Izvorni kôd stranice Rusi

{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Gorskii 04421u.jpg|mini|220px|Grupa ruske djece]]

'''Rusi''' su narod koji pripada [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskoj]] jezičnoj grupi s oko 145 miliona pripadnika (postoje i izvori koji navode različit broj pripadnika) prije svega u [[Rusija|Rusiji]], gdje čine 79,8% ukupnog stanovništva.

Rusi su najbrojniji slavenski narod (slijede ih [[Poljaci]] i [[Ukrajinci]]) a ujedno i najbrojniji narod [[Evropa|Evrope]].

== Ime i porijeklo ==
Podloga za ovaj [[etnonim]], "rus", prvobitno se odnosila na [[Varjazi|Varjage]] (njem.:"Waräger", ruski:"Varjagi") koji su poticali iz [[Skandinavija|Skandinavije]] i bili gornji sloj (osnivači) [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], prve države istočnih [[Slaveni|Slavena]] (usporedba: [[finski]] "Ruotsi"="Šveđani") da bi se kasnije prenijelo na svo istočnoslavensko stanovništvo Kijevske Rusije. Što se tiče imena 'Rusi' treba spomenuti i legendu o tri brata poznata pod imenima [[Čeh]], [[Leh]] i [[Rus]]. Ovi (navodi papa Pio, a njega i [[Tihomir Cipek]]) se dokopaše vlasti nad [[Česi]]ma (Čeh), Lesima /[[Poljaci]]ma/ (Leh) i Rusima (Rus) i nametnuše im svoja imena. Ovi posljednji bili su nazivani prije imenom Moskoviti ([https://web.archive.org/web/20070928143441/http://www.cpi.hr/download/links/7014.pdf vidi više]). U vrijeme cara Petra Velikog naziv Moskoviti (Moskovi, Moskalji) je napušten a preuzeto je ime Rusi i Rusija.  Rusi su Ukrajince Kijevske Rusije počeli nazivati Malorusi, za razliku od sebe, Velikih Rusa, ili jednostavno Rusa ("ruskije"), dok je Moskovija postala 'Rossija' (Rusija).

=== Porijeklo ===
[[Datoteka:Ushanka of Soldier of Soviet Army-1.jpg|mini|220px|Ruska krznena kapa-ušanka sa poklopcima za uši, pogodna hladnoj ruskoj klimi.]]

Prva plemena na teritoriji buduće Moskve javljaju se u [[neolit]]u. Najstariji tragovi naselja na tom području potječu iz trećeg milenijuma prije nove ere.

U drugoj polovini prvog milenija naše ere, slavenska plemena su se naselila u blizini Moskve, posebno [[Vjatiči]] (Вятичи ili Vjatichi), koji su činili jezgro buduće moskovske populacije. Ovo pleme kasnije postaje poznato kao [[Moskalji]] ili Moskoviti. Prvi zabilježeni spomen Moskve kao grada potječe iz starog manuskripta iz 1147. godine. Princ Juri Dolgoruki (Юрий Долгорукий; Yury Dolgoruky) je 1156. godine izgradio obrambene strukture oko grada i opkolio ga.

U formiranju kasnijih ruskih identiteta, vjerojatno je odigrala ulogu i skupina [[Anti]], koja je naseljavala područje između rijeka Dnjepra i Dnjestra od 4. do 6. stoljeća. Oni su živjeli zajedno s drugim [[Slaveni|slavenskim]] plemenima, ali su nestali, a njihova sudbina ostaje nepoznata. Moguće je da su asimilirani od strane drugih slavenskih grupa. Postoji i hipoteza da su današnji Andi, jedan od kavkaskih naroda, potomci drevnih Anta, zadržavajući ime koje se transformiralo u Andi.

Početak formiranja ruske države označen je pojavom [[Rjurik|Rjurika]] (preminuo 879.), osnivača dinastije Kijevske Rusije. Rurik je doveo sa sobom skandinavske plaćene ratnike poznate kao Varjage i uspostavio se u Novgorodu oko 860. Njegov nasljednik Oleg (882.-912.) istjerao je [[Hazari|Hazare]] iz Kijeva i osnovao Kijevsku Rusiju. Dinastija Rurika trajala je sve do 1598. godine, kada je umro posljednji car Fjodor. Tokom Olegove vladavine, istočno-slavenska plemena su bila podložna vlasti Kijevske Rusije.

