47°25′0″N 10°17′0″E / 47.41667°N 10.28333°E / 47.41667; 10.28333

Oberstdorf je naselje sa statusom Markt u bavarskom okrugu Oberallgäu, Njemačka. On je najjužnije naselje u Njemačkoj. Sa površinom od 229,74 km², općina Oberstdorf je, nakon Münchena i Lenggriesa, treća po površini u Bavarskoj. Oko 17 km jugozapadno od središta naselja nalazi se tzv. Haldenwanger Eck koji predstavlja najjužniju tačku Njemačke. Oberstdorf se nalazi u području Allgäuskih Alpa, i smatra se planinskom banjom i lječilištem. Osim toga, poznat je i kao skijaški centar i mjesto održavanja takmičenja u skijaškim skokovima i letovima, te omiljeno odredište za planinare.

Oberstdorf
Naselje
Oberstdorf
Grb
Službeni naziv: Oberstdorf
Država Njemačka
Regija DE-BY
Nadmorska visina 813 m
Koordinate 47°25′0″N 10°17′0″E / 47.41667°N 10.28333°E / 47.41667; 10.28333
Površina
 - Urbana zona 229,74 km2
Stanovništvo
 - Urbana zona 9.590
Gustoća
 - Urbana zona 42 /km2 
Gradonačelnik Laurent Mies
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - ljeto CEST / UTC+2
Poštanski broj 87561
Pozivni broj +49 08322
Autooznaka OA
Kod 09 7 80 133
Veb-sajt: markt-oberstdorf.de

Geografija

uredi

Podjela

uredi

Općina Oberstdorf se sastoji iz istoimenog naselja (na 813 metara n.v., mjereno kod katoličke crkve), te pet drugih naselja:

  • Kornau se nalazi na 915 m n.v. a u blizini se nalazi uspinjača Söllereck te kapele St. Fabian i St. Sebastian, sa značajnim kulturnim blagom.
  • u Reichenbachu (226 stanovnika) nalazi se kapela sv. Jakoba stara oko 450 godina.
  • malehno naselje Rubi ima samo 175 stanovnika.
  • za Schöllang karakteristične su seoske kuće oko baroknog crkvenog tornja sa lukovičastom kupolom. U blizini se nalazi crkva iz 1531. godine.
  • Selo Tiefenbach svoje ime je dobilo po stablima planinskog bora. Naselje se nalazi na uzvisini iznad Breitacha. Tiefenbach ima stogodišnju tradiciju kao banjsko i planinsko lječilište, a to duguje svojim izvorima bogatim sumporom. Već krajem 15. vijeka ovdje je dolazila vlastela i plemstvo da bi se liječili.

Doline

uredi

Od Oberstdorfa može se doći do niza visokih dolina, koje nisu atraktivne samo za poljoprivredu, već služe kao polazne tačke za produžene šetnje ili planinarenje.

Neke od većih dolina (njem. Tal) su: Breitachtal, Starzlachtal, Birgsautal (Stillachtal), Rappenalptal, Warmatsgundtal, Illertal, Oytal, Trettachtal, Dietersbachtal i Traufbachtal. Doline Oytal i Dietersbachtal razdvojene su planinama Höfats i Rauheck. Selo Gerstruben nalazi se na ulazu u dolinu Dietersbachtal, a smatra se selom na najvišoj nadmorskoj visini u Njemačkoj. Dolina Rappenalptal je jedna od najdužih dolina i vodi pored najjužnijeg njemačkog naselja Einödsbach u blizini najjužnije tačke Njemačke, Haldenwanger Ecka. Na kraju doline nalazi se prevoj Schrofenpass preko kojeg se ulazi u Austriju.

Planine

uredi

Allgäuske Alpe u području Oberstdorfa dosežu visinu od preko 2.600 metara nadmorske visine i spadaju u planinsku grupu sjevernih krečnjačkih Alpa. Najpoznatiji vrhovi u Allgäuskim Alpama su:[1]

  • Fellhorn (2038 m) (Cvijetno brdo Allgäua)
  • Himmelschrofen (1791 m)
  • Höfats (2259 m) (najmarkantniji travnati vrh Allgäua)
  • Kratzer (2427 m)
  • Großer Krottenkopf (2656 m) (najviši vrh Allgäuskih Alpa)
  • Mädelegabel (2645 m)
  • Nebelhorn (2224 m) (do kojeg vodi žičara)
  • Rubihorn (1957 m)
  • Schattenberg (1845 m) (na kojem se nalazi i istoimena skakonica)
  • Schneck (2268 m) (neobičnog izgleda, vrlo strmih strana)
  • Trettachspitze (2595 m)
  • Hoher Ifen (2230 m)

Historija

uredi
 
Oberstdorf, 1900.

