Rašinovac
Rašinovac | |
---|---|
(naselje) | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°34′14″N 16°21′15″E / 44.5706°N 16.3542°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Unsko-sanski |
Općina | Bosanski Petrovac |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 398 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 37 |
Matični broj | 105805[1] |
Matični broj općine | 11436 |
Rašinovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Mjesto Rašinovac smješteno je na par kilometara od Bosanskog Petrovca, na obe strane ceste za Bosansku Krupu. Prostire se na padinama Grmeča i na ravni Petrovačkog polja. Na zapadu proteže se skoro do sela Suvaje. Teren je brežuljkast na kojem prepoznaju se uzvišenja: Gradina, Gajevi, Šainovac i Frgića Vrh, a iza je Stražbenica kao međa prema Krnjoj Jeli na Bravskom polju. U selu nema izvora vode. Najbliži izvor je Pećina u Petrovačkom polju.
Na 940m. nadmorske visine je Jarčevića jama. Po morfo-genetskom tipu pripada prostim jamama. Kod nje postoji jedan kanal koji se vertikalno spušta u unutrašnjost krednih krečnjaka. Obzirom na izgled pripada tipu bezdani. Iznad jame je široka dolina u fosilnom stanju nekadašnje rijeke koja je bila pritoka petrovačke pra-rijeke i jama predstavlja njen ponor.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]U Rašinovcu nalazi se Gradina Šainovac čije dimenzija su 300x180 metara i datira iz ilirskog doba.[3]
U selu su rođeni Narodni heroji Jugoslavije Zdravko Čelar i Bogdan Kapelan. Jedno mjesto u Srbiji, pored Novog Sada, dobilo je ime Čelarevo. To mjesto je 1945. kolonizirano stanovništvom sa područja Bosanskog Petrovca.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Sastav stanovništva – naselje Rašinovac | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
Osoba | 398 (100,0%) | 627 (100,0%) | 696 (100,0%) | 750 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 327 (82,16%) | 331 (52,79%)1 | 352 (50,57%)1 | 347 (46,27%)1 | |||
Srbi | 62 (15,58%) | 271 (43,22%) | 318 (45,69%) | 390 (52,00%) | |||
Muslimani | 3 (0,754%) | – | – | – | |||
Pravoslavci | 3 (0,754%) | – | – | – | |||
Bosanci | 2 (0,503%) | – | – | – | |||
Nepoznato | 1 (0,251%) | – | – | – | |||
Ostali | – | 14 (2,233%) | 2 (0,287%) | 1 (0,133%) | |||
Jugoslaveni | – | 11 (1,754%) | 24 (3,448%) | 12 (1,600%) |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 3. 9. 2015.
- ^ PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
- ^ SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I. GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” -Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015.