x, 73 + x, 74 + x, gdje x <= {2,5} jer je

najmanji od ovih brojeva, tj. 70 + x djeljiv sa 3. Brojevi 72 i 75 su djeljivi sa
3. Rijec je dakle o brojevima:
72, 73:: 74, 75, 76, tj.
75, 76, 71: 78, 79.
Trazene sume iznose S 1 =.72 + 73 + 74 +75 + 76 = 370, odnosno
S 2 = 75 +76 + 77 + 78 +79 = 385.

VI razred

b+7
1.Imamo a =- - = b+3+4 = 1 + -4- .
b +3 b+3 - b+3
Zbog aeZ slijedida (b+3)/4,tj. b+3e{1,- 1,2,- 2,4,-4},tj.
be {- 2,-4,- 1,-5,1,-7}, odnosno
a E {5,-3,3,-1,2,0}, tj.
( a,b) E {(5,-2),(-3,-4),(3,-1),(-1,-5),(2,J),(0,-7 J}.

81
 J- - -- - ·
2. Iz -CD= CE slijedi CD= 2CE, pa Je pravougli trougao CED polovina
2
jednakostranicnog frougla stranice CD, tj. CD= 2hc, te L.EDC = 30°
Sadaje
J J o o J o a+/J
L;pCq=-y 1 =-(180 -y)=90 - -(180 -a- fJ)= .
2 2 7 2
Imamo da je L.BCD = L.pCq = a+ f3 .
. 2
Po teoremi o vanj skom uglu trougla imamo:
LABC = LBDC + L.BCD, tj.
fJ = 30° +a+ fJ /. 2
2
::::> 2/J = 60° +a+ fJ
::::;, a - fJ = -60°, tj.
/J-a = 60°.

3. Neka Amir: Bakir i Faruk zajedno imaju x <JOO dinara. Amir je uzeo !...x.
3
..
dmara B a k.Ir -J ( x--x
J ) =-x
2 d'mara a F aruk -J ( x--x--x
J J ·-x
2 ) =- 4 =-x
4
• > 3 3 9 , 3 3 9 3 9 27
dinara.
.
0 statak dmara .
iznos1. x- ( -x
J +-x+
2 -4x ) = x--x
J9 =-x
8 d.mara.
3 9 27 27 27
8
Jedino za x = 8I <JOO je ·BJ= 24 moguce podijeliti na tri jednaka dijela po 8
27
dinara.
Dakle~ ukupno je bilo 81 dinar, Amir je uzeo .!_ .8J+8=35 dinara~ Bakir
3
2
· 8J + 8 = 26 dinara, a Faruk _!__. 8J + 8 = 20 dinara.
9 27

4. Kako je
35 5 152
Jj_!._=2J. 0 945: 0 9 = J 05 = JOS · J _!__ = .!..!_ · 4 !_: 7 = :7 = ; J0 5 · 0 24 = ·
JO JO ' I I IJ00 J0 J0 I 8 I 8 8 I I J00 I

JJ, 202, . dataJe

- -l,J- = -
- JJ: ~.
. dnacma .
postaJe:
JOO

82
 9( 2J - J05)
JO JOO x
13 5 252 202' tj.
--- ----
JO 8 JOO JOO

9. J05
_..;;....J..;...00'- = _x_ ili
27 50
- -
40 JOO

14=2x, tj .
x =7 .

1998. godina

Zadaci
V razred
.p-.\
(J)vfagicni kvadrat reda 3x3 je takav kvadrat kod kojeg se
sabiranjem po tri broja u svim pravcima (horizontalno, 21 14
vertikalno i na obje dijagonale) dobija uvijek is'ti broj.
Popuniti prazna polja u kvadratu, pa da on bude magican 19
kvadrat.
20
---~· ---·

. 2~:{S?drediti razlomak koji je jednak razlornku JJ i kod koga. je zbir brojioca i

. ) ~
"imenioca j ednak 1998.

--- - - a
..:>3.I)ati su uglovi a = 42° 54' i j3 = 35° 3 7' . i a.
-·rzracunati ugao }' ako SU prave a i b
paralelne (vidi sliku).

b
·,

· 4.0drediti sve skupove X koji zadovol}avaju relacije:

.._.v ·u· fJ?J 1 -fJ 7]4)-6}·
·')-f- v·,....{-;34l-{34l ·
A l.
1-1 ,'"T, t ,-, • , ' t ./\ I • -,J- J , f.

83
 VI razred

~ 3
(/ l.}Uprodavnici je bilo 98kilograma jabuka i krufaka. Prodato je ; 4
krusaka i
5
·. I
]abuka., sto iznosi .!_
1
ukupne kolicine jabuka iKr-usaka. Koliko je bilo kilograma
jabuka, a koliko kru5aka?
668 5 999
2. Odrediti sve proste brojeve p tako da je --<-<--.
1997 p 1998

3. Na hipotenuzi AB pravouglog trougla ABC date su tacke J..1 i N tako da je

- - - -
AA!= AC i BN = BC. Izracunati / JvfCN.

4. Postoji Ii trougao Cije su visine h0 = 2cm, h,, = 4cm, he = 6cm?

Rjesenja

V razred
i
; x-1 21 j 14 16 21 14
I
1. Neka je centralni broj jednak x (sl. - -·--·--·-·-···
1.}. Tada j e karakteristicni zbir x 19 15 17 19
magicnog kvadrata jednak --·- . ----
20+x+14 = 34 + x ( dijagonala). 20 x+l 20 13 18
Izracunavanjem preostalih brojeva i
uporedivanjem sa karakteristicnim
zbirom dobija se jednaCina
.. ?
x-1+x+x+1 =34+x ili 2x = 34, pa je x = 17 . Rjese~je je prikazano na S1ICI -·

1 T
""-· v • . -3 1x , pa Je
raze111 raz 1oma1c Je . 31x. + 80x = 1IIx=1 998 ! o dnosno x =18.
80x
D a kl e, trazem raz lomak Je
v • . 3 I· I 8 5 58 . . - -
= - - ,J erJe JJ8+1440=1 998 .
80·18 1440

3. Povucimo kroz vrh ugla y pravu ____A_

cllallb . Ocigledno je y = a 1 + /]1 • Kako je

a =a 1 i fJ = /] 1 (kao uglovi sa
paralelnim kracima), to je y = a 1 + /31 =
=a+ /J = 42° 54' + 35° 37' =T/191' =78131'.

84
 4.Skup .1· moze biti jedan od skupova: {3,4,6},· {3,4,5,6}; {1,3,4,6 }: {l ,3,4,5,6}.

VI razred

~
4
1.Ako kru5aka i i jabuka iznosi 49 kilograma, onda .§_ krusaka i jabuka
9 5 9 J

iznosi 98 kilograma, koliko i sve kruske i sve jabuke. Dakle 7 ~ krusaka jednako

je ~
J
jabuka, pa krufaka ima 9x! ajabuka 5..1znaci~ 14x=98i1i x=J Krusaka ima
63 kg, a jabuka 35 kg.

'") I z --_<-
.::.. 668 i·. d.I 668p<9985, a od ave
5 Slje d p<l5 . Iz -999
->- i·· d 1.
5 SIJe
1991 p 1998 p
999p > 9990, tj. p > 10. Dakle, 10<p<15, tj.1jesenjeje p E {l J.13 }.