== Kratka historija ==
[[Datoteka:Nicholas II of Russia01.jpg|mini|lijevo|[[Nikola II, car Rusije|Nikola II]], posljednji ruski car]]
[[Datoteka:Stalin lg zlx1.jpg|mini|[[Josif Staljin|Josif Staljin]]]]
[[Datoteka:Prokudin-Gorskii-19.jpg|mini|lijevo|Snimak što ga je Sergej Mihailovič Prokudin-Gorskii snimio negdje ranih desetih godina 20. vijeka.]]

Osnivanjem prve ruske dinastije negdje [[862]]. u evropsku Rusiju počinju dolaziti skandinavska plemena koja prate vodene tokove Baltičkog i Crnomorskog sliva. Plemena su ujedinjena širenjem kršćanstva u 10. i 11. vijeku. Kršćanstvo prvi prihvata [[Vladimir]], praunuk Olgina, rođen [[956]]. i kršten [[988]]. Tokom 11. vijeka sva moć centralizovana je u Kijevu. S istoka je prijetila opasnost od Mongola. Godine 1240. Kijev su [[Mongoli]] razorili, koje je vodio [[Batu Kan]]. Razoreni su svi gradovi Kijevske Rusije osim [[Novgorod]]a i [[Pskov]]a. Mongolsko carstvo raširilo se preko azijskog kontinenta i Rusije pod vladavinom Zlatne Horde. Ruska teritorija rascjepkana je na brojne malene kneževine. Moskva postaje provincijalno središte i središte kršćanske pravoslavne crkve. U 15. vijeku knez [[Ivan III.]] zadobio je [[Novgorod]] i [[Tver]] izbacivši Mongole. [[Ivan IV. Grozni]] (1533-84), prvi ruski car, osniva državu Rusiju koja ostaje srednjovjekovna sve do Petra Velikog (1689-1725), unuka Mihajla Romanova (1613-1645). [[Mihajlo I ruski car|Mihajlo Romanov]] navodno je zabranjivao pušenje i imao veoma oštre sankcije za prekršioce. Prvi put bi to bilo 60 udaraca po tabanima. Drugi put krivcu bi odjekli nos. Treća kazna –izgon u [[Sibir]].

[[Petar Veliki]] uvodi reforme i pobjedom u bici na Poltavi 1709., širi ruske granice na zapad. [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] (1762-96) nastavila je Petrove posao šireći teritoriju na Krim, Ukrajinu, i dijelove Poljske.

U vrijeme Aleksandra I. (1801-25) [[Napoleon]] vodi ogromnu vojsku na Rusiju, njegove trupe doživjele su poraz 1812. Dvije vojske susrele se na polju [[Borodino]], a Ruse je predvodio maršal [[Kutuzov]]. Oko 108.000 vojnika jee izgubilo živote. U [[Pariz]]u, jesen 1815. ruski car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]], austrijski [[Franjo I., njemačko-rimski car|Franjo I.]] i pruski kralj [[Fridrik Vilim III.]] potpisuju Svetu alijansu. Taj dokument kasnije su potpisali svi evropski monarsi osim britanskog regenta, sultana i pape. On govori o podršci koju će potpisnici pružiti jedan drugom u bilo kojem trenutku. [[Aleksandar II ruski car|Aleksandar II.]] granice Rusije širi sve do Pacifika i središnje Azije. Tada slijedi rat sa [[Rusko-japanski rat|Japanom]] u kojem Rusi gube flotu i gotovo sve bitke.

U vrijeme [[Nikola II., ruski car|Nikole II.]] završena je izgradnja [[trans-sibirske željeznice|trans-sibirske pruge]] (1916), a postepeno se javlja [[boljševizam]]. Cara Nikolu i njegovu porodicu nakon abdikacije ubijaju boljševici u [[Jekaterinburg]]u  ([[1918.]]), a [[Sergej Mihailovič Prokudin-Gorskii]] (rođen u [[Murom]]u; Сергей Михайлович Прокудин-Горский) napušta Rusiju, i preko [[Norveška|Norveške]] odlazi za [[Engleska|Englesku]] da bi patentirao prvu kolor kameru. U Rusiji boljševici vrše nasilje i ubijaju, zavladali su komunisti. Dva dana prije Nove 1923. godine rađa se [[SSSR]], 30. decembra [[1922]]., za dvije godine umire [[Lenjin]], a [[Trocki]] bježi u Meksiko, ali i tamo će ga stići ruka agenta, umire nasilno u Mexico Cityju (1940). Ruse čeka još jedan rat i Staljinovi / Iosif Vissarionovich Dzhugashvili/  ([https://web.archive.org/web/20080425064934/http://www.historyguide.org/europe/lecture10.html  The Age of Totalitarianism: Stalin and Hitler]) logori u Sibiru. On želi stvoriti posebno društvo i čovjeka ''Homo Sovieticus''.  Rusi i sve ostale narodnosti slabo će životariti na području [[SSSR]]-a. Tek svrgavanjem komunizma i sovjetske tvorevine u posljednjem desetljeću 20. vijeka ovi narodi, pa sa njima i Rusi, naći će put u bolju budućnost. Rusija i zemlje SSSR-a postat će samostalne nezavisne države.