Oberstdorf je prvi put spomenut 1141. godine u posvetnom crkvenom natpisu. Gradsko naselje Kornau prvi put je spomenuto pod imenom Corneja u jednoj povelji u samostanu Isnyer. Crkveni posjed zvani zu Obrostdorf Adelheid iz dinastije Waldburg prodala je 1351. godine porodici Heimhofen. Ulrich von Heimhofen je 1422. dobio sudsko pravo nižeg stepena nad Oberstdorfom. Nekoliko godina kasnije, 1440, porodica Heimhofen prodala je polovinu svog posjeda kneževini-biskupiji Augsburg. Godine 1477. i ostatak posjeda Oberstdorf došao je pod vlast augsburškog kneza-biskupa Johana II od Werdenberga. Kralj Maksimilian I, kasnije car Svetog rimskog carstva, dao je Oberstdorfu 1495. status Markta i sudsko pravo višeg stepena.

Grof Hugo od Montforta u Tiefenbachu je izgradio banju na ljekovitom sumpornom izvoru, koja je preteča današnjeg lječilišta. U svojoj Comographiji, Sebastian Münster je spomenuo sumpornu banju koja liječi groznicu u "Teuffenbachu". Banju je obnovio 1644. grof Hugo od Königsegga. U Tridesetogodišnjem ratu naselje su nekoliko puta opustošili švedski vojnici: 1632, 1634. te posljednji put 1647. godine. Tokom 1634/1635. oko 700 stanovnika Oberstdorfa umrlo je od posljedica crne smrti.

Godine 1787. u Oberstdorfu izgrađena je prva školska zgrada. U noći sa 5. na 6. maj 1865. izbio je požar u gradu, u kojem je izgorjelo 146 kuća. OKo dvije trećine svih građevina je uništeno, a gradska vijećnica je morala biti izgrađena iz temelja. U 1885. zabilježena je posjeta od 2.353 turista u banju. Željeznička linija prema Sonthofenu otvorena je 1888. godine. Na skakaonici na Schattenbergu prvo takmičenje u skijaškim skokovima održano je 1926, a te godine najduži postignuti skok iznosio je 35 metara.

Religija

uredi

U doba reformacije pokret anabaptista u Oberstdorfu naišao je na pozitivan prijem. Međutim, i pored snažne podrške, njihovi posjedi su im oduzeti. Tokom vijekova, protestanti više nisu ovdje bili dobrodošli, tako da u Oberstdorfu postoje samo rimokatoličke crkve.

Danas grad pripada regiji IV (Kempten) odnosno dekanatu Sonthofen biskupije Augsburg. On je sjedište župe i nekoliko kurija i podružnica. Katolička župa Baptisti sv. Jovana pripada diocezi Augsburg, najvećoj po površini. Tek 1873. godine u Oberstdorfu je održana evangelistička služba, uglavnom za posjetioce lječilišta. Godine 1905. postavljen je kamen temeljac evangelističko-luteranske crkve, danas Crkve Krista. Od 1942. u Oberstdorfu postoji zasebna, samostalna župa Evangelističko-luteranske crkve Bavarske. U okolnim mjestima, lokalne evangelističke crkvene zajednice su djelimično povezane s njom.[2]

Evangelistička zajednica Crkve Krista Oberstdorf danas pripada samostalnoj župi Fischen im Allgäu kao i župnom vikarijatu Kleinwalsertal sa crkvom Hirschegg i s tim u vezi proširenom području dijaspore. Sama protestantska crkvena zajednica broji oko 1.500 članova sa primarnim boravištem i 700 članova sa sekundarnim boravištem. Župnici također obavljaju brojne crkvene službe u planinama, tokom sezone planinarenja.[3] Osim katolički i evangelističkih crkava u Oberstdorfu postoji i niz drugih crkava i kapela.[4]