3. Zbog AA1 =AC i BN =BC slijedi da su trouglovi ACAf 1 BCN

jednakokraki, tj. L4.1HC = L4Clvf = ~ ( 180° - a) = .90° - ~ 7 te slicno

LBCN=LBNC=!_08rf'-(J;J=9ff-f3 _
Dakle,
-
) " ~
~
c
L.A1CN = 180° - (L.lv!NC + L.N1\1C) =

= 1so0 -(9o 0 - :::._ + 90° _f!_) = !!.. + /3 =

2 2 2 2
J . '
=--;:;-(a-. fJ) = -1 · 90 () -0
= 4J .
_r;/..,__
A N
L ]

4. Pretpostavimo da postoji trougao cije SU stranice duzina a,b l c ) a

odgovarajuce visine imaju duzine h0 = 2cm, hh = 4cm, he = 6cm. T ada je
1 1 I . . la.
P= a11a = bhb = chc, a odavde Je a= 2b = 3c, pa su stramce troug a a, 1
2 2 2 2
~. l\1edutim, znan10 da zbir dvije stranice mora biti veci od trece stranic~, pa
.J

. a a 5a
k ak o Je -+- = - <a, za klJUCUJemo
. d k . v ..
a ova av trougao ne postoJL
•

2 3 6

85
 1999. godina

Zadaci

V razred

1. .Ako brojeve 294 i 277 podijelimo jednim istim brojem, dobijacemo redom
ostatke 9i 1 /. Kolikije djelilac? Rjesenje obrazloziti.

29
2. Razlomak predstaviti kao zbir dva · razlomka ciji su nazivnici prosti
6
brojevi.
3. Razlika dva uporedna ugla J3 i a, ( f3 >a) j ednaka je polovini ostrog ugla a.
Koliko iznosi ugao o koji je komplement uglu a?

4. Odrediti trocifren prirodan broj koji ima oblik abc ) gdje je a> b > c, tako da
vrijedi jednakost abc + acb + bac + bca +cab+ cba = I 998.
(Uputa: abc = JOOa +!Ob+ c .)

VI razred

1. Odrediti posljednju cifru prirodnog broja a= 5n + 6 11 + ?11, (n e N).

2. Odrediti sve x e Z tako da vrijedi y = !x+.:/

I. / E Z.
x ·-

3. U trocifrenom broju oblika abc je b = 4c . Naci sve takve brojeve koji su

djeljivi sa 26

4. Dafje trougao ABC Konstruisati pravu p koja je jednako udaljena od vrhova

A,B, C datog trougla. Dati dokaz konstrukcije. Koliko takvih pravih postoji?

Rjesenja

V razred

1. Trazeni djelilac je najveci zajednicki djelilac brojeva 294-:9 i 277-1 I, tj.

brojeva 285i 266 Kakoje 285=3·5·19 i 266=2-7-19, toje trazeni djelilac
broj 19. Stvarno, .294= 15-19+9 te 277=14-19+ 1l.

86
 2. Kako je nazivnik razlomka 6 i kako su 2 i 3 jedini prosti brojevi ciji je
29
proizvod 6, to je razlomak zbir izvjesnog broja polovina i trecina. Znaci
6
29 . x v 3x + 2v
= -+ ..::_ =
da 3e - ·
6 2 3 6 ,
a odavde 3x + 1y =29. Posto je 2y paran broj, a 29 neparan broj, to Jx mora biti
neparan broj. U obzir dolaze sljedece mogucnosti:
x = 1. y = 13; x = 3, y =JO; x = 5, y = 7; x = 7, y = 4; x = 9, y = J.
Dakle, radi se o sljedecim zbirovima:
29 1 13 3 JO 5 7
- = -+-=-+-=-+-=
6 2 3 2 3 2 3
7
4 9 l
-+-=-+-
? 3 2 3

1 3
"' Imamo, /3 -a =-a,
.J. tJ.. f3 =-a. Kako
2 2 /
3e a+ f3=180° ~ to dobijamo sada ,I
I
3 5 (J /
a +-a = 180° tj. -a= 180 => I
2 2 /

a
?
= -_ · 180° =72°; o = 90° -
)
a = 18°. ,/J3/d'\

4. Kako je
abc = 100 a + 10 b + c ;
acb = 100a + /Oc + b ;
bac = I 00 b + 10 a + c ;
bca = 1.00 b + I 0 c + a ;
- .
cab= 100c + 10a + b;
cba = 100c+ 10b+ a; a,b,c e {l,2, ... ,9}, to imamo;
abc + acb+ bac+ bca +cab+ cba = 222a+ 222b+ 222c = 222( a+ b + c).
Sada je 222(a+b+p)=1998, tj. nakon dijeljenja jednaGine sa 222 imamo
a+ b+ c = 9. Oda\~~e, zbog a> b > c dobijamo abc = 531, abc =432 i abc = 621.

87
 VI razred

1. Broj 5n , n EN se uvijek zavr§ava cifrom 5, a broj 6 n, n EN se uv ijek zavrfava

cifrom 6, te se suma 5 11 + 6n zavrfava cifrom I. Odredimo kojom se cifrom
zavrsava broj r.
Tu razlikuj emo cetiri slucaja:
1° n = 4k, k EN ; imamo 7n = 7-lk = (7 -1 J = 2401~, broj se zavrfava c.ifrom J.
2°n=4k+1, k E N0 ; 1mamo 7 11 = 7-1k+I = 7-lk · 7 1 =b..:t · 7 = 240/: · 7, broj se
zavrfava cifrom 7.
3°n=4k+2 ,kE N 0 1mamo 7n = 77k+ 2 =7-1k · 7 2 =~-1r ·49=240lk ·49, broj se
zavrfava cifrom 9.
3
4° n = 4k + 3 , k E No ; imamo 7n = 7..:k + J = 7-lk .7 = 240l . 343' broj se zavrsava
cifrom 3.
Dakle, broj a= 5 11 + 6 11 + 7 11 , n E N; zavrsava se cifrom
1° 1+ 1= 2 ako je broj n oblika n = 4k, k E N ;
2° 1+ 7=8 akojebrojnoblika n=4k+l ,k E N0 ;
3° 1+9 =JO cifrom 0 ako je broj n oblika n = 4k + 2 , k E N0 ;
4° 1+3=4 akojebroj noblika n=.4k+3,ke No.

') Ka k' O Je
. x = II { X, x ~ 0
..:... . , to razmatramo dva s1ucaJa:
.
- x, x < 0

I 0 x~O:
x+4 x+2+ 2 2
v= - - = = l+--EZ~ x =0, y=2.
~ x+2 x+2 x+2

2° x< O
x +4 x+4 r-7+6 6
y = = - -- =- . - = -1 - -- ~ x = - I, y = l; x =~4. y = 0.
-x+2 x-2 x-2 x-2

Dakle, { x ,y) E {(0,2),( -1,I ),(-4,0)}.

3. Kako je abc =lOOa+JOb+c; ae {l,2, .. .,9}, b,ce{OJ,2, .. .. 9}, to zbog
b = 4 c dobijamo
abc = JOOa + 4/c.
Kako 26jabc: to znaci <la (zbog 26 = 2 · I 3) broj abc mora biti paran, odnosno
JOO a +_4/c je paran broj, tj . c je paran broj (jer je 1OOa paran broj).
Razlikujerno ove slucajeve:

88
 o .
l c == 2, tj. b = 8 : abc = I 82 = 26 · 7 ;
2° c=O,tj. b=O:.abc=IOOa nijedjeljivsa26nizajedno a E {l,2 . ... ,9};
3° c = 4,6,8 otpada, jer zbog b = 4c, broj b nije jednocifreni.
Dakle, jedini trazeni broj je abc =I 82.

4. Konstruisimo pravu p koja sadrzi dui MN, a duz A1Nje srednja linija .d.ABC
(Mje sredina stranice AC, a Nsredina stranice BC .dABC ). Kako je 1\fNIJAB (i
- } - - -
A1N =-:;AB), to imamo da je MAIR: 1J.lvJCP ( A1\1 =CM, LA.AIR= / PAfC

(unakrsni), LARJ\1=L.CPA1=90°) te t.1CPN:: LJBNQ ( BN ==CV. L.CNP= L.B.NQ

(unakrsni), L.CPN = / BQN = 90° ), a iz tih podudamih trouglova slijedi da je
- - -
AR=CP = BQ.
Ocigledno, postoje jos dvije trazene prave koje sadrze ostale dvije srednje linije
MBC.

