Eugenika
Eugenika (grč. εὐγενής - eugenes = dobro rođen) je skup vjerovanja i praksi koje imaju za cilj poboljšanje genetičkog kvaliteta ljudske populacije isključivanjem (putem raznih moralno kritiziranih sredstava) određenih genetičkih grupa za koje se smatra da su inferiorne, te podržavanjem drugih genetičkih grupa koje se smatraju superiornima. Definicija eugenika je bila predmet rasprave pošto je taj termin skovao Francis Galton 1883. godine. Platon je predložio primjenu principa selektivnog uzgoja na ljude oko 400. p.n.e.[2][3]
Frederick Osborn je 1937. godine objavio "Razvoj eugeničke filozofije" i uokvirio ga je kao socijalnu filozofiju, filozofiju sa implikacijama za društveni poredak. Ta definicija nije univerzalno prihvaćena. Osborn se zalagao za veće stope seksualne reprodukcije među ljudima sa željenim osobinama ("pozitivna eugenika") ili smanjene stope seksualne reprodukcije ili sterilizacije ljudi sa manje željenim ili neželjenim osobinama ("negativna eugenika").
Alternativno, do 2014, selekcija gena (radije nego "selekcija ljudi") omogućena je napredovanjem u uređivanju genoma, što je dovelo do onog što se ponekad naziva "novom eugenikom", poznatom i kao "neoeugenika", "potrošačka eugenika", ili "liberalna eugenika".
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Currell, Susan; Cogdell, Christina (2006). Popular Eugenics: National Efficiency and American Mass Culture in The 1930s. Athens, Ohio: Ohio University Press. str. 203. ISBN 978-0-8214-1691-4.
- ^ "Eugenics". Unified Medical Language System (Psychological Index Terms). Bethesda, Maryland: National Library of Medicine. 2009. Arhivirano s originala, 16. 10. 2010. Pristupljeno 19. 10. 2017.
- ^ Galton, Francis (1. 7. 1904). "Eugenics: Its Definition, Scope, and Aims". The American Journal of Sociology. X (1): 82. doi:10.1038/070082a0. Arhivirano s originala, 3. 11. 2007. Pristupljeno 27. 12. 2010.