== Etnografija ==

[[Datoteka:Balalaika.jpg|frame|[[Balalajka]]]]

=== Muzika i ples ===
Susjedni Ukrajincima, Rusi premda mnogo brojniji i jači bili su svakako pod kulturnim uticajem svojih rođaka, što se vidi i u materijalnoj i duhovnoj kulturi. Kozački uticaj vidimo sve od 15. do 20. vijeka. Najpoznatiji ples što ga danas imaju Rusi a porijeklom je od [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] je hopak, popularan je među ruskim seljacima, kao i čuvenim kompozitorima ([[Modest Petrovič Musorgski]] i [[Petar Iljič Čajkovski]]. Od kozaka sa Tereka je i lezginka, dok je popularni 'czardas' ([[Csárdás]]) mađarskog porijekla, [[Mađari]] ga poznaju od 9. vijeka i plešu ga uz tárogató,  moguće je da su ga oni posudili od Roma. Ovaj ples preuzeli i Jevreji (tzv Jevrejski čardaš ili Jewish Czárdás, a Rusi su ga sa sobom donijeli i u Ameriku. Popularni plesovi su također [[barynya]], [[drobushki]] (step dance) uz tradicionalne muzičke instrumente [[garmoshka]], [[treshotki]], [[lozhki]] ili balalajku. [[Korobushka]] ili Korobeiniki je lirska narodna pjesma I ples, star oko 150 godina.

Poznati ruski instrumenti su: [[balalajka]], [[domra]], [[gusli]] (Гусли), [[kolyosnaya lira]], [[donsloy ryley]] /autentični ruski [[hurdy-gurdy]]/, [[gudok]], [[rozhok]], [[zhaleika]], [[volynka]], [[svirel]], [[kugikly]], [[lozhki]], [[treshchotki]], [[kalyuki]].
*''Balalajka'' (Балалайка ).- Balalajka je ruska narodna gitara triangularnog oblika sa tri ili šest žica koje idu od klinova za podešavanje sve do baze instrumenta. Ona se spominje prvi put u dokumentima iz 17. vijeka (1688). 
*''Gudok'' (Гудок) jeste stari instrument sa tri žice, od kojih je jedna postavljena nešto više, i lukom. Gudok je poznat negdje od 12 vijeka. Možda i ranije, u 14 je modificiran.
*''Treshchotki'' (Трещотка).- Vrsta su udaraljki, u stvari niz malenih pločica na uzici koje udaraju jedna u drugu i klepeću. 
*''Rozhok'' (Рожок) jeste narodna truba (trumpet) napravljena od goveđeg roga ili brezove kore.
*''Zhaleika'' (Жалейка) jeste [[klarinet]] ili rog s cijevi, najuobičajeniji autentični ruski puhački instrument.
*''Svirel'' (Свирель). je ruska zviždaljka ili flauta.
*''Lozhki'' (Ложки) su vrsta udaraljki, posebno ukrašenih drvenih žlica.

=== Kuhinja ===

[[Datoteka:BORSHCH.JPG|mini|[[Boršč]]]]

O ruskoj kuhinji može se govoriti tek od 9. vijeka kada je slavenska populacija naučila peći [[hljeb]] od raži i kvasca za dizanje. Zapise o prvim receptima ostavili su monasi koji su u manastirima morali živjeti od plodova svog rada. Obrađivali su zemlju, lovili ribe, sakupljali [[gljive]], bilje i voće, ali su i zapisivali svoje recepte u 'knjigu kuvanja'.  Jedno od najpoznatijih ruskih jela je juha od kupusa poznata kao [[šči]] (Щи), u koju se po današnjem receptu stavljaju još i [[mrkva]], korijen [[celer]]a, [[luk]], [[krompir]] i drugo. Od tradicionalnih pića najpoznatija su [[kvas]] i vodka.