89
 b) FEDER!\.LNA TAKMICENJA

1996. godina

Zadaci
V razred

l. Neka je B podskup skupa A== fl,2,3, ... J5} (skup A ima 15 elemenata), takav da
proizvod bilo koja tri razlicita elementa iz B nije kvadrat. Odrediti maksimalan
broj elemenata skupa B.

2. Neka su AB i BC dvije orijentisane duzi (vekto1i) na pravoj p, a A'B' B'C'

dvije orijentisane duzi (vektori) istog smjera na pravoj p ili na ·pravoj p'jjp ..Ako
je AB= A' B' i BC== B'C', dokazati (oslanjajuci se na definiciju i osobine
orijentisanih duzi) daje AC= A'C ' .

3. Pri dijeljenju nekog broja brojem 48 dobije se kolicnik n i ~statak 36 Koliki

ce biti ostatak pri dijeljenju tog broja brojem 16?
~ ,J
.. .. ,. 4 . J 3 ... -?
4 .. KoJ1 broJ Je vec1: - izraza
3 (
4-2 - 2-4 ) 3-j
11I 1zraz ( 5-:
3
I

9
.
i
.
za kohko?

VI razred

1. Izracunati L4 trougla ABCcijeje duzina tezisnice ·d(A ,M ) = ~ d( B.C) .

2. Kojim najmanjim prirodnim brojem moramo pomnoziti brojeve 126,270 i 360
da bismo dobili kvadrate nekih (kojrh?) prirodnih brojeva.

3. U kom mjesecu slave rociendan oni koji su rodeni I 00 mjeseci prije pocetka
Sarajevske olimpijade (februar 1984. godine), a u kom mjesecu ce slaviti svoj
rodendan oni koji c.e se roditi 100 mjes~ci poslije te olimpijade?

4. Dokazi da za ostatke dijeljenja bilo kojim istim cijelim brojem vazi:

a) ostatak zbira cijelih brojeva jednak je ostatku zbira ostataka tih brojeva;
b) ostatak razlike cijelih brojeva jednak je ostatku razlike ostataka tih broj~va ;
c) ostatak proizvoda cijelih brojeva jednak je ostatku proizvoda ostataka tih
brojeva.

90
 Rjesenja
V razred ·

1. Primijetimo da je proizvod sva tri elementa u svakom od skupova

{1,4,9}, {2 ,6,11 }, {3,5,15} i {7,8,J 4} kvadrat (nekog prirodnog broja). Otuda nijedan
od njih nije podskup od B . Kako SU oni disjunktni, to je, ako sa k( x) oznacimo
broj elemenata nekog (konacnog) skupa X, k( X) ~ J J. Ako 10 ~ B, tada je
k(B):::; 10. Pretpostavimo da JOE B. Tada ni jedan od skupova
{2,5}, {6,J 5}, {l,4,9} i {7,8,14} nije podskup od B. Ako {3J 2}cz: B: on.da ponovo
imamo k(B) ~JO. Pretpostavimo da {3.12}c B. Tada nijedan od skupova
{l}, {4}, {9}, {2,6}. {5,15} i {7,8,14} nije podskup od B, pa imamo k(B) ~ 9. Otuda
slijedi da je u svakom slucaju k( B) ~JO. Na kraju, lako se vidi da skup
{l ,4,5,6,7.JO,J J..J2.13,J4} ima zahtijevanu osobinu. Dakle, maksirnalna vrijed1!ost
k(BJ =JO .
2. (i) Neka su AB i BC dvije A' B' C'
orijentisane duzi istog smjera na pravoj ; i f
!
/ p'
l i
- -
p, a A' B' i B'C' dvije orijentisane duzi
na pravoj p'jjp, i neka je AB= A'B' ~ !
I
/ i

./
/
/
I

i
/
BC= SC (vidi sliku). Iz relacije //
! p
AB= A.'B' slijedi daje dut AA' A B c
paralelna sa BB' a iz
BC= SC=> BB'jjCC' sto povlaCi da je duz AA'llCC' (zbog p'jjp) i AA'= CC' ;
prema definiciji jednakosti orijentisanih duzi, slijedi da je AC= A'C'.

(ii) Neka su AB i BC dvije orijentisane duzi istog smjera na pravoj pi

A'B'; B'C' su isto tako dvije orijentisane duzi pravoj p ' i nekaje AB= A'B',
BC= SC. Na pravoj qjjp postoje orijentisane duzi DE= AB= A'B' i
EF =BC= SC (prema poznatoj osobini jednakosti orijentisanih duzi koja glasi:

Neka su A i B dvije tacke na pravoj p, a A 'tacka na istoj pravoj ili na pravoj

p'JIP . Tada postoji na p'jedna i samo jedna tacka B'takva da je A'B' =AB . Zbog
DE= AB i EF =BC, prema (i) vrij"edi i DF =AC, a zbog DE= A' B' i EF = BC
imamo DF = A'C'. Iz (AC= DF . i A'C' = DF) => AC= A'C'.

3. Kako je 48n + 36 = l 6(Jn + 2) + 4, trazeni ostatak je 4.

91
 4.
Ij (4 _!_ _ IJ4 = : (~2 - !.!_J
=:
J ]
2
4 J 3 4 12
= 4 . 7 = 28 ;

7J 1 -(/7 9 ) --(JJ
2 1 2
_(-2.
/7- )-.3- -_(17.
- . -34'/ - -·- - 9 - 27
-- -·
- \, 3 9 3 9 ) ~ 3 34 2- - 4 - 12 '
?8 77 1
!, -/) =-=----=--=-.
12 12 12
Dakle. prvi izraz J.e veci za _!__.
. 12

VI razred

- 1-
l. Kako je AA-/=.:_ BC, to su .dAAfC i
- 1
.J.ABA1 jednakokraJd pa je
LkfA. B == L/'vfBA = /3 i
LACH= L1\1AC = y. Kako je vanjski
ugao trougla jednak zbiru dva
unutrasnja njemu susjedna ugla, to je B M C
LBA1A = 2 /3 i L.CAfA = 2y . Dalje
imamo 2/3+2y=180° =:;> fJ + y = 90°, tj. LA= 90°

2.Posto je 126 = 2 · 3 2 . 7, najmanji prirodan broj kojim treba pomnoziti 126 da

bi se dobio kvadrat prirodnog broja je 2 · 7 = 14, tj.
2 . 3 . 7 1 = (2. 3. 7J2 = 42 2 = 1764. Slicno dobijemo da
2 1

270·3=90 2 =8100,360·10=60 2 =3600.

3. 2 + 100 = 102 = 12 · 8 + 6. Oni koj i se rode 100 mjeseci poslij e Saraj evske
olimpijade~ slave rod:endan u junu.
2-100 = -98 = 12 · (-8)-2 = 12 · (-9) +JO. Oni koji su rodeni 100 mjeseci prije
olimpijade~ slavili su rodendan u oktobru.
4.Pretpostavimo da pri dijeljenju cijelih brojeva a i b sa c dobijemo ostatke r i s,
tako da j e a = d · k + r i b = d · m + s . Tada: ·
a) pri dijeljenju brojem d zbira a+b=d·k+r+d·m+s=d(k +m)+(r+s)
dobijemo ostatakjednak zbiru ostataka (r+s);
b) pri dijeljenju brojem d razlike a-b=d·k+r-d ·m -s=d(k- mj+(r -s ).
dobijemo ostatak jednak ostatku razlike ostataka;

92
 c) pri dijeljenju brojem dproizvoda
a · b = ( d · k + r) · (d · m + s) = d · k( d · m + s) + r( d · m + s) =
=d · k( d · m + s) + d · m · r + r · s =d( k -d · m + k · s + m · r) + r · s
dobijemo ostatak jednak ostatku proizvoda ostataka r · s brojeva a i b.