Politika

uredi

Vijeće

uredi

Od općinskih izbora u Bavarskoj održanih 16. marta 2014. kada je na izbore izašlo 62,1% birača, općinsko vijeće Oberstdorfa sastoji se iz:[5]

stranka udio glasova mandata
CSU 29,6 % 6
SPD 4,4 % 1
Savez 90/Zeleni 8,8 % 2
Freie Wähler Bavarska 31,9 % 6
nezavisna lista Oberstdorfa (UOL) 13,3 % 3
Savez za Oberstdorf/FDP (AO/FDP) 12,2 % 2

Osim toga, općinskom vijeću pripada i direktno izabrani gradonačelnik.

Gradonačelnici

uredi

Naveden je spisak svih gradonačelnika Oberstdorfa od 1795. godine. Zvanična titula do 1806. bila je Gerichtsammann, do 1869. predstavnik zajednice, a od tada gradonačelnik.[6]

period gradonačelnik
1795–1815. Franz Xaver Huber
1815–1833. Joh. Martin Brutscher
1833–1839. Lukas Brack
1840–1845. Ignaz Gschwender
1845–1854. Alois Rietzler
1854–1869. Jos. Anton Dünsser
1869–1888. Franz Paul Brack
1888–1902. Ludwig Vogler
1902–1911. Ludwig Fischer
1912–1919. Fritz Gschwender
1919–1924. Ludwig Hochfeichter
1925–1929. Magnus Haas
period gradonačelnik
1930–mart 1933. Thomas Neidhart
1934–1945. Ludwig Fink
maj 1945–septembar 1945. Thomas Neidhart
septembar 1945–oktobar 1945. Otto Kerle
oktobar 1945–august 1946. Johann Gehring
1946–1948. Josef Braxmair
1948–1952. Otto Kerle
1952–1960. Hermann Schallhammer
1960–1973. Dr. Paul Dreher
1973–2002. Eduard Geyer
maj 2002–2008. Thomas Müller
od maja 2008. Laurent Mies

Turizam

uredi
 
Pješačka zona

Sa oko 17 hiljada kreveta i 2,4 miliona noćenja godišnje, Oberstdorf se smatra jednim od svojevrsnih turističkih magneta Njemačke. Tome pridonose oko 200 kilometara pješačkih planinskih puteva u tri različita visinska nivoa, 76 kilometara staza, 20 skijaških liftova na Fellhornu, Nebelhornu i Söllereck, kao i turistička zajednica za zimske sportove Oberstdorfa i obližnjeg Kleinwalsertala, te 128 kilometara staza za skijanje. Oko 75% cjelokupnog područja općine potpada u okvire zaštićenih prirodnih područja.

Sport

uredi

Svake godine u njemu se održava prvo takmičenje u skijaškim skokovima u sklopu turneje "Četiri skakaonice". Osim male i velike skakaonice, tu se nalazi i letaonica, na kojoj je dosad održano 5 svjetskih prvenstava u ski-letovima (1973, 1981, 1988, 1998, 2008).

Gradovi partneri

uredi

Postoji skopljeno partnerstvo sa francuskim selom Megève u departmanu Haute-Savoie. Ono je isto kao i Oberstdorf turističko selo sa velikim brojem posjetilaca i bogatom skijaškom ponudom.

Reference

uredi
  1. ^ Kompass Wander-, Bike- und Skitourenkarte: Blatt 03 Oberstdorf, Kleinwalsertal (1:25.000). ISBN 978-3-8549-1231-6 (stanje: 2009).
  2. ^ Karl Hofmann, Oberstdorf im Allgäu - Ein Führer durch Ort und Landschaft, Verlag Karl Hofmann, Oberstdorf 1989, 33. izd., str. 52
  3. ^ "Gemeindebrief der Evangelischen Christuskirchengemeinde Oberstdorf", izdanje 2008.
  4. ^ Kirchen und Kapellen in Oberstdorf
  5. ^ Bekanntmachung der Gemeinde
  6. ^ Auflistung Oberstdorfer Bürgermeister pristupljeno 4. 4. 2015.

Vanjski linkovi

uredi