''Staro-ruska kuhinja'' sastojala se uglavnom od mesa, ribe, divljači, povrća i sakupljačkih plodova, kao što su gljive i divlje voće i bobice. Raž je tradicionalna u pripremi hljeba, dok se [[pšenica]] koristi tek u novije vrijeme. Juhe su veoma popularne, uz šči, tu je i [[rassolnik]] (Рассольник). [[Riba]] je također popularna, u staroj ruskoj kuhinji slatkovodna riba bila je gost samo na carskim i [[bojari|bojarskim]] stolovima, delicije napose bijahu [[losos]] i [[jesetra]]. Posebno je na cijeni kavijar, kojega je narod jeo sa octom, paprom i lukom. Najčešće jelo starih Rusa bijaše crveno meso (govedina), te bravetina i svinjetina. Konzumacija nekih vrsta mesa u to vrijeme bila je striktno zabranjena, najprije meso divljeg zeca, no zato su na raspolaganju imali meso divljih ptica, među kojima i [[labud]]a i [[ždral]]a, crnog [[tetrijeb]]a i [[jarebica]].

''Moskovski period'' U vrijeme takozvane Moskovije i Moskalja, bile su dvije kuhinje, ona za bogate, i jedna za siromašne. Hrana običnih ljudi bila je jednostavna, no zato su bogataši  uživali u posebnim specijalitetima, naročito u vrijeme kakvih blagdana.

''Novije doba''.- U vrijeme Petra Velikog i Katarine Velike počinje njihova kulinarska tradicija ali i počinju prihvaćati neka zapadnoevropska jela, kao što su sendviči, francuski i holandski sirevi, šunka, itd.

=== Seoska arhitektura ===

Tradicionalno rusko selo sastoji se od drvenih kuća. Drvo je najuobičajeniji materijal za gradnju jer Rusija njime i obiluje. Od drveta se grade i crkve, i kuće za kupanje i drugi ekonomski objekti. Tipična kuća na farmi '' 'izba' '' javlja se u 3 regionalna tipa, ekonomske zgrade prave četvrtasto dvorište i ograđene su niskom drvenom ogradom. U sjevernim dijelovima Rusije sporedne strukture vežu se na glavnu, dok su na jugu svaka zasebno.  Varijacije izbe se očitavaju u broj veličini i broju zidova. [[Piatstenok]] (peterozidni) ima ekstra zid koji dijeli dnevni od skladišnog prostora. Glavna soba ima i veliku glinenu peć koja zagrijava jedinu prostoriju kuće, a koju nema  'klet',  građevina sa četiri zida, vrlo jednostavne drvene strukture.

== Populacija ==
U drugim državama-slijednicama [[SSSR]]a postoje velike ruske manjine, kao naprimjer u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u, [[Letonija|Letoniji]], [[Litva|Litvi]], [[Estonija|Estoniji]] kao i u [[SAD]]u i [[Australija|Australiji]]. U Narodnoj Republici [[Kina|Kini]] su Rusi službeno priznati kao manjina, oni tamo žive već generacijama. Oni u Kini žive na sjeveru [[Xinjiang]]a (uključujući [[Ürümqi]]) i u [[Heilongjiang]]u. Od kraja SSSRa dolazi ponovo do velikih useljavanja, kako Rusa u Kinu, tako i [[Kinezi|Kineza]] u Rusiju. U vrijeme [[Rusko carstvo|Carske Rusije]] kao i za vrijeme Sovjetskog Saveza, podsticano je naseljavanje Rusa na cijelo područje tadašnje države. Nakon sloma, Rusi se vraćaju na područje današnje [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]].

== Također pogledajte ==
* [[Slaveni]]
* [[Ukrajinci]]
* [[Bjelorusi]]
* [[Slavenska mitologija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Russians}}
* [http://www.und.nodak.edu/dept/lang/russian/162/culture.html Introduction to Russian Culture (Linkovi)]

{{Rusija po temama}}
{{Slavenski narodi}}

[[Kategorija:Rusi]]
[[Kategorija:Istočni Slaveni]]