1997. godina

Zadaci

V razred

1. Dokazati da:
a) povecati broj a za 30% znaci isto sto i pomnoziti taj broj sa J.,3;
b) umanj iti dati broj a za 20% znaCi is to sto i pomno:Ziti taj broj sa 0: 8;
c) umanjiti dati broj a za 12,5% znaci isto sto i pornnoziti ga sa : ;
a zatim ispitati: ako se dati broj a poveca za 40%_. a zatim novodobijeni broj
umanji za 40% da li cemo opet dobiti broj a? ·
,,....
,..........
(y ri naselja u Jablanici imaju ukupno 36000 stanovnika. Koliko 1ma
7
stanovnika u svakom naselju, ako je poznato da je :::... broja stanovnika u prvom
3
)
naselju jednako 0:5 broja stanovnika u drugom naselju i ~ broja stanovnika
)

treceg naselja?

3. Datje ugao od 54°. Kako ces samo pomocu sestara i linijara podijeliti taj ugao
na tri jednaka dijela? Opisti postupak. (Prenesi ugao od 5tf sa date slike, ili ga
pa,crtaj pomocu uglomjera.)
/14. }Ucenik je napisao redom prirodne brojeve od 1 do 1000. Prvo je precrtao
\-bfojeve koji su djeljivi sa 4, zatim brojeve koji su djeljivi sa 6 a na kraju i
brojeve koji su djeljivi sa JO.
a) Koliko je brojeva ostalo neprecrtanih nakon prva dva precrtavanja?
b) Koliko je ostalo neprecrtanih brojeva nakon sva tri precrtavanja?

VI razred

1. Dat je paralelogram ABCD kod koga je AB= 2BC .. Srediste lvf stranice AB
spojeno je sa tjemeni1na Ci D. Izracunati koliko stepeni iznosi LC!\.!D.

93
 2. Iz tjemena A pravougaonika ABCD spustena je nonnala na dijagonalu
pravougaonika i produzena za istu duzinu do tacke F Dokazati da je:
a) duz BF nomrnlna na duz DF; ·
b) cetverougao BDFCjednakokraki trapez.

3. Biciklista je po5ao u 14.00 sati iz mjesta A u mjesto B. Vozio je brzinom

24km/h. U mjestu B se zadrzao 20 min i onda se vratio u mjesto A brzinom
20km/h. U mjesto A stigao je u 18.00 sati. Izracunati duzinu puta AB.

4. U kutiji se nalazi 200 jednakih klikera. Razlikuju se samo po boji: 70 crvenih,

40 zelenih: 60 plavih i 30 futih . Koliko najmanje klikera treba uzeti (ne
gledajuci ih) da bi medu uzetim bilo najmanje:
a) 15klikera iste boje;
b) 4 klikera razlicite boje;
c) JOcrvenih, 8zelenih i 5plavih?

Rjesenja
V razred

30
l. a) a+ - a = a+ 0 ,3a = 1,3 a ;
JOO
. b) a -20 - a = a-0 2a = 08a ·
JOO ' ' '
J2,5 J 7
c) a---a=a--a=-a.
JOO 8 8
.. . b . . 40 2 7
N ovo d o b IJem ro1 je b =a +-a=> b = 2+-a =-a .
J JOO 5 5
Broj c koji se dobije umanjivanjem broja b za 40% je:
40 3 3 7 2J
c=b--b=-b c=-·-b=-a;t.a.
JOO 5 ' 5 5 25
Znaci necemo dobiti broj a.

2. Ako sa x.:-y;z oznacimo broj stanovnika svakog od tri naselj a u Jablanici,

dobijamo sljedece jednacine:
x+ y+ z = 36000
2 J 2 4 5
3x= 2y= 5z=>y=3x, z=3x
odnosno
4 5 . "k
x +-x
3 +-x3 = 36000 => 4x = 36000, tJ. x = 9000 stanovm a.. .v = J2000
stanovnika, z = 15000 stanovnika.

94
 3. Nacrtajmo ugao od 54° i dopunimo ga
pomocu sestara i linijara do vrijednosti 6"{/.
/ c ;b
I
/ /
/
Razlika uglova 60° - 54° = 6° , a 3 · 6° = 18° , I /
/ /
~/
sto iznosi !__ od 54°. I
/ II
.
1'

/
/'
/

3
,/// /~ ,.,.,/'
Konstrukcija: ,i / ,./
1o L.aOb = 54° ,·
2° L.aOc = 60° ; .I~
/;
·~%
/ 18 n /
,,' 1
//
/
. 18 °
/

--·
----
----- -
___.

3 oL.bOc = 6" = 60° - 54° ,· J;r:-'600\

,~7 i
110

\' 18°
4° L-.S,.v = 3 · 6° = 18°. 0

s x

4. Oznacimo sa A,B, Cskupove koji su djeljivi redom sa 4,6,10.

a) Treba da izracunamo koliko ima -------
elemenata skup Au B. Izmedu 1000 (
4 12 ' 6 )
uzastopnih prirodnih brojeva svaki
cetvrti je djeljiv sa 4. Takvih ima
\
/
1000: 4 = 250. Skup A ima 250
elemenata.
Djeljivih sa 6ima 1000 : 6 = 166, i to je
broj elemenata skup B . Meciu J 66 / / 17 ' ..,,
· brojeva (skupa B), djeljivih sa 6 ima i
( 4
I
/ - \
I
6 \
\

~~
onih koji su djeljivi i sa 4- to su .1 I
\
\ /
I
brojevi koji su djeljivi sa 12 jer je ?0 ~ 30 \
_NZS(4_.6)=12. Ovih brojeva ima 83 rI
I - ""-.. .I
( 1000: 12 = 83) i oni su dva puta
!
\
!
:

precrtani; to su elementi skupa An B. \~. 10 /

~
Dakle, broj elemenata skupa Au B je 250 +I 66 - 83 = 333 , tj.
card( AuB)=333.
Znaci, nakon prva dva precrtavanja ostalo je 1000~333 = 667 elemenata.
b) Djeljivih sa JOima JOObrojeva, i to je broj elemenata skupa C Kako je
1VZS(4_. I 0)-20, brojeva djeljivih s~_ 4 i I 0 ima 1000 : 20 = 50. NZS(6, I 0)=30,
brojeva djeljivih sa 6i JOima 1000: 30 = 33. NZS{4,6,10)=60, brojeva djeljivih
sa 60 ima 1000 : 60 = 16 . Tri puta su upisani i tri puta precrtani. Dakle, precrtano
je 250+166+100-83-50-33+16=366.
Neprecrtanih brojeva je ·634.

95
 VI razred

1. Trouglovi AJ'v!D-
i BA1Csu
jednakokraki. Kod
LJ...11\fD vanjski
ugao u vrhu A je jJ
(uglovi sa A b M b B
paralelnim kracima)~
a kod .dl31\1C vanjski ugao u vrhu B je a. To znaci da je
L4At/D = LADlvf = jJ , odnosno
2
LBA1C = /1\1CB = !!..
2
. Oci 0aledno,. trazeni uea ao o = L C1'4D = 180° - a+ jJ. t_j.
2 -
zbog a+ jJ = 180°: o = 180° -90° = 90° .

2. a) Zbog AS= FS I
L4SD = LFSD = 90° slijedi:
L14SD:: L1FSD te L1ABS ::: L!BFS. Sada je
AD= DF i AB= BF, sto znaci daje
cetverougao ABFDdeltoid. Kako je
LDAB = 90°, to je i LDFB = 90°, tj .
DFlBF .

b)Kakoje AD=DF=BC,toje
- -
.tJDBF:: !1DCB pa je BF= DC, pa je
cetverougao BDFCjednakokraki trapez.

3. Neka je AB= x ; onda je

x I x
- + - + - = 41· 120 ~ 5x+40+6x = 480, tj.
24 3 20
I Ix= 440,
x = 40km.

4.a) Ako medu izvucenim klikerima nemamo 15 klikera iste boje, onda smo
mogli izvuci najvise 14 cnrenih, 14 plavih: 14 futih i 14 zelenih klikera, odnosno
. ne vise od I 4 · 4 = 56 klikera. Dakle, ako izvuceno 57 klikera, medu izvucenim
postoji bar 15klikera iste boje.

96
 Rjesenje 4.

D,,--'----~N----~ C Neka je N srediste du2i CD i 0

presjek dijagonale romba CNli1B
- --
(sl. 3). Jasno je da BN MD i =
BN~MD. Zato je <!.CMD=
<!.CON(uglovi sa paralelnim
kracima). Kako se dijagonale
romba sijeku pod pravim uglom,
tj. <!.CON= 90°; zakljucujemo da
A 1\1 B je <!.C1\1D =90 °.

SI. 3.

5. a) Zbog AS= FS i F
LASD = LFSD = 90° slijedi: I "\
I '

MSD::: &SD te MES::: &3FS. Sada je

j / '\\ "-..~ c
AD= DF i AB= BF, sto znaci daje I ',
cetverougao ABFD deltoid. Kako j e
L.DAB = 90°, to je i LDFB = 90°, tj.
DFJJJF.
b) Kakoje AD=DF=BC, toje
&JBF :: &JCB pa je BF = DC , pa je
cetverougao BDFCjednakokraki trapez. A B
SL 4.
6. Neka je AB= x; onda je
x 1 x .
- + - + - = 41· 120 ::> 5x +40 +6x == 480, iJ.
24 3 20
llx = 440,
x = 40km.

7.a) Ako meciu izvucenim klikerima nemamo 15 klikera iste boje, onda smo
mogli izvuci najvise 14 crvenih, 14plavih, 14 futih i 14 zelenih klikera, odnosno
ne vise od 14 · 4 = 56 klikera. Dakle, ako iz-vuceno 57 klikera, medu izvucenim
postoji bar 15klikera ist~ boje.

97
 b6 Ako meau izvucenim klikerima nemamo sve 4boje, ondaje izvuceno najvise:
1 ako nema crvenih 6o+40+30=130klikera
2°ako nema plavih 7o+40+30=140klikera
3°ako nema zelenih 70+60+30=160klikera
4°ako nema futih 70+40+66=170klikera.
Dakle, moramo izvuci bar 171 kliker.

c) i) Meciu klikerimaje najvifo 9crvenih. Izvuceno je ne vise od

9+40+60+30-139 klikera.
ii)'Medu klikerima je najvise 7 zelenih. Izvuceno je ne vise od
70+ 7+60+JO-J 67klikera.
iii) Izvuceno je ne vise od 144klikera. Ako izvucemo J68klikera~ obavezno ce
se izvuci I 0 crvenih, 8 zelenih i 5 plavih klikera.

1998. godina

Zadaci

V razred

©Ako broju izbrisemo posljednju cifru koja je 0, on se srnanjio ZC! 72.504. Koji
je to broj? Odgovor obrazloziti.

r& Izmedu prvih hiljadu/tisucu . prirodnih brojeva koliko ima onih koji nisu
djeljivi ni sa 4, ni sa O? Odgovor obrazloziti.

(3JRazlika dvaju komplementnih uglova jednaka je polovini manjeg od njih.

Efokazati da je ugao suplementan sa manjim od njih> cetiri puta veci od njega.
·- -
@ati su _skupovi A={xeN01 2:~/ eN}i B = ~ e Nly' < 16). Napisati elemente
skupova A, B, Au B. A t1 B, A\ B i B \A , te nacrtati odgovarajuce slike (Veneove
dijagrame).

VI razred

1. Naci sva rjesenja jednacine lxl + l2x - Jj-1998 = 0.

2. Dokazati da broj N = 11998 + 2 1998 + 3 199R + 4 1998 + 5 1998 + 6 1998 nije djeljiv ni sa
jednim od brojeva 2,4,5,6,8i JO.

98
 3. Dokazati da sµ dva trougla ABCi A 'B'C 'podudama ako je
c = c',hc =he· ,tc =.t,., gdje su he i he' visine, a tc i tc· tezisnice trouglova ABCi
A'B'C'.

4. Dokazati da je pov!"Sina pravouglog trougla jednaka proizvodu odsjecaka pi q

na koje u trouglu upisana kruZnica dijeli hipotenuzu.

Rje5enja

V razred

1. Ako broj u izbrisemo poslj ednju cifru 0, smanj imo ga I 0 puta. Dalde, broj
72.504 je razlika izmedu tra.Zenog broja i njegove desetine, tj. predstavlja !_
10
datog broja. Zato je trazeni broj jednak (72504:9)·10 =8056·10 =80560.

2. Prikazacemo pomo6u Veneovih dijagrama skupove brojeva djeljivih sa 4 i

djeljivih sa 6. Presjek ovih skupova su brojevi djeljivi sa 12. (NZS za 4 i 6 je
12). Do hiljade ima 250 brojeva djeljivih sa 4, 166 ·
brojeva djeljivih sa 6 i 83 broja djeljiva sa 12: Dakle,
ima ukupno 250+166-83, tj ima 333 broja djeljiva
bilo sa 4, bilo sa 6. (Oduzimamo brojeve djeljive sa 4 6
12, jer su oni u zbiru 250+166 uracunati dva puta.)
Dakle, 667brojeva izmedu prvih hiljadu nisu djeljivi
ni sa 4, ni sa 6.

3. Neka je manji ugao jednak a . Njegov komplementan ugao je 90° - a, a

njihova razlika je 90° -a-a= a . Rje5avanjem ove jednacine dobijamo da je
2
a = 36° . U gao suplementan uglu a j e 180° - a= 144°, tj. stvarno j e cetiri puta
veci od ugla a. '
A B
4. Imamo iz:
2x + 1=I=:>x=0 e N 0 ,
2x + 1=3=:>x=1 e N 0 ,
.0 .1
2x+1=5:::::>x=2eN 0 ,
.7 .2
2x+l=l5=:>:x=7eN 0 , ·

99
 tj. A={O.J.2,7}.
I z y"' < I 6 :::::> y = I: y = 2; y =.J")
tj. B = {l .2,3}, a
Au B = {OJ,2,3,7}:
4 r.. B _ 11
1 I I -
11.
l ,.:. J )

A\ B= {0,7},
B \A= {3}.

VI razred

l .Kako je lxJ = J x. x c. 0
I l- - '
X x < 0'

f 2x-3, x:cl.
l2x- 31=1 , ., 2 3 , to je:
l-(2X-.J), x<-
t 2
i) za x<O: -x-(2x-J)-1998=0=:>
-x-2x+3-1998=0=:;, x=-665,
1-1·) za 0 s x < -3 : 78=0 ~
x-(2x-3)- ]91n
2
x-2x+J-1998=0~ x=-1995(otpada),
")

iii) za .\- :c ..:_: x+2x-3-!998=0==>

2
Jx-2001 =O::::::. x=667.
Rjesenje je x e {-665,667}.

· 1998 sezavrsavac1froml;bro32
2. B roJl • • 1998
=2
/Y96 J (
-2-=\.r')./Y9 '99
4=16~ · 4se
zavrsava cifrom 4 (jer se
99
zavrfava cifrom 6); broj UF
3
1998
=3
/ ')')(i
'.J-=3)
' t' ./ \.f')') · 9=8F' 91) ·9sezavrsavacifrom9(jerse8J499
v - • v
· zavrsava
1998
cifrom l); broj 5 1')'.iH se oCigledno zavrfava cifrom 5; broj 6 se zavr§ava
cifrom 6. Dakle, dati broj 1Vse zavrsava cifrom 1 jer je 1+4+9+6+5+6-"31, sto
znaci da taj broj nije djeljiv ni sa jednim od brojeva 2,4,5:~8 i 10, sto je i
trebalo dokazati.

100
 3. Kako je he =h,.,tc =t,.,LD=LD'=9rf, to je tJCDE =t:iC'D'E' (stav SSU), paje
LDEC = L.D'E'C', tj. rp = rp'.

C C'

B B'

. .
. c c' . - - . c c'
Kakoje c=c~ toje I - = - , paJe zbog AE=A'E' (tJ. -=-), LAEC=L4'E'C'
:Z 2 2 2
( rp = rp' ), EC= E'C' takoder LL4EC =M'E'C' (stav SUS), pa je zbog toga i b=b'
te a= a'. Sada iz b=b: a= a', c=c' slijedi MBC::M'B'C' (stav SUS), sto je i
trebalo dokazati.

4. Kako je a-:r+q, b=r+p, c=p+q, to je:

pLJABC: ; ~b:= (r + q)~r + p):::

1 2 B
=-(r +rp+rq+ pq).
2 .
q
M edutim, takoder j e i : c
Pti.4BC: =PcAr;o + P01£BF + P,.-cc;o =
rp rq 2 2
=2·-+2·-+r =rp+rq+r. p
2 2
Zamjenom u prethodnu jednakost, r
dobijamo:

ptJABC = ~ ( pLJABC + pq) , tj · c ~ p A

b
2PtJ.48c =Pa4.JJC + pq, odakle je
p/J.4.BC = pq , sto je i trebalo dokazatt

101
 1999. godina

Zadaci

V razred

1. Postoji Ii prirodan broj ciji je proizvod cifara 46Z? Odgovor obrazloziti .

? I
-· I - +-+-+-+-+-ne
zracunat1 sumu S=-
v l l
• I I 1 ,. razIom k·e na
dovo d ec1
20 30 42 56 72 90
zaj_e dnicki nazivnik.

3. Ako se saberu polovina, cetvrtina i osmina ugla a , onda se dobije ugao

suplementan uglu a. Koliki je ugao j3 koji je komplementan sa suplernentom
ugla a?

4 . U broju x = al999b odredi cifre a i b tako da sestocifreni broj x bude djeljiv sa

24. Rje5enje obrazloziti.

VI razred

v I 1.I 1 I l
I.Izracunat1 sumu S=-+-+-+ ...+--+--+ .
1·3 3.5 5.7 95.97 97.99 99·101

••
? R Ijesrt1
-· v •
Je dnacmu -+-
• • I } =-,
I (x,y:;:: 0 ) uskupu CIJe
v• •• l"h
1
broJeva
• z.
x y 2
3. Na produzetku stranice AB trougla ABCiza Bu odnosu na A data je tacka
M, tako daje BM== BC. Dokazati daje prava MCparalelna simetrali ugla ABC

4. U trouglu ABCsu date stranice a i b. Ako je he =ha +hb, izracunati stranicu I?.:

Rjesenja

V razred

1. Cifre svakog prirodnog ~roja mogu pripadati skupu A= {O,J,2,3,4,5,6,7,8,9}, a

posto je 462 =2 · 3 · 7 ·I I, to trazeni prirodni broj ne postoji jer JI~ A .

102
 2. Imamo
I I I I I I
S=-+-+-+-+-+-=
20 30 42 56 72 90
I I 1 1 I I
=~+~+~+~+~+--=
4.5 5·6 6·7 7 ·8 8·9 9·10

=C ~ ~J+C- ~)+G- ~)+U- ~)+U-n+G- :a)=

1III1II1I11 I I 1
=---+---+---+---+---+---=---=
4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9 JO 4 JO
5-2 3
=--=-
20 20

3. Iz uvjeta zadatka imamo:

.!_a+.!_a+.!_a=l80°-a ti.
2 4 8 ' J
7
-a= 1800 -a I·1·1
8
15 0
-a= 180 , te
8
- 8 . 1800 - 8 . I ?o ::: 960
a- - - .
15

Suplement ugla a iznosi a 1 = 180° - a= 84°, a trazeni ugao f3 iznosi 90° - a 1 ,

tj. /3 =6°.

4. Posto broj x =al 999b mora biti djeljiv sa 24, .on je djeljiv i sa 3 i sa 8 jer je
24 =3 · 8. Broj je djeljiv sa 8 ako mu je trocifreni zavrsetak, tj. 99b uzet kao broj
djeljiv sa 8. To je moguce samo u slucaju kada je b ~ 2 jer je 992: 8 =I 24. Sada
je broj al 9992 djeljiv sa 3 ako mu je zbir cifara djeljiv sa 3. Posto je
1+9+9+9+2=30, to a moze uzeti vrijednosti 3,6 ili 9. Dakle, imamo ova rjesenja
XE {319992 ,619992 ,919992 } . . .

103
 VI razred

l.Kako je
1 ]( JJ 1 1(1 JJ 1 1 1J .
/:3=2 l-3 ' 3·5 =1 3-5 ,... , 99·101 = 2-1( 99- 101 'toJe
1
S =!...(1 _
2
!_J
3
+ !_(!_ _ !_J + !_(!_ _ !_) + ... + !_(.!_-- J=
2 3 5 2 5 7 2 99 10 l

=!...(1-!_+.!.._!_+!..._!..+ ... +.!_ __1_) =

2 3 3 5 5 7 99 101

=!...(1--1-)=!..· 101-1 = 50
2 /OJ 2 101 JO{

2. Nakon transformacije data jednacina postaje

y+x 1
- - = - ; {x,y*O), tj. xy=2y+2x, te (x-2)y=2x, aodavde
xy 2
2x 2(x-2)+4 . . 4
y=-= 1 y= 2 +--; (x-:f:2).
11
x-2 x-2 x-2
Da bi y EZ mora (x-2Jl4, tj.
X - 2 E {- J,J,-2,2,-4,4}.

Imamo ove slucajeve:

l. x-2=-l~x=l,y=-2, rjesenje (x,y)={J,-2),
2. x-2=l~x=3,y=6,rjesenje (x,y)=(3,6),
3. x-2=-2~x=O otpada,
4. x-2=2~x=4,y=4,rjesenje {x,y)=(4,4),
5. x-2 = -4~x=-2,y=1, rjesenje {x,y) = (-2,J),
6. x-2 = 4 :::::> x = 6,y = 3,rjesenje (x,y) = (6,3).

Dakle, imamo ova rjesenjajednacine:

(x,y) E {(1,-2),{3,6 ),(4,4),(-2,1),(6,3)} .

104
 3.

P: BM == BC , BB1 = s p
simetrala ugla ABC
T: MCIJBB, .
Zbog BM = BC , LJBMC
jejednakok.rakipaje
rp = LB!v!C == LBCM. Po A B M
teoremi o vanjskom uglu
!J.BMC je LABC = 2rp , tj. f3 = 2rp, a odavde rp = -~ . Posto je sada

LABB1 = LBlvfC = rp = /3, to je BB1 j)MC (uglovi sa paralelnim kracima), sto je i

2
trebalo dokazati .
/'"'.
•/ '
i.:j)
Povrsina trougla ABCse moze izracunati iz bilo koje od formula:
aha bhb chc
P=-=-=- .
2 2 2
Odavde dobijamo

Sada uvjet h,. =ha + hh postaje:

·2p 2P 2P
-=-+-
c a b
ili nakon djeljenja sa 2P,
1 1 1 . 1 b +a ab
-= -+ - , tj. -= - - te c=--.
c a b c ab a+b

105
 c) KANTONALNO TAKMICENJE
2000. GODINE

Zadaci

V razred

@Jedan broj pri dijeljenju sa 2 daje ostatak 1, a pri dijeljenju sa 3 daje ostatak.
' Koliki je ostatak p1i dijeljenju ovog broja sa 6? Odgovor obrazlozitj !

~ Uglovi a i f3 su suplementni. Da su oba manja za po 24°, tada bi jedan ugao

bio cetiri puta veci od drugog ugla. Koliko iznose uglovi a i /3?

(i) Zbir dvocifrenog broja i broja koji ima te cifre ali napisane obrnutim redom
' daje potpun kvadrat. Naci sve takve brojeve. Odgovor obrazloziti!

4[\u korpi se nalazi 16 kuglica i to- crnih, crvenih i bijelih. Ako je crnih kuglica
\)edam puta vise nego crvenih, koliko ima bijelih kuglica? Odgovor obrazloziti!

VI razred
/",
Q) Naci trocifren broj djeljiv sa 9 kod koga je cifra desetica za 4 veca od cifre
I\ jedinica i ciji je proizvod cifara jednak nuli. Odgovor obrazloziti!

2. Kvadrat je podijeljen na devet jednakih manjih kvadrata. Je Ii moguce u ove

male kvadrate upisati brojeve 1,2 i 3 tako da u svim kolonama, vrstama i
dijagonalam sume brojeva budu razlicite? Odgovor obrazloziti!

3. Dat je jednakokraki trougao ABC (AC= BC). Na kraku AC odabrane su dvije

--
tacke M i N tako da je LABM = L.CBN i MN= MB, pri cemu je tacka M
bliZa tacki A nego tacka N. Koliki je ugao L.ABN? Odgovor obrazloziti!

106
 4. Za 30 litara nekog soka pripremljeno je ukupno 39 boca i to od ; litra i !
litra. Koliko ima boca od ; litra, a koliko od : litra? Odgovor obrazloziti!

Rje5enja

V razred

1. Iz uslova zadatka slijedi da je dati broj neparan, pa pri dijeljenju sa 6 moze imati
ostatke 1,3,5. Ako bi imao ostatak 3, pri dijeljenju sa 6, onda bi bio djelljiv sa 3,
sto je suprotno pretpostavci zadatka. Ako bi imao ostatak I pri dijeljenju sa 6, onda
bi i pri dijeljenju sa· 3 imao ostatak I sto je takoder suprotno pretpostavci zadatka.
Dalcle, ostatakje 5.

2. Neka je a> f3 a+ f3=180°. Iz uslova zadatka slijedi da je

a-24° = 4( /3-24°), tj. a= 4/3-72°. Odavde slijedi daje a+ /3=5/3-72°=180°,
paje /3=252° :5=50°24' i a=129°36'.

3. Neka Je tra.Zeni broj .xy = lOx+ y . Prema uslovu zadatka Je

lOx+ y + IOy + x = 11( x+ y}. Da bi ovaj izraz bio potpuni kvadrat, ocigledno mora
bi ti x + y = 11 . Kako su x i y cifre razlicite od nule, to neposrednom zamj enom
dobijamo traiene brojeve: 29,38,47,56,65,74,83 i 92.

4. Ako bi bila samo jedna crvena kuglica onda cmih ima 7. Dal<le, crnih i crvenih
ima ukupno 8 pa je preostalo 8 bijelih. Ako bi bile 2 crvene kuglice, onda bi bilo
14 crnih sto ukupno daje 16, pa bijelih ne bi bilo, sto je suprotno pretpostavci.
Dakle, imamo jednu crvenu, sedan crnih i osam bijelih kuglica.

VI razred

1. Posto je proizvod cifara jednak nuli, to je jedna od cifara jednaka nuli. Posto je
broj trocifren to ne moze biti cifra stotica. Posto je cifra desetica za cetiri veca od
cifre jedinica, znaci da je cifra jedinica jednaka nuli, a cifra desetica je 4. Neka je
traieni broj A= lOOx+ 40, gdje je x cifra stotice. Posto je broj djeljiv sa 9, to i x+4
mora biti djeljivo sa 9, gdjeje xe{l,2, .. .,9}. Odavdeje x=5, paje tra2eni broj
100·5 +40 = 540.

107
 2. Ukupan broj kolona, vrsta i dijagonala je 3 + 3 + 2 = 8. DaJ<le, morali bismo
formirati osam razlicitih suma talco da sva.ka ima tacno tri sabirka (neke od brojeva
1,2 ili 3) i da te sume medusobno budu razlicite. Medutim, najmanja suma je
1+1+1=3, a najveca 3 + 3 + 3 = 9 . Dalde, vrijednosti suma su iz skupa
A= {3,4, ...,9} . Posto ovaj skup ima sedam elemenata, to a.ko ih razvrstamo u osam
grupa, dvije grupe ce imati iste sume. Odgovor je dakle negativan.

3. Prema uslovu zadatka je

-
LABM =LCBN = rp . Kako je MB= MN,
- c
to je LfBNM, jednakokraki, pa su uglovi
na osnovici BN jednaki i iznose, npr. po
x. Ugao ANB je spoljasnji ugao &JNC,
pa je jednak zbiru dva nesusjedna
unutrasnja ugla tog trougla. Odavdje
slijedi da je LACE= x-rp. Kako je MBC
jednakokraki (AC= BC), to su uglovi na
OSilOVICl AB jednaki, pa je
LBAC=2rp+x .
Sada Je 2(2rp+x)+x-rp=180°, tj.
3rp+3x=180°, odnosno rp+x=60°, tj.
LABN =rp + x =60° .

A B

4 4
4. Kada bi sve boce bile od
5
litra, tada bismo imali 39 ·
5
=31 .!...5 litra soka.

Z amJeDJUJUc1 . dnu vecu

. . . " Je ' b ocu manJom,
. ko1·x· k ' .. . 4 3 1
l~ma so ace se smanJiti za -"'.'""- = -
5 4 20
6
litra. Prema tome, manjih boca ima : _!_ = 24, a vecih 39- 24 = 15 boca.
5 20

108
 d) FEDERALNA TAKMICENJA
2000. godine

Zadaci
V razred
,,.----
11. )Odrediti cifre a i b u broju A = 87 a9b , tako da on bu de djelj iv sa 18 .
__,/ Odgovor obrazloziti.

G)nuiine stranica trougla su tri uzastopna nepama broj a, pri cernu je zbir dU.Zina
dviju dliZih stranica za 7 cm manji od trostruke dliZine najmanje stranice.
Kolikije obim tog trougla? Odgovor obrazloziti.

{ ) KoliCnik dvaju brojeva x i y je 32, a ostatakje 30. Koji su to brojevi ako im

je zbir 4287? Odgovor obrazloziti.

©Na pitanje nastavnika matematike: "Koliko je odsutnih uCenika?", jedan je

ucenik odgovorio: 11 Jedna devetina. 11 u tom trenutku ulazi jedan ucenik, a
ucenici ispravljaju: "Sada nas nedostaje jedna dvanaestina. " Koliko je ukupno
ucenika u tom razredu? Odgovor obrazloziti.

VI razred
i6) Radnici su kopali kanal Cetiri dana. Prvi su dan iskopali /
7
kanala, drugi dan
\ trostruko vise nego prvi dan, treci dan za 60 m viSe nego drugi dan, a cetvrti
· danjednako kao prvi i drugi dan zajedno. Koliko je dug kanal?
;-~ .
I f2 \
cJ ~jobrio~f~~m~ ~!im~U:e~aje:~j~~bi~~:~e::~:t~ ioj~ a~o~i;~~
0

dobijamo u prvom, a koji u drugom slucaju? Odgovor obrazloziti.

r--/
/~ Dat je jednak.okrako-pravougli trougao ABC s pravim uglom kod vrha C . Nad
. stranicom (katetom) BC konstruisan je jednakostranicni trougao BCD
(raz!ikovati dva slucaja). Izraclinati velicinu ugla LADE .

4. Zadana je jednacina
9x +4: 3 =p: 3 .
6 4

109
 a) Rijesiti ovu jednacinu po x drleCi p pozitivnim brojem;

b) Odrediti vrijednost
..
broja p tako da bude x = l..;
9
c) Za koje ce p E z biti 0~x~1?

Rje5enja -.

V razred

1. Posto je 18 = 2 · 9, to znaci da broj A mora biti djeljiv i sa 2 i sa 9, tj. mora

biti paran broj djeljiv sa 9. Broj je djeljiv sa 9 ako mu je zbir cifara djeljiv sa
9 . Imamo ove slucajeve:
I 0 b = O i 8 + 7 +a+ 9 + O= 24 +a je djeljiv sa 9 ako je a= 3, tj. tra2eni broj
je A=87390;
2° b=2 i 8+7+a+9+2=26+a je djeljiv sa 9 akoje a=l, tj. tra2eni broj
je A =87192;
3° b==4 i 8+7+a+9+4=28+a je djeljiv sa 9 ak:oje a=8, tj. tra2eni broj
je A=87894;
4° b=6 i 8+7+a+9+6=30+a jedjeljivsa 9 akoje a=6,tj.tra2enibroj
je A=87696;
5° b=8 i 8+7+a+9+0=32+a je djeljiv sa 9 akoje a=4, tj . tra2eni broj
je A=87498;
Dal<le, traieni brojevi su 87390, 87192, 87984, 87696, 87498.

2. Neka su duiine stranica trougla a= 2n +1, b = 2n +3, c =2n +5; ne N. Zbog

a < b < c i a + b > c , mora biti:

2n+1+2n+3>2n+5, tj.
2n>1,
sto je tacno za sve n e N.
Po uvjetu zadatka mora biti:

2n + 3 + 2n + 5 + 7 =3(2n + 1) , tj.
4n + 15 = 6n +3, te
2n =12,
n=6.
Dakle, duiine stranica trougla su 13 cm, 15 cm i 17 cm, tj. obim trougla je

O =13+15 +17 =45 cm.

110
 3. Imamo po uvjetu zadatka x: y =32 i ostatakje 30. K.ako je
djeljenik=kolicnik · djelilac+ostatak,
to je x =32 · y + 30. Iz uvjeta x + y =4287 slijedi x =4287 - y . Sada dobijamo:
32y+30=4287-y, tj.
32 y + y =4287 - 30, te
33y =4257'
y =4257: 33'
y =129,
a x=4287-129=4158.
Tra.Zeni brojevi su 4158 i 129.

4. Ako sa x oznacimo broj ucenika, iz uvjeta zadatka vrijedijednacina:

1 1 .
x-l=nx, tJ.
9
!_x _.!_x = 1 te.
9 12 ,
1
-x=l
36 '
x=36.
U tom razredu je bilo 36 ucenika.

VI razred

1. Ako sa x oznacimo duZiim kanala, tada su radnici prvi dan iskopali _!_ x ,
17
drugi. d an 3 ·-x=-x
1 3 ,. dan -x+60
trec1 3 "' . dan -x+-x=-x
1cetvrti 1 3 4 .
17 17 ' 17 17 17 17
Dalde, vrijedi
1 3 3 4
-x+-x+-x+60+-x=x.
17 17 17 17
Ova jednacina postaje nakon sredivanja:

11 .
-x+60=x, tj .
.17

111
 6
-x=60,
17
x=170.
Kanalje dug 170 metara.

2. Ako je x nepoznati djelilac, a q1 i q2 koli_cnici, imamo:

x . q1 + 1 = 1600 '

x. q2+7=1450.

Nakon oduzimanja ovihjednacina, dobijamo:

x(q1 - q2 )-6 = 150, tj.
x(q1 -q2 )=156.

Zbog uvjeta zadatka je x > 7 Ger je ostakak u drugom djeljenju 7) i x ne moze

biti paran broj (zbog x · q1 +1=1600 ). Kako je 156 = 2·2 · 3·13, to su moguca
ova dva broja:

1° x(q1 -q2 )=13·12 x(q1 -q2 )=39 ·4

x =13' ql -q2 = j2' x = 39' ql - q2 = 4)
q1 =123, q 2 =Ill, q1=41, q2=37,
Gerje 13·123+1=1600 i Gerje 39·41+1=1600 i
13 · 111+7 = 1450 ) . 39 .37 +7=1450 ).

3. Razlikujemo dva slucaja:

A
1° Ocigledno je LACD = 9a° -60° = 3a° .
Kako je CD= CA, slijedi da je trougao
CAD jednakokraki; pa je
LCAD = LCDA =75° , a zbog LCDB = 60° ,
zakljucujemo da je LADB =LCDA + LCDB '
tj. LADB =75° +6a° =135°.

B c

112
 A
2° Ocigledno je LACD = 90° +60° =150°. Kako je
CA= CD, slijedi da je trougao CAD jednakokraki
/
pa j e / CAD =LCDA = 15° , a zbog LCDB =60°,
zakljucujemo da je LA.DB= LCDB-LCDA ' tj. /.
I

LADB =60° -15° =45° . i

I
I

d
\ \\ II/
I

4. a) Iz zadane jednacine slijedi:

\II
9x +4 .
6
±;: :
2 9
3
p . }_ ti.
3' ;J
4 J Pj 9 ·1· 18
*
-( -x+-= - · II x+ 8 = 3p, t'J.
9 3
3p-8
x= .
18
, ) - 2 3p - 8 .. d' . ·
o lz - = s1IJ e I 4 = 3p - 8 , tJ . p = 4 .
9 18

c )zb og x = 3p-8.i O~ x ~ 1, mora bIt!

'.
18

O-<Jp-8<1 ...
- ,t:j.
18
0 $ 3 p - 8 ~ 18 , te

0 $ 3p $ 26 i·1·1 -8 $ p $ -26
. '
3 3

a odavde zbog p E Z: p E {3,4,5,6J,8}.

Ii 3
 LITERATURA

l. Adnaaevic D., Neskovic D. i Milic D., Matematika za VI razred osnovne skole,

Beograd, 1978.
2. ARHIMEDES, naucno-popularni list za ucen.ike osnovne skole, Beograd, br. I,
1-III, 5.
3. Cukic Lj., N ekollko logicko-kombinatornih zadataka, )tNastava matematike<!, Beo-
grad, br. VIII (XXX), 1-2 (nova scrija).
4. IliC V., Odabrani zadaci sa matematickih takmicenja za ucenike 5. i 6. razreda,
Drustvo matematicara SR Srbije, Beograd, 1986.
5. Katie I .. Matemacika za I razr~d srednjeg usmjerenog obrazovanja, Sarajevo,
1983.
6. KVANT, naucno-popularni fizicko-matematiceski zurnal Akademije nauk SSSR i
Akademije pedagogiceskih nauk SSSR, Moskva, br. od 1976-1985. godine.
7. Matematika v skole., Moskva, br. od 19'16-1985. godine-.
8. Matematicki list, za ucenikt! csnovne skole, Beograd, br. II, 1-XX, 4.
9. Marematicko-fizicki list, za ucenike sred..TJ.ji..h. sko!a, Zagreb, br. 1/100--3/142.
IO. Milanovic V., Geometrijske figure kao skupovi tacaka - U petom razredu osnov-
ne skole, strucno-metodicki casopis .w.MatematL1'a1:, Beograd, br. VI. 4.
11. Milicic 1\.1. i Stojanovic: V., Zbirka resenih zadataka {brojevi, jednacine, nejedna-
Cine i logicki zadaci), materijali za mL matematicare, .sv. 9, D.MFA SR Srbije,
Beograd, 1979.
12. Milosevic D., Testo vi i njihova primjena u nastavi matematike u s t arijim ra-
zredima osnovne skole, iiMatematikac:, Zagreb, 1984.
13. NUMERUS, matematicko soisanie za ucenici na osnovnoto uciliste, Skopje, br.
IV, 1-XI, 3. .
14. PRESEK, list za mlade matematike, fizike in astronome, Ljublja.ria, br. IV, 1 -
XIII, 3.
15. Presic S., Jevremovic B. i Ignjatovic M., Matematika za V ra.zred osnovne skole,
Beograd, 1985.
16. Stojanovic: V., Kako da postanem sampion matematike, Naucna knjiga, B~
grad, 1985.
Ii. Vukadinovic J .. Konstruktivni geometrijski za.daci i praksa, :::>Nastava matema-
t ike(( (dodatak 6), br. VII (XXIX), 1 (nova